Ve? desetak dana po kuloarima kru�e pri?e o reviziji tarifa za otkup elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije, a danas je te kuloarske pri?e prvi�objavio web portal energetika-net.com. Isto tako ju?er je na visokom nivou odr�an sastanak vije?a Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK, a bili su prisutni i predstavnici HERA-e, HROTE i HEP-OPS-a. Na samom sastanku najvi�e kritika upu?eno je HEP-ODS-u, ?ijih predstavnika nije bilo, ali i posebno Ministarstvu gospodarstva, koje tako?er nije poslalo predstavnika iako im je poziv upu?en na vrijeme.

Burna reakcija Zajednice obnovljivih izvora energije i hitan sastanak izravna su posljedica tarifnog modela koji kru�i me?u ?lanovima Zajednice, a koji predvi?a dramati?na smanjenja otkupnih cijena za gotovo sve obnovljive izvore, osim za male hidroelektrane. Tako se u tom dokumentu otkupne cijene iz solarnih elektrana smanjuju za 33% do ?ak 46%!!, dok se cijene za vjetroelektrane smanjuju za 24%. Zna?ajno se smanjuju i cijene za geotermalnu energiju (37%), ali i za elektrane na biomasu i bioplin (13% do 32%).

U tablici su navedene i pretpostavke na temelju kojih su se ra?unale nove tarife, a iste su izazvale blagi podsmijeh svih stru?njaka. Predvi?eni kapitalni tro�kovi za gotovo svaku od tehnologija su poprili?no podcijenjeni, a isto su tako precijenjena vlastita sredstva (equity) koja investitori ula�u (samim time i cijene kredita), a blago precijenjena je i proizvodnost za neke tehnologije, posebno vjetroelektrane i dijelom i fotonaponske elektrane.

Sveop?i zaklju?ak me?u svim developerima, investitorima i konzultantima je da se netko grubo �ali s njima, te da je tablicu radio netko bez minimalne stru?nosti za ovo podru?je. Gotovo svi projekti vjetroelektrana koji do trenutka potencijalne promjene tarifa ne potpi�u ugovor o otkupu elektri?ne energije mogu se napustiti, jer ih se uz ovakve pretpostavke ne bi moglo izgraditi i financirati.

Tako?er, svi projekti fotonaponskih sustava koji ne bi imali potpisan ugovor o otkupu elektri?ne energije bi s ovakvim tarifama bili neisplativi, a isto se odnosi i na projekte biomase, bioplina i geotermalne energije.

Naravno, ne �ele?i biti nepo�teni, mora se priznati da se ovdje radi o kuloarskim pri?ama, te da nije uop?e sigurno da je ovo stvarni prijedlog Ministarstva gospodarstva, te da je lako mogu?e da je sve skupa samo prazno slovo na papiru, ili balon za testiranje reakcija. Me?utim ukoliko bi to bio stvarni prijedlog i ostvario se, svi oni zainteresirani za izgradnju OIE bi dono�enjem ovakve jedne odluke mogli to shvatiti jedino na dva na?ina: prvi je da nova vlada, unato? proklamiranom planu 21 i temeljenju gospodarskog rasta na upotrebi obnovljivih izvora energije, jednostavno iste odbacuje i ne �eli ih poticati ni uvoditi u sustav, ili drugi, da u istom tom Ministarstvu vlada visok stupanj nepoznavanja osnovnih ?injenica o ovom sektoru.

?lanovi Zajednice obnovljivih su pri tome s punim pravom ogor?eni, jer ako postoji bilo kakav proces koji je usmjeren u konsolidiranje tr�i�ta obnovljivih, oni bi kao partneri, stru?njaci i investitori trebali prvi biti upu?eni u takve promjene i dati svoje mi�ljenje i ulazne podatke o istima. A s druge strane, nakon prvih 100 dana vlade bilo bi za o?ekivati da su se sukladno planu 21 po?ele ostvarivati prve promjene prema br�oj i efikasnijoj implementaciji obnovljivih.

�to re?i na kraju? Ostaje nada da su ove kuloarske pri?e i tarifni prijedlog koji je ve?ina developera dobila na mail ipak samo balon za provjeru pulsa, te da to ne odra�ava stvarni stav vlade ili pak nestru?nost osoblja u Ministarstvu. No s obzirom na prolazak 100 dana vlade i na jasnu opredijeljenost prema OIE, ostaje otvoreno pitanje kada se misli mijenjati pravilnik, povisiti kvota prihvata obnovljivih izvora (posebno fotonaponskih sustava), te omogu?iti jednostavnija i br�a zakonodavna procedura. Jer to su oni prvi koraci koji su potrebni za otvaranje i razvoj ovog iznimno popularnog tr�i�ta. A kada se tr�i�te razvije, onda ?e biti potrebno lagano i postepeno prigu�ivati otkupnu cijenu elektri?ne energije - uostalom, tako to radi Njema?ka, ista ona Njema?ka koja jedva da je osjetila recesiju, odrekla se nuklearki, ne gradi termoelektrane na ugljen, a istovremeno svakodnevno gradi nove vjetroelektrane, fotonaponske elektrane i razvija sustave pohrane energije iz istih.

Svaki drugi put prema ve?em razvoju obnovljivih izvora energije ne bi postigao svoj cilj. Jer u zadnjih pet i vi�e godina projekte je ko?ila administracija - ho?e li sljede?ih pet godina projekte ko?iti i nerealna otkupna cijena elektri?ne energije?