U Kini se zbog velike potra�nje za energijom na istoku i jugu zemlje uvijek tra�e novi na?ini za proizvodnju elektri?ne energije na lokalnoj razini. Dodatno se prema planovima razvoja planira smanjiti potro�nja fosilnih goriva ?ime bi se smanjilo i one?i�?enje zraka.

Konzorcij koji kombinira znanje Nizozemskih hidrauli?kih stru?njaka i svjetske projektantske infrastrukturne i konzultantske tvrtke ARCADIS radi na inovativnoj tehnologiji plime i oseke koja bi bila predvidljivi obnovljivi izvor energije koncentiran na Kinu. Naziv tehnologije je DTP (Dinami?ka energija plime i oseke), a ova nova metoda proizvodnje elektri?ne energije koristi energiju u osciliraju?im valovima plime i oseke koji se gibaju paralelno uz obalu epikontinentalnog pojasa i u kojima se pojavljuju jake hidrauli?ke struje. Takvi pojasi se nalaze u Kini, Koreji i Velikoj Britaniji.

Grupa je dobila po 2,5 milijuna dolara financiranja od Nizozemske i Kineske vlade. Konzorcij trenuta?no prou?ava isplativost izgradnje postrojenja na isto?noj obali Kine koje bi imalo mogu?nost isporuke energije za 10 milijuna ku?anstava, te snagu �est termoelektrana na ugljen ili plin.

DTP koncept

Cijeli koncept DTP-a su razvili in�enjeri Rob Steijn i Kees Hulbergen iz ARCADIS-a, a u tom konceptu bi se morala izgraditi brana du�ine skoro 30 kilometara okomito na obali koja bi zavr�ala na moru te time koristila hidrauli?ku snagu� strujanja zbog plime i oseke pomo?u turbina smje�tenih unutar same brane. Brana bi na svom kraju mogla imati jo� jednu okomitu braijeru ?ime bi imala oblik velikog slova Y ili T. S obzirom da brana blokira horizontalno ubrzanje plime i oseke stvara se sila koja se mo�e iskoristiti kori�tenjem velikog broja konvencionalnih dvostruko usmjerenih turbina unutar brane. Za ovu tehnologiju nije potrebno imati veliku razliku izme?u plime i oseke nego otvorenu obalu. Ra?una se na mali pad od 1 do 3 metra uz jako veliki protok mora.

Slika 1: Potencijalni prikaz brane koja povezuje otok i kopno i ima vjetroagregate na vrhu

Prema modelu istra�iva?a i studijama isplativosti jedna ovakva brana bi imala instaliranu snagu od 5 GW, odnosno 5.000 MW. Ako bi se izgradile dvije brane me?usobno udaljene vi�e od 150 kilometara koje bi se spojile na istu elektroenergetsku mre�u bi one bile komplementarne po�to bi uvijek jedna radila sa maksimalnom snagom, a druga bi bila isklju?ena. S obzirom da se plima i oseka u potpunosti mogu predvidjeti i uvijek se pojavljuju u isto doba ova tehnologija omogu?ava elektroprivredama da lak�e upravljaju ovim izvorom energije.

Za razliku od postoje?ih tehnologija koja zatvaraju cijela podru?ja sa jakim strujanjima, DTP-ov koncept ima prednosti i sa okoli�nog aspekta i to na na?in da ne utje?e na strujanje plime i oseke unutar svog podru?ja djelovanja.

Ova inovacija dodatno poti?e jo� inovacija, jer ovakva brana mo�e biti temelj za druge svrhe. Na primjer na vrhu brane se mogu postaviti vjetroelektrane, a ujedno mogu biti za�tita od valova i tsunamija, mogu se izgraditi postrojenja za iskori�tavanje akvakulture, te slu�iti kao spoj izme?u otoka i kopna. Ceste bi se mogle postaviti na brani da olak�aju odr�avanje i servis za vjetroagregate i DTP turbine. Ove dodatne funkcije smanjuju tro�ak na na?in da ova tehnologija postaje konkurentna sa termoelektranama na ugljen.

Studija isplativosti u Kini

Rane studije su pokazale da velika DTP brana na Kineskoj obali ima potencijal proizvesti 5.000 MW ili vi�e snage ?ime bi takav projekt postao jedan od najve?ih hidro projekata na svijetu. Teoretski potencijal ove tehnologije u Kini se procjenjuje na 80 do 150 GW �to bi imalo veliki utjecaj na procijenjeni Kineski hidropotenicjal od 400 GW.

Projekt je trenuta?no u fazi izrade detaljnje studije izvodljivosti na najoptimalnijoj lokaciji za pilot projekt kroz ovu i idu?u godinu. Studija izvodljivosti pokriva razli?ite teme kao �to su projektiranje, razli?ite funkcije plime i oseke, ekonomske tro�kove, socijalne i okoli�ne utjecaje, proizvodnju elektri?ne energije, te spoj na elektroenergetsku mre�u.

Tim trenuta?no prou?ava isplativost za dvije lokacije u Kini. Prema prvim procjenama vi�e se isplati ju�na lokacija koja prema Kineskom Drugom institutu za oceanografiju (SIO) ima bolje uvjete na morskom dnu uz vrlo jaku plimu i oseku. Zbog toga je tim za ju�ni projekt razvio detaljniji numeri?ki model, a sada se radi geolo�ko istra�ivanje uz pomo? ultrazvuka. Idu?i korak ?e biti bu�enje na dnu mora.

Prema preliminarnoj procjeni ju�na brana ima potencijal od 10.000 MW kroz 3.000 turbina ?ija bi instalirana snaga bila oko 3,5 MW. O?ito ?e efikasnost turbina biti vrlo bitna za isplativost projekta. Partnerska tvrtka Pentair Nijhuis je tako uspje�no proizvela i nezavisno testirala fizikalni model turbine sa malim padom koja radi u dva smjera i omogu?ava relativno dobru sigurnost za ribe. Efikasnost ove turbine je ve?a od 85%, a njeno kori�tenje bi omogu?ilo proizvodnju elektri?ne energije i tokom plime i oseke bez utjecaja na lokalnu populaciju riba.

Daljnji razvoj

U budu?nosti bi DTP tim uz krucijalnu pomo? Kineskih partnera trebao nastaviti razvoj Kineskog DTP projekta na ju�noj brani. Uz pomo? Kineske vlade koja treba nastaviti podr�avati ovu tehnologiju partneri trenuta?no rade na poslovnom planu i tehni?kim informacijama potrebnim za daljnji razvoj projekta.

U isto vrijeme Europska Komisija sve vi�e investira u inovativne tehnologije kao dio svog HORIZON 2020 programa, te je u kontaktu sa DTP timom u vezi razvoja na sli?an na?in kao u Kini. ARCADIS �eli �to vi�e istra�iti mogu?nosti DTP kao temelja za druge oblike energije ili za transportnu infrastrukturu.

Najve?i problem DTP-a je veli?inu tehnologije pretvoriti u prednost. Ako DTP brana mo�e biti za�tita od poplava ili mjesto za postavljanje vjetroagregata, automatski se rje�ava problem tro�ka proizvodnje energije, te se posti�e dodatna vrijednost za DTP projekt. Ve? sada je ovaj projekt pomogao u razumijevanju na?ina na koji se giba more tokom plime i oseke, te je potaknuo daljnji razvoj turbina za male padove.

Izvor: www.renewableenergyworld.com