Hidroelektrana Lešće je prva hidroelektrana izgrađena u Hrvatskoj od kada je Hrvatska postala samostalna država. Planovi za njenu gradnju su postojali još od osamdesetih godina, a po njima je Lešće trebala biti druga od pet planiranih hidroelektrana na rijeci Dobri (prva je hidroelektrana Gojak izgrađena još 1959. godine).

Prema studiji Elektroprojekta d.o.o. iz 1995. procijenjeno je da bi cijela izgradnja hidroelektrane trebala koštati oko 90 milijuna dolara, što je na kraju i bila cijena glavnog dijela izgradnje projekta (oko 440 milijuna kuna). Ukupna investicija je na kraju ipak narasla do astronomskih 700 milijuna kuna pri puštanju u probni pogon u rujnu 2010. godine.

Slika 1

Slika 2

Sami pripremni radovi za gradnju hidroelektrane počeli su u rujnu 2005., a glavni radovi započeti su u studenom 2006. godine. Gradnju je izvodio konzorcij kojega su činili Ingra, Končar – Inženjering za energetiku i transport i Konstruktor-inženjering. Turbine je izgradio i postavio slovenski Litostroj. Na slikama 1 do 5 možete vidjeti kako su radovi u lipnju 2008. bili već u visokom stupnju gotovosti.

Slika 3

Slika 4

Hidroelektrana je pribranskog tipa, i ima instaliranu snagu od 42,29 MW, te se godišnja proizvodnja procjenjuje da bi mogla dostići nekih 98 GWh, a po nekim procjenama bi mogla stići i do 106,9 Gwh. Izgrađena je na lokaciji kanjona Dobre, na donjem toku rijeke Dobre. Lešće je akumulacijska hidroelektrana čija puna akumulacija ima rezervoar od otprilike 25,7 milijuna metara kubičnih što je dovoljno da se tjedan dana može non-stop proizvoditi električna energija iz nje pri punoj snazi. Dužina akumulacije je 12,61 km, te zauzima prostor od 146 hektara. Betonska brana  ima dužinu od 176,5 metara , visinu 52,5 metara i širinu 4 metra. Litostroj je ugradio 2 indentične Francis turbine pri čemu svaka ima snagu 20,68 MW. Ugrađena su i dva generatora snage 25 MVA. Potrošeno je više od 11.000 tona betona, i ugrađeno je oko 1.500 tona hidromehaničke i elektromehaničke opreme. Biološki minimum je 2,7 metara kubičnih vode u sekundi, dok je prosječni godišnji tok oko 32,5 kubičnih metara u sekundi. Konstruktivni netto pad hidroelektrane je 38,18 metara, a instalirani protok 2x60 metara kubičnih u sekundi plus još biološki minimum.

Slika 5

Lešće će uglavnom svojom proizvodnjom pokrivati vrijeme vršnih potreba za električnom energijom, te se procjenjuje da bi godišnje mogla raditi više od 2500 sati, te bi sa tih prosječnih stotinjak GWh godišnje pokrivala oko 1% Hrvatskih godišnjih potreba za električnom energijom, te smanjila ovisnost o uvoznoj električnoj energiji što je u svakom slučaju vrlo pozitivno. Godišnje će lokalna zajednica na račun od hidroelektrane primati oko 200.000 kuna, a i cijena zemljišta je na tom području prilično porasla (do čak dvadeset puta).

Slika 6: Lešće, izvor: suma.blog.hr

Postoji i tamna strana priče oko same hidroelektrane pošto postoji određena sumnja da se sama akumulacija neće moći napuniti po planu zbog podzemnih špiljskih prolaza kroz koje voda otječe. Ako to ispadne točno onda se neće moći postići predviđena proizvodnja električne energije. HEP tvrdi da je to uzeo u obzir i da neće biti problema s akumuliranjem vode koje je u tijeku za vrijeme pisanja ovog članka. Već sada je primjećeno da su se na širem području oko akumulacije pojavila neka jezera i bare, što je u svakom slučaju sumnjivo. Još jedan problem je da se čini kako je temperatura Dobre iza hidroelektrane pala, pošto je temepratura vode iz ispusta niža jer se nalazi na dnu akumulacije (sam ispust vode je na dnu brane), te su tako kupališta na Dorbi postala hladnija, a to bi moglo zasmetati i ribama i drugim organizmima u rijeci. Treći problem je što je jedan od ljepših kanjona na rijeci Dobri, a i u Hrvatskoj nepovratno uništen gradnjom hidroelektrane i potapanjem kanjona.

Slika 7: Otvaranje Lešća, izvor: www.vlada.hr

S vremenom će se vidjeti da li će nastati daljnji problemi oko akumulacije Lešća i da li će uspjeti proizvesti predviđenu godišnju količinu električne energije. Do tada treba biti zadovoljan što je Hrvatska konačno uspjela sagraditi novu hidroelektranu, te što će unatoč problemima iz nje pokrivati značajan dio potreba za onom najskupljom energijom u vršnim satima.