Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Kolumne

Malo slovo na po?etku paragrafa i energetska neovisnost E-mail
Autor Mladen Ili?kovi?   
ÄŚetvrtak, 20 SijeÄŤanj 2011 21:09

„...evo, po?eli ste ovaj paragraf s malim slovom u svojoj prijavi!“, tako je službenica jednog ministarstva odgovorila developeru koji ju je pitao zašto ?eka na jednu potvrdu više od šest mjeseci. I da bude još nerazumnije taj je isti developer od istog ministarstva ve? dobio istu potvrdu za drugi projekt na drugoj lokaciji a za ovaj za koji je pitao ima svu potrebnu dokumentaciju kao i za prvi. To je ono što sam spomenuo i u prethodnoj kolumni a što toliko izlu?uje strance ali i doma?e poduzetnike koji žele ostvariti neki projekt obnovljivih izvora energije – nema jasnih ograni?enja za procedure i loša je broj?ana ekipiranost i educiranost birokracije. U spomenutom ministarstvu prijave developera navodno pregledava službenik koji nije na pla?i ministarstva ve? mu se ona dodjeljuje darovnicom strane banke pa zbog zastoja u tome par mjeseci prošle godine nije radio.

A nisu samo mjeseci ve? se kupe i godine kako se ?eka nova tarifa za povlaštenu cijenu iz obnovljivih izvora energije. Mnogi developeri koje susre?em u poslu ne vjeruju da ?e se ona pojaviti prije uskla?enja s tre?im energetskim paketom Europske unije. I što onda re?i prilikom pregovora s nekim investitorom? Možda ?emo dobiti dozvole za tri a možda za šest mjeseci, možda ?e cijena biti bolja a možda i ne?e...

Nedavno je Direktor tvrtke EHN Mirko Tunji? govore?i o 40 razli?itih tijela i uprava koje izdaju 60 dozvola za jedan vjetropark naglasio kako nas „ko?e zakoni, ali možemo postati energetski neovisni i izvoziti energiju“. Zasad to radimo po povlaštenoj cijeni kako bi pomogli da se jedna tvornica aluminija ne ugasi. Prema neslužbenim informacijama elektroprivreda Republike Srpske ve? pregovara s Talijanima o otkupu po povlaštenim cijenama struje iz njihovih budu?ih projekata OIE. Nije jasno moramo li zaista ?ekati 22.10. 2047. godine u 20.58 sati kada bi trebali dobiti kona?nu potvrdu pjenimo li se oko hrvatske energetske u?inkovitosti i podcijenjenih obnovljivih izvora energije s pravom jer je za tu minutu europski energetski portal www.energy.eu predvidio kraj nafte.  Možda to doznamo i prije jer ?ak kada se oslonimo na preostale izvore, dakle skuplju naftu, polarna podru?ja i dublje bušotine vrhunac upotrebe svega toga dosegnut ?e se najkasnije ove godine. A 2047. Danska ?e biti tri godine do cilja – slobode od fosilnih goriva. I to vrlo vjerojatno s malo Sunca kojeg mi imamo dovoljno.

Jedan je drugi stru?njak, ovaj put Danac, nedavno veoma ozbiljno studentima Strojarskog fakulteta u Zagrebu objašnjavao kako je mogu? energetski sustav koji bi se u potpunosti oslanjao na obnovljive izvore energije (OIE). I to u Danskoj više nije predmet rasprave izme?u politi?kih stranaka ve? je samo pitanje do koje ?e godine to posti?i. Vrlo je vjerojatno da 2050. Danska više ne?e koristiti fosilna goriva a ve? sada oko 20 posto potreba zadovoljava iz vjetroelektrana. Svaki se sat u Danskoj promatra što se doga?a, tijekom dana kupuje i prodaje struja susjedima ovisno o cijeni koja se mijenja s rastom ili padom potrošnje. Da, dobro ?ujem prigovor kako Hrvatska ima dva i pol puta manji BDP od Danske. No u Registru proizvo?a?a iz obnovljivih izvora energije na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva postoji oko 6000 megawata projekata za vjetroelektrane. Ako se i pola njih ostvari ispada da nam termoelektrane i nuklearka nisu uop?e potrebni. Ako se proizvodnja vjetroelektrana tako?er pojeftini do razine elektrana na fosilna goriva onda ni prigovori o tomu kako nismo dovoljno bogati za poticanje te proizvodnje više ne?e biti važni. Ako strani investitori, ?ak njih tri-?etiri za jednu lokaciju pokušavaju dokazati da su prvi zapo?eli mjerenja vjetra zašto nama nije do toga stalo? Je li pritom nevažno kako Hrvatska ima svoj proizvod – vjetrogenerator koji može stvarati nova radna mjesta i vrijednosti u zemlji? Spomenuti Danac, dr. Brian Vad Mathiesen tvrdi kako Hrvatska bez dodatnih troškova i hokus-pokus tehnologije može prihvatiti 400 megawata vjetra uz instalaciju sofware-a kojim se prodaje i kupuje struja svakog dana a ne tri godine unaprijed. Ali kako u tom transparentnom sustavu muljati s provizijama za kupovinu struje?

EU danas proizvodi 9,2 % energije iz obnovljivih izvora a 2020. želi 20 %. Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. želimo platiti 5,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaoni?ki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…), a trenutno proizvodimo manje od 1 posto, lako možemo zaklju?iti da strateški potezi naše zemlje jako odska?u od ciljeva zajednice država kojoj svakodnevno deklarativno težimo...Hej, nije sve tako loše jer nedavno je Vlada do kraja 2020. odredila 13,6 postotni udio OIE. A EU je sebi zadala tri dvadesetice: 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Istina ne svaka zemlja EU podjednako. Idealan je ovako daleko postavljeni cilj koji našoj birokraciji daje vremena negdje do sredine 2020. da ništa ne ?ini i onda krene u potragu za izgovorima kako imamo velike hidroelektrane i mnogo šuma. No kome je to zaista stalo do dugoro?nog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, u?inkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš, otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici, poticanja razvoja novih tehnologija i doma?eg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, što piše u hrvatskim energetskim podzakonskim aktima? Ima li tu provizije za neki veliki energetski objekt? Kome je stalo do decentraliziranih obnovljivih izvora energije i besplatnog energenta poput Sunca? U politi?kom programu koje stranke se to nalazi kao tema za raspravu?

Koliko kroz obnovljive izvore poti?emo razvoj poduzetništva u energetici, govori nesrazmjer izme?u kapaciteta fotonaponskih plo?a od 100 MW koliko ?emo ih s tri novije hrvatske tvornice ve? sljede?e godine proizvoditi, i strateške odluke da poti?emo ukupno samo jedan megawat struje dobivene od Sunca.

Mladen Ili?kovi?

Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?