Hidroelektrana Le�?e je prva hidroelektrana izgra?ena u Hrvatskoj od kada je Hrvatska postala samostalna dr�ava. Planovi za njenu gradnju su postojali jo� od osamdesetih godina, a po njima je Le�?e trebala biti druga od pet planiranih hidroelektrana na rijeci Dobri (prva je hidroelektrana Gojak izgra?ena jo� 1959. godine).

Prema studiji Elektroprojekta d.o.o. iz 1995. procijenjeno je da bi cijela izgradnja hidroelektrane trebala ko�tati oko 90 milijuna dolara, �to je na kraju i bila cijena glavnog dijela izgradnje projekta (oko 440 milijuna kuna). Ukupna investicija je na kraju ipak narasla do astronomskih 700 milijuna kuna pri pu�tanju u probni pogon u rujnu 2010. godine.

Slika 1

Slika 2

Sami pripremni radovi za gradnju hidroelektrane po?eli su u rujnu 2005., a glavni radovi zapo?eti su u studenom 2006. godine. Gradnju je izvodio konzorcij kojega su ?inili Ingra, Kon?ar � In�enjering za energetiku i transport i Konstruktor-in�enjering. Turbine je izgradio i postavio slovenski Litostroj. Na slikama 1 do 5 mo�ete vidjeti kako su radovi u lipnju 2008. bili ve? u visokom stupnju gotovosti.

Slika 3

Slika 4

�

Hidroelektrana je pribranskog tipa, i ima instaliranu snagu od 42,29 MW, te se godi�nja proizvodnja procjenjuje da bi mogla dosti?i nekih 98 GWh, a po nekim procjenama bi mogla sti?i i do 106,9 Gwh. Izgra?ena je na lokaciji kanjona Dobre, na donjem toku rijeke Dobre. Le�?e je akumulacijska hidroelektrana ?ija puna akumulacija ima rezervoar od otprilike 25,7 milijuna metara kubi?nih �to je dovoljno da se tjedan dana mo�e non-stop proizvoditi elektri?na energija iz nje pri punoj snazi. Du�ina akumulacije je 12,61 km, te zauzima prostor od 146 hektara. Betonska brana� ima du�inu od 176,5 metara , visinu 52,5 metara i �irinu 4 metra. Litostroj je ugradio 2 indenti?ne Francis turbine pri ?emu svaka ima snagu 20,68 MW. Ugra?ena su i dva generatora snage 25 MVA. Potro�eno je vi�e od 11.000 tona betona, i ugra?eno je oko 1.500 tona hidromehani?ke i elektromehani?ke opreme. Biolo�ki minimum je 2,7 metara kubi?nih vode u sekundi, dok je prosje?ni godi�nji tok oko 32,5 kubi?nih metara u sekundi. Konstruktivni netto pad hidroelektrane je 38,18 metara, a instalirani protok 2x60 metara kubi?nih u sekundi plus jo� biolo�ki minimum.

�

Slika 5

Le�?e ?e uglavnom svojom proizvodnjom pokrivati vrijeme vr�nih potreba za elektri?nom energijom, te se procjenjuje da bi godi�nje mogla raditi vi�e od 2500 sati, te bi sa tih prosje?nih stotinjak GWh godi�nje pokrivala oko 1% Hrvatskih godi�njih potreba za elektri?nom energijom, te smanjila ovisnost o uvoznoj elektri?noj energiji �to je u svakom slu?aju vrlo pozitivno. Godi�nje ?e lokalna zajednica na ra?un od hidroelektrane primati oko 200.000 kuna, a i cijena zemlji�ta je na tom podru?ju prili?no porasla (do ?ak dvadeset puta).

Slika 6: Le�?e, izvor: suma.blog.hr

Postoji i tamna strana pri?e oko same hidroelektrane po�to postoji odre?ena sumnja da se sama akumulacija ne?e mo?i napuniti po planu zbog podzemnih �piljskih prolaza kroz koje voda otje?e. Ako to ispadne to?no onda se ne?e mo?i posti?i predvi?ena proizvodnja elektri?ne energije. HEP tvrdi da je to uzeo u obzir i da ne?e biti problema s akumuliranjem vode koje je u tijeku za vrijeme pisanja ovog ?lanka. Ve? sada je primje?eno da su se na �irem podru?ju oko akumulacije pojavila neka jezera i bare, �to je u svakom slu?aju sumnjivo. Jo� jedan problem je da se ?ini kako je temperatura Dobre iza hidroelektrane pala, po�to je temepratura vode iz ispusta ni�a jer se nalazi na dnu akumulacije (sam ispust vode je na dnu brane), te su tako kupali�ta na Dorbi postala hladnija, a to bi moglo zasmetati i ribama i drugim organizmima u rijeci. Tre?i problem je �to je jedan od ljep�ih kanjona na rijeci Dobri, a i u Hrvatskoj nepovratno uni�ten gradnjom hidroelektrane i potapanjem kanjona.

Slika 7: Otvaranje Le�?a, izvor: www.vlada.hr

S vremenom ?e se vidjeti da li ?e nastati daljnji problemi oko akumulacije Le�?a i da li ?e uspjeti proizvesti predvi?enu godi�nju koli?inu elektri?ne energije. Do tada treba biti zadovoljan �to je Hrvatska kona?no uspjela sagraditi novu hidroelektranu, te �to ?e unato? problemima iz nje pokrivati zna?ajan dio potreba za onom najskupljom energijom u vr�nim satima.