U osnovi, postoje dva principa iskori�tavanja Sun?evog zra?enja, pretvaranje solarne energije u toplinsku te direktno pretvaranje u elektri?nu energiju putem fotonaponskih ?elija.

Da bismo mogli govoriti o Sun?evoj energiji, najprije moramo spomenuti da je Sunce sredi�nja zvijezda Sun?evog sustava, sustava u kojem se mi (planet Zemlja) nalazimo. Ono ima oblik velike u�arene kugle koje se sastoji od smjese plinova te u svom kemijskom sastavu sadr�i prete�no vodik i helij, a od ostalih elemenata u njemu se nalaze kisik, ugljik, �eljezo, neon, du�ik, silicij, magnezij i sumpor.

Postoje dva na?ina pretvorbe energije Sunca u elektri?nu energiju: direktna pretvorba, kod koje se solarna energija pretvara u elektri?nu putem fotonaponskih ?elija, te indirektna pretvorba, kod koje se koriste zrcala kako bi se stvorila koncentrirana toplinska solarna energija koja se dalje pretvara u elektri?nu energiju putem klasi?nog sustava s parnim turbinama.

Iskori�tavanje energije Sunca ve? nekoliko godina bilje�i konstantan rast u gotovo cijelom svijetu, te po?inje dobivati va�nu ulogu u elektroenergetskom miksu u ve?ini zemalja. Tehnologije fotonaponskih ?elija i koncentrirane Sun?eve energije ubrzano se razvijaju, a ulaganja investitora postaju sve ve?a. Za ve?inu zemalja najve?e ko?nice za ve?e iskori�tavanje energije Sunca predstavljaju zamr�eno zakonodavstvo i nedovoljni poticaji od strane vlada.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara u mehani?ku energiju vrtnje rotora, a zatim u elektri?nu energiju u generatoru. Snaga koju hidroelektrana razvija ovisi o neto padu vode, odnosno razlici razine gornje vode (zahvat) i donje vode (turbina), umanjenom za hidrauli?ke gubitke prilikom protoka vode.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara prvo u mehani?ku, a potom u elektri?nu energiju.

Hidroelektrane se mogu podijeliti prema vi�e razli?itih faktora: visina pada, na?in kori�tenja vode, vrsta akumulacijskog bazena i smje�taj strojarnice. Jo� jedna uobi?ajena podjela je po instaliranoj snazi na male i velike hidroelektrane pri ?emu su male naj?e�?e definirane do snage od 10 MW. U Hrvatskoj je tako?er definirana podjela na velike i male hidroelektrane s time da su male hidroelektrane prema zakonu poticani izvor energije, a poticaj se o?ituje kroz zakonski regulirane otkupne cijene elektri?ne energije iz takvih hidroelektrana.