Cjevovod se na ulasku u strojarnicu ra?va na dva dijela po�to postrojenje ima dvije turbine-crpke (dio jednog od tih cjevovoda mo�e se vidjeti na slici 6). Jednu od tih turbini-crpki je izgradio Voith a drugu Litostroj (po Voithovim nacrtima), te svaka ima snagu od 140 MW. Na slici 7 se mo�e vidjeti Litostrojeva turbina-crpki. Ina?e se na svakom katu nalazi dio opreme potrebne za rad reverzibilne hidroelektrane.

Slika 6: Dio cjevovoda

Slika 7: Litostroj turbina/crpka

Pokraj strojarnice nalazi se jo� par zgrada i to komandna, zgrada sa dizel-elektri?nim agregagom, zgrada pomo?nog pogona i rasklopno postrojenje. U komandnoj sobi non-stop radi nekoliko ljudi za kompjutorima te se njena unutra�njost mo�e vidjeti na slici 8. Tamo se upravlja sa radom cijele elektrane (odnosno odre?uje tip i snaga rada), koja je automatizirana. Dispe?er iz Splita je zadu�en za odre?ivanje rada elektrane. Za pokretanje elektrane iz stanja mirovanja do maksimalne snage treba samo nekoliko minuta, te zato reverzibilne hidroelektrane mogu biti idealne kao potpora drugim obnovljivim izvorima energije (recimo vjetroelektrane i solarne elektrane).

Slika 8: Komandna soba

Pokraj komandne zgrade se nalazi rasklopno postrojenje 35 kV i 400/110 kV koje mo�ete vidjeti na slici 9.

Donje akumulacijsko jezero Razovac je nastalo izgradnjom brane preko doline rijeke Zrmanje te je spojeno sa strojarnicom pomo?u dva tunela, a ona slu�i kao akumulacijski prostor kada elektrana radi u crpnom re�imu.

Slika 9: Rasklopno postrojenje

Sama elektrana mo�e raditi u tri razli?ita pogona, i to turbinskom, crpnom i kompenzatorskom. Elektrana godi�nje radi oko 4.000 do 4.500 sati, od ?ega pola vremena u turbinskom, tridesetak posto u crpnom, a ostatak vremena u kompenzatorskom pogonu. Prosje?na godi�nja proizvodnja elektrane je 430 GWh, a energetska vrijednost akumulacije �tikada je 14,8 GWh.� Svaka turbina ima snagu od 140 MW, s tim da je iskoristiva snaga generatora u turbinskom radu 138 MW, a� u crpnom 120 MW. Sami generatori ostvaruju vrtnju od ?ak 600 okretaja u minuti.

Elektrana je pu�tena� u pogon 1984. godine, te manje vi�e nije radila za vrijeme Domovinskog rata, tj. radila je ispod minimalne snage pa se nakon rata morala renovirati. Ve?inu opreme je napravio Kon?ar, a projekt je vo?en od strane Elektroprojekta iz Zagreba uz pomo? Projektnog Biroa iz Splita i Geoexperta iz Zagreba. Radove su izvodili Industrogradnja iz Zagreba, Konstruktor iz Splita, Hidroelektra iz Zagreba te Pomgrad i Geotehnika iz Splita.