Zadnjih tjedana se po medijima mo�e pro?itati puno raznih komentara i neslaganja sa izgradnjom i razvojem bioelektrane-toplane Velika Gorica. Da podsjetimo, BE TO Velika Gorica razvija HEP-OIE d.o.o., a ista je predvi?ena da bude kogeneracijska elektrana na biomasu elektri?ne snage 20 MW i toplinske snage 50 MW. Elektri?na energija bi se, sukladno povla�tenim tarifama za biomasu prodavala na tr�i�tu prema ugovoru s HROTE, dok bi se toplinska energije iskoristila za grijanje grada Velike Gorice. Takva elektrana ?e zamijeniti 14 postoje?ih gradskih kotlovnica na lo� ulje, te biti puno manji zaga?iva? od istih, a dodatno ?e proizvoditi elektri?ne energiju, te ?e na taj na?in biti i isplativija za krajnje korisnike. Isto tako, kao gorivo ?e koristiti �umsku biomasu iz kruga od 50km - lokalni odr�ivi izvor energije s poznatom cijenom. U ?emu je onda problem?

Prema informacijama iz medija, na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoli� budu?e bioelektrane do�lo je do �estokih prigovora na projekt od strane lokalnog stanovni�tva koje smatra da bi projekt mogao pretvoriti Veliku Goricu u jedan od najzaga?enijih gradova u Hrvatskoj. Tako?er su upu?eni prigovori o nedore?enosti i slaboj obrazlo�enosti cijelog projekta, te brojni drugi objektivni i neobjektivni prigovori. Tako se u jednom tekstu tvrdi da je projekt "monstuozno velik", te da postoji sumnja da je �umska biomasa samo paravan, a da je prava namjera BE TO Velika Gorica spaljivanje euopskog komunalnog otpada. U istom tekstu se uspore?uju otpadne vode iz BE TO sa onima iz nuklearki, a za da�ak senazcionalizma spominju se i kotlovi isti kao oni u nuklearkama. Te se naravno o?ekuje veliko zaga?enje Turopoljskog luga i Odre, a spominje se i velika emisija pepela. U tekstu se ide toliko daleko da se predvi?a nastajanje pustinje u tom kraju, poput one nastale nestankom Aralskog jezera. No tome nije kraj, navode se tako tone lete?eg pepela, te kao posljednji "argumenti", "neizostavni buka i smrad".

Zamjerke postoje i na energetsku stranu projekta gdje se tvrdi da se za rad tolike elektrane treba posje?i pola Hrvatskih �uma, te da sje?ka iz kruga od 50km nije dovoljna za odr�iv rad elektrane.

Uz ovakve senzacionalisti?ke, neto?ne i krajnje nekonstruktivne primjedbe, postoji ih i nekoliko o kojima se da raspravljati. Kao recimo da se elektrana slu�beno jo� ne nalazi u urbanisti?kom planu ure?enja, te da se za podru?je u blizini elektrane planira sportsko rekreacijski centar Jezero ?i?e. Primjedba o kojoj se tako?er treba raspraviti je, prema mi�ljenju gra?ana izi�lih na javni uvid, nedovoljna obja�njenost i argumentiranost studije utjecaja na okoli� za koju se smatra da nije jasno i to?no odgovorila na sva pitanja gra?ana - �to naravno za sobom povla?i nepovjerenje i strah. Na�alost, lo�a komunikacija s lokalnom zajednicom, koliko god ista bila subjektivna u procjeni onoga �to �ele u svom dvori�tu, je vrlo ?est problem projekata ovakve vrste u Hrvatskoj.

Da stvar bude kompliciranija u cijelu stvar se uplela i politika, tj. politi?ari koji su nanju�ili dobru poziciju za skupljanje bodova, te se mo�e is?itati puno glasnih, ali ve?inom neargumentiranih protivnika ili zagovornika ovog projekta koji stvaraju dojam krajnje nebrige za stru?nu stranu pri?e, ali i za ljude u ?ijoj blizini ?e projekt biti izgra?en.

A nisu izostala ni otvorena pisma gra?anskih udruga, prije svega Akcije za Turopolje, koji su svoje primjedbe na projekt i studiju utjecaja na okoli� uputili ministrici Mireli Holy. Njihova�najve?a primjedba je uni�tenje potencijala koje ima SRC ?i?e, te tra�e jamstva da se umjesto biomase ne?e po?eti spaljivati komunalni otpad.

�to na to sve ka�e HEP i stru?njaci koji od po?etka razvijaju projekt? Tvrde da su lokaciju za BE TO Velika Gorica odabrali temeljem velikog broja kriterija, nakon kojih je iz u�eg kruga od 4 lokacije odabrana trenutno aktualna lokacija, koja jedina zadovoljava sve tehni?ke uvjete. Da se, sukladno zakonu najbli�e ku?e ne nalaze na manje od 1000m od lokacije, te da se lokacija nalazi u predvi?enoj zoni gospodarske namjene. Isto tako projekt je sa svim svojim parametrima detaljno razra?en, te smo i na ovim stranicama imali op�iran ?lanak o istome (bioelektrana-toplana Velika Gorica).

U jednom intervjuu je pak pomo?nik ministrice za�tite okoli�a Davor �krlec izjavio da misli da ?e studija okoli�a za ovaj projekt morati i?i na doradu nakon svih primjedbi i zbivanja oko projekta.

?injenice pak ka�u da se danas Velika Gorica grije na 14 kotlovnica koje koriste lo� ulje, a koje su stare 20-30 godina, te zbog svoje male pojedina?ne snage ne podlije�u zahtjevima o grani?nim vrijednostima emisija. Iz tog razloga zrak je ve? sada u Velikoj Gorici zaga?en, i neizgradnjom BE TO, to se sigurno ne?e promijeniti na bolje. Istovremeno neki lokalni politi?ari zagovaraju kori�tenje plina za grijanje, koji je, istina, ekolo�ki puno povoljniji od lo� ulja, ali ne i od biomase, a ima dodatni problem nesigurnosti dobave i cijene kroz du�i period.

Isto tako, trenutno u urbanisti?kom planu za podru?je izgradnje BE TO nema spomenutog sportsko rekreacijskog centra, a trenutno na tom podru?ju tvrtka Hidrel vadi �ljunak, tako da je upitna realizacija takvog centra - a sigurno ga ne mo�e biti u sljede?ih nekoliko godina. Osim toga bioelektrana ovakvog tipa ne predstavlja izravnu prijetnju takvom jednom centru - EL-TO Zagreb se sa svojim dimnjakom visine 200m nalazi na samo 2km od Jaruna, a TE-TO se nalazi na 1,5km od Bundeka, a u tim elektranama se ne spaljuje biomasa.

Sa svih tih aspekata gledano, BE TO Velika Gorica bi sa svojim jeftinim, odr�ivim izvorom goriva i planiranom izgradnjom po zadnjim svjetskim ekolo�kim standardima trebala biti u interesu grada i gra?ana Velike Gorice. Sve konstruktivne primjedbe koje su upu?ene na projekt se mogu relativno lako rije�iti. I, ne, nije konstruktivna primjedba progla�avati kogeneracijsku elektranu na biomasu elektri?ne snage 20MW i toplinske snage 50MW "monstruozno velikom" - jer ona to nije po nikakvim kriterijima, isto tako nije istina niti je na bilo kojoj razini primjereno uspore?ivati ovakvu elektranu s nuklearnom (koja isto tako ne ispu�ta zaga?enu vodu niti zaga?uje rijeke), niti je istina da se iz ovakvih elektrana ispu�taju tone pepela - ve? se on tretira i pohranjuje na posebnu lokaciju u krugu elektrane. Niti ima ikakve �anse da ovakva elektrana stvori pustinju u svom okru�enju, a buka i smrad ?e sigurno biti zna?ajno manji od onih iz kotlovnica, posebno primjenom novih modernih standarda gradnje takvih postrojenja.

Od konstruktivnih primjedbi, sukladno zakonu stoji ?injenica da BE TO Velika Gorica nije za sada slu�beno une�ena u prostorni plan grada Velike Gorice, te da bi se za procjenu utjecaja na okoli�, i posebno lokacijsku dozvolu ovaj dio papirologije trebao pozitivno rije�iti. Isto tako, primjedbe na studiju utjecaja na okoli� (nedore?enost, nedovoljna argumentiranost) je ve? na neki na?in potvrdio pomo?nik ministrice Davor �krlec izjavom da misli da ?e studija morati i?i na doradu. Takva dora?ena studija mo�e u svojim zahtjevima za sa?uvanje okoli�a i definirati koja to to?no goriva ova bioelektrana smije koristiti, te bi se time rije�io i problem strahovanja od spaljivanja otpada.

A posebna tema za kraj, koja se ti?e i investitora i izra?iva?a studije, ali i lokalnog stanovni�tva je - suradnja i komunikacija. Europski i svjetski trendovi su okrenuti odr�ivom razvoju i sve vi�e se u projektima gledaju sociolo�ki i ekolo�ki utjecaji projekta koji se gradi u odre?enoj zajednici. Naravno, projekt se ne mo�e izgraditi bez ispunjenja osnovnih tehni?kih i ekonomskih uvjeta, no ti uvjeti nisu vi�e uvijek na prvom mjestu (iako nu�no moraju biti zadovoljeni). Prema tome, preporu?uje se, sukladno primjerima najbolje prakse svim investitorima - ako kanite graditi bilo koje ozbiljnije postrojenje u ne?ijem dvori�tu, postanite im prijatelji od prvog dana, dajte im sve relevantne informacije, objasnite ljudima �to i za�to radite, objasnite im koja je prednost za njih, ponudite im da rije�ite neke njihove, obi?no relativno male probleme i vidjet ?ete kako brzo i u?inkovito se projekt mo�e realizirati kada od samog po?etka lokalna zajednica pozitivno reagira na projekt. Isto tako, ukoliko ih ne pridobijete na po?etku, budite svjesni da ?e vam izgradnja projekta u dana�nje vrijeme biti vjerojatno nemogu?a ili jako ote�ana - dobrom suradnjom s lokalnom zajednicom se u dana�nje vrijeme najbolje mogu kontrolirati rizici razvoja ovakvih projekata. Isto tako, lokalne zajednice, saslu�ajte stru?njake i njihove ideje, te �elje i mogu?nosti investitora za suradnjom. Nije rje�enje da se u va�em kraju ne gradi nijedan projekt koji bi svima mogao biti na korist - ako se ne bude gradio u va�em dvori�tu, investitor ?e na?i drugu lokaciju gdje ?e izgraditi projekt, na korist nekoj drugoj lokalnoj zajednici.