Zadnjih tjedana se po medijima može pročitati puno raznih komentara i neslaganja sa izgradnjom i razvojem bioelektrane-toplane Velika Gorica. Da podsjetimo, BE TO Velika Gorica razvija HEP-OIE d.o.o., a ista je predviđena da bude kogeneracijska elektrana na biomasu električne snage 20 MW i toplinske snage 50 MW. Električna energija bi se, sukladno povlaštenim tarifama za biomasu prodavala na tržištu prema ugovoru s HROTE, dok bi se toplinska energije iskoristila za grijanje grada Velike Gorice. Takva elektrana će zamijeniti 14 postojećih gradskih kotlovnica na lož ulje, te biti puno manji zagađivač od istih, a dodatno će proizvoditi električne energiju, te će na taj način biti i isplativija za krajnje korisnike. Isto tako, kao gorivo će koristiti šumsku biomasu iz kruga od 50km - lokalni održivi izvor energije s poznatom cijenom. U čemu je onda problem?

Prema informacijama iz medija, na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš buduće bioelektrane došlo je do žestokih prigovora na projekt od strane lokalnog stanovništva koje smatra da bi projekt mogao pretvoriti Veliku Goricu u jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj. Također su upućeni prigovori o nedorečenosti i slaboj obrazloženosti cijelog projekta, te brojni drugi objektivni i neobjektivni prigovori. Tako se u jednom tekstu tvrdi da je projekt "monstuozno velik", te da postoji sumnja da je šumska biomasa samo paravan, a da je prava namjera BE TO Velika Gorica spaljivanje euopskog komunalnog otpada. U istom tekstu se uspoređuju otpadne vode iz BE TO sa onima iz nuklearki, a za dašak senazcionalizma spominju se i kotlovi isti kao oni u nuklearkama. Te se naravno očekuje veliko zagađenje Turopoljskog luga i Odre, a spominje se i velika emisija pepela. U tekstu se ide toliko daleko da se predviđa nastajanje pustinje u tom kraju, poput one nastale nestankom Aralskog jezera. No tome nije kraj, navode se tako tone letećeg pepela, te kao posljednji "argumenti", "neizostavni buka i smrad".

Zamjerke postoje i na energetsku stranu projekta gdje se tvrdi da se za rad tolike elektrane treba posjeći pola Hrvatskih šuma, te da sječka iz kruga od 50km nije dovoljna za održiv rad elektrane.

Uz ovakve senzacionalističke, netočne i krajnje nekonstruktivne primjedbe, postoji ih i nekoliko o kojima se da raspravljati. Kao recimo da se elektrana službeno još ne nalazi u urbanističkom planu uređenja, te da se za područje u blizini elektrane planira sportsko rekreacijski centar Jezero Čiče. Primjedba o kojoj se također treba raspraviti je, prema mišljenju građana izišlih na javni uvid, nedovoljna objašnjenost i argumentiranost studije utjecaja na okoliš za koju se smatra da nije jasno i točno odgovorila na sva pitanja građana - što naravno za sobom povlači nepovjerenje i strah. Nažalost, loša komunikacija s lokalnom zajednicom, koliko god ista bila subjektivna u procjeni onoga što žele u svom dvorištu, je vrlo čest problem projekata ovakve vrste u Hrvatskoj.

Da stvar bude kompliciranija u cijelu stvar se uplela i politika, tj. političari koji su nanjušili dobru poziciju za skupljanje bodova, te se može isčitati puno glasnih, ali većinom neargumentiranih protivnika ili zagovornika ovog projekta koji stvaraju dojam krajnje nebrige za stručnu stranu priče, ali i za ljude u čijoj blizini će projekt biti izgrađen.

A nisu izostala ni otvorena pisma građanskih udruga, prije svega Akcije za Turopolje, koji su svoje primjedbe na projekt i studiju utjecaja na okoliš uputili ministrici Mireli Holy. Njihova najveća primjedba je uništenje potencijala koje ima SRC Čiče, te traže jamstva da se umjesto biomase neće početi spaljivati komunalni otpad.

Što na to sve kaže HEP i stručnjaci koji od početka razvijaju projekt? Tvrde da su lokaciju za BE TO Velika Gorica odabrali temeljem velikog broja kriterija, nakon kojih je iz užeg kruga od 4 lokacije odabrana trenutno aktualna lokacija, koja jedina zadovoljava sve tehničke uvjete. Da se, sukladno zakonu najbliže kuće ne nalaze na manje od 1000m od lokacije, te da se lokacija nalazi u predviđenoj zoni gospodarske namjene. Isto tako projekt je sa svim svojim parametrima detaljno razrađen, te smo i na ovim stranicama imali opširan članak o istome (bioelektrana-toplana Velika Gorica).

U jednom intervjuu je pak pomoćnik ministrice zaštite okoliša Davor Škrlec izjavio da misli da će studija okoliša za ovaj projekt morati ići na doradu nakon svih primjedbi i zbivanja oko projekta.

Činjenice pak kažu da se danas Velika Gorica grije na 14 kotlovnica koje koriste lož ulje, a koje su stare 20-30 godina, te zbog svoje male pojedinačne snage ne podliježu zahtjevima o graničnim vrijednostima emisija. Iz tog razloga zrak je već sada u Velikoj Gorici zagađen, i neizgradnjom BE TO, to se sigurno neće promijeniti na bolje. Istovremeno neki lokalni političari zagovaraju korištenje plina za grijanje, koji je, istina, ekološki puno povoljniji od lož ulja, ali ne i od biomase, a ima dodatni problem nesigurnosti dobave i cijene kroz duži period.

Isto tako, trenutno u urbanističkom planu za područje izgradnje BE TO nema spomenutog sportsko rekreacijskog centra, a trenutno na tom području tvrtka Hidrel vadi šljunak, tako da je upitna realizacija takvog centra - a sigurno ga ne može biti u sljedećih nekoliko godina. Osim toga bioelektrana ovakvog tipa ne predstavlja izravnu prijetnju takvom jednom centru - EL-TO Zagreb se sa svojim dimnjakom visine 200m nalazi na samo 2km od Jaruna, a TE-TO se nalazi na 1,5km od Bundeka, a u tim elektranama se ne spaljuje biomasa.

Sa svih tih aspekata gledano, BE TO Velika Gorica bi sa svojim jeftinim, održivim izvorom goriva i planiranom izgradnjom po zadnjim svjetskim ekološkim standardima trebala biti u interesu grada i građana Velike Gorice. Sve konstruktivne primjedbe koje su upućene na projekt se mogu relativno lako riješiti. I, ne, nije konstruktivna primjedba proglašavati kogeneracijsku elektranu na biomasu električne snage 20MW i toplinske snage 50MW "monstruozno velikom" - jer ona to nije po nikakvim kriterijima, isto tako nije istina niti je na bilo kojoj razini primjereno uspoređivati ovakvu elektranu s nuklearnom (koja isto tako ne ispušta zagađenu vodu niti zagađuje rijeke), niti je istina da se iz ovakvih elektrana ispuštaju tone pepela - već se on tretira i pohranjuje na posebnu lokaciju u krugu elektrane. Niti ima ikakve šanse da ovakva elektrana stvori pustinju u svom okruženju, a buka i smrad će sigurno biti značajno manji od onih iz kotlovnica, posebno primjenom novih modernih standarda gradnje takvih postrojenja.

Od konstruktivnih primjedbi, sukladno zakonu stoji činjenica da BE TO Velika Gorica nije za sada službeno unešena u prostorni plan grada Velike Gorice, te da bi se za procjenu utjecaja na okoliš, i posebno lokacijsku dozvolu ovaj dio papirologije trebao pozitivno riješiti. Isto tako, primjedbe na studiju utjecaja na okoliš (nedorečenost, nedovoljna argumentiranost) je već na neki način potvrdio pomoćnik ministrice Davor Škrlec izjavom da misli da će studija morati ići na doradu. Takva dorađena studija može u svojim zahtjevima za sačuvanje okoliša i definirati koja to točno goriva ova bioelektrana smije koristiti, te bi se time riješio i problem strahovanja od spaljivanja otpada.

A posebna tema za kraj, koja se tiče i investitora i izrađivača studije, ali i lokalnog stanovništva je - suradnja i komunikacija. Europski i svjetski trendovi su okrenuti održivom razvoju i sve više se u projektima gledaju sociološki i ekološki utjecaji projekta koji se gradi u određenoj zajednici. Naravno, projekt se ne može izgraditi bez ispunjenja osnovnih tehničkih i ekonomskih uvjeta, no ti uvjeti nisu više uvijek na prvom mjestu (iako nužno moraju biti zadovoljeni). Prema tome, preporučuje se, sukladno primjerima najbolje prakse svim investitorima - ako kanite graditi bilo koje ozbiljnije postrojenje u nečijem dvorištu, postanite im prijatelji od prvog dana, dajte im sve relevantne informacije, objasnite ljudima što i zašto radite, objasnite im koja je prednost za njih, ponudite im da riješite neke njihove, obično relativno male probleme i vidjet ćete kako brzo i učinkovito se projekt može realizirati kada od samog početka lokalna zajednica pozitivno reagira na projekt. Isto tako, ukoliko ih ne pridobijete na početku, budite svjesni da će vam izgradnja projekta u današnje vrijeme biti vjerojatno nemoguća ili jako otežana - dobrom suradnjom s lokalnom zajednicom se u današnje vrijeme najbolje mogu kontrolirati rizici razvoja ovakvih projekata. Isto tako, lokalne zajednice, saslušajte stručnjake i njihove ideje, te želje i mogućnosti investitora za suradnjom. Nije rješenje da se u vašem kraju ne gradi nijedan projekt koji bi svima mogao biti na korist - ako se ne bude gradio u vašem dvorištu, investitor će naći drugu lokaciju gdje će izgraditi projekt, na korist nekoj drugoj lokalnoj zajednici.