Zadnji dan 9. CIGRE-a pru�ena je prilika svim sudionicima da organizirano obi?u jednu od najve?ih hidroelektrana u Hrvatskoj, koja je posebna po tome �to je jedina Hrvatska reverzibilna hidroelektrana. Reverzibilna hidroelektrana je posebna vrsta hidroelektrane koja osim �to proizvodi elektri?nu energiju iz vode kao i svaka druga hidroelektrana, tu istu vodu mo�e pumpati u doba kada je to najisplativije, (najjeftinije) �to je uglavnom no?u.

Reverzibilna hidroelektrana Velebit je postrojenje koje se sastoji od gornjih akumulacijskih jezera sa kojih crpi vodu za rad i u koje pumpa vodu kad radi kao crpka, tla?nog dovodnog cjevovoda (?iji izgled mo�ete vidjeti na slici 1) i strojarnice s ostalim objektima te donjeg akumulacijskog jezera Razovac (slika 2).

Slika 1: Tla?ni dovodni cjevovod

Reverzibilna hidroelektrana Velebit je izgra?ena izme?u 1979 i 1985. godine, i ko�tala je astronomskih 1,25 milijardi njema?kih maraka, �to bi u dana�nje vrijeme bilo vi�e od 600 milijuna eura. Gornje akumulacijsko jezero se zove �tikada, te se nalazi iza Velebita na Gra?a?koj visoravni. U to jezero se ulijevaju sve okolne vode, koje su s tim jezerom povezani kanalom (rijeka Ri?ica) ili podzemnim tunelom dugim 2.825 m (rijeka Otu?a). Voda iz jezera �tikade se u turbinskom radu spu�ta dolje i koristi za proizvodnju elektri?ne energije, a u crpnom radu se ta ista voda pumpa u to gornje jezero. Prosje?ni srednji godi�nji dotok u to jezero je 11,94 m³/s.

Slika 2: Akumulacijsko jezero Razovac

Iz �tikade do strojarnice koja se nalazi s druge strane Velebita vode betonski tla?ni tunel i ?eli?ni tla?ni cjevovod.� Dovodni tunel ima promjer 4,6 m i du�inu od ?ak 8.191 metara. Na kraju tog tunela se nalazi vodna komora iz koje izlazi tla?ni ?eli?ni cjevovod koji vodi do strojarnice. Njegov promjer se mijenja od 3,0 do 3,9 metara a du�ina mu je 2.108 metara. Visinska razlika izme?u strojarnice i te vodne komore je ?ak 549,15 metara �to stvara ogroman energetski potencijal.

Slika 3: Pogled na strojarnicu odozgo

Strojarnica se nalazi pod zemljom, �to je ispod morske razine, i to u 60 metara dubokom betonskom bunaru ?iji je promjer ?ak 27 metara. Zanimljivo je da se ta rupa gradila tako da je napravljen ?eli?ni obru? s promjerom 27 metara koij je postavljen okomito na mjestu gdje je sada rupa, te je on pod svojom masom propao do te dubine. Sam taj prostor izgleda ogromno a pogled odozgora prema strojarnici dolje mo�ete vidjeti na slici 3. Na slikama 4 i 5 se mo�e vidjeti pogled na dio strojarnice kada se spusti dizalom u podno�je. Ina?e turbina-crpka se nalazi toliko duboko pod zemljom (to je 47,5 metra ispod povr�ine terena) zbog �elje da se kavitacijske pojave na lopaticama smanje na minimum.

Slika 4: Dio strojarnice

Slika 5: Dio strojarnice

Cjevovod se na ulasku u strojarnicu ra?va na dva dijela po�to postrojenje ima dvije turbine-crpke (dio jednog od tih cjevovoda mo�e se vidjeti na slici 6). Jednu od tih turbini-crpki je izgradio Voith a drugu Litostroj (po Voithovim nacrtima), te svaka ima snagu od 140 MW. Na slici 7 se mo�e vidjeti Litostrojeva turbina-crpki. Ina?e se na svakom katu nalazi dio opreme potrebne za rad reverzibilne hidroelektrane.

Slika 6: Dio cjevovoda

Slika 7: Litostroj turbina/crpka

Pokraj strojarnice nalazi se jo� par zgrada i to komandna, zgrada sa dizel-elektri?nim agregagom, zgrada pomo?nog pogona i rasklopno postrojenje. U komandnoj sobi non-stop radi nekoliko ljudi za kompjutorima te se njena unutra�njost mo�e vidjeti na slici 8. Tamo se upravlja sa radom cijele elektrane (odnosno odre?uje tip i snaga rada), koja je automatizirana. Dispe?er iz Splita je zadu�en za odre?ivanje rada elektrane. Za pokretanje elektrane iz stanja mirovanja do maksimalne snage treba samo nekoliko minuta, te zato reverzibilne hidroelektrane mogu biti idealne kao potpora drugim obnovljivim izvorima energije (recimo vjetroelektrane i solarne elektrane).

Slika 8: Komandna soba

Pokraj komandne zgrade se nalazi rasklopno postrojenje 35 kV i 400/110 kV koje mo�ete vidjeti na slici 9.

Donje akumulacijsko jezero Razovac je nastalo izgradnjom brane preko doline rijeke Zrmanje te je spojeno sa strojarnicom pomo?u dva tunela, a ona slu�i kao akumulacijski prostor kada elektrana radi u crpnom re�imu.

Slika 9: Rasklopno postrojenje

Sama elektrana mo�e raditi u tri razli?ita pogona, i to turbinskom, crpnom i kompenzatorskom. Elektrana godi�nje radi oko 4.000 do 4.500 sati, od ?ega pola vremena u turbinskom, tridesetak posto u crpnom, a ostatak vremena u kompenzatorskom pogonu. Prosje?na godi�nja proizvodnja elektrane je 430 GWh, a energetska vrijednost akumulacije �tikada je 14,8 GWh.� Svaka turbina ima snagu od 140 MW, s tim da je iskoristiva snaga generatora u turbinskom radu 138 MW, a� u crpnom 120 MW. Sami generatori ostvaruju vrtnju od ?ak 600 okretaja u minuti.

Elektrana je pu�tena� u pogon 1984. godine, te manje vi�e nije radila za vrijeme Domovinskog rata, tj. radila je ispod minimalne snage pa se nakon rata morala renovirati. Ve?inu opreme je napravio Kon?ar, a projekt je vo?en od strane Elektroprojekta iz Zagreba uz pomo? Projektnog Biroa iz Splita i Geoexperta iz Zagreba. Radove su izvodili Industrogradnja iz Zagreba, Konstruktor iz Splita, Hidroelektra iz Zagreba te Pomgrad i Geotehnika iz Splita.