Nedavno su se sastali developeri projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Malo je bilo zadovoljnih ?ak i u sektoru vjetra koji je uspio najvi�e snage priklju?iti na energetski sustav. �Svi smo se veselili kad smo dobili Tarifni sustav 2007., ali kao �to smo i predvi?ali postoji mnogo problema jer nema koordinacije izme?u raznih ministarstava i tijela�, rekao mi je tom prilikom jedan od predstavnika me?unarodne kompanije koja investira i razvija projekte vjetroelektrana u Hrvatskoj.

S njime se u potpunosti sla�e primjer projekta solarne elektrane uz Dunav. Nedavno je Ministarstvo gospodarstva promijenilo uvjete za dobivanje prethodnog energetskog odobrenja (prvog od pet administrativnih koraka) i sada tra�i potvrdu nadle�nog lokalnog urbanisti?kog tijela (pri �upaniji) o tomu da je lokacija na kojoj se �eli graditi �zaista prostornim planom izrijekom namijenjena za solarne elektrane. Naravno developer je zatra�io takvo mi�ljenje no nakon toga se ispostavilo da suglasnost treba dati i Ministarstvo obrane (vjerojatno zbog obli�nje granice), Ministarstvo kulture zbog ekolo�ke mre�e i Ministarstvo poljoprivrede, �umarstva i vodnog gospodarstva zato jer je u blizini vodoza�titno podru?je. Budimo nerealno optimisti?ni pa dajmo svakom od tih tijela samo dva mjeseca i eto pola godine ?ekanja ako ?e prosu?ivati jedno nakon drugog.

�Imaju i druge zemlje podjednaki broj postupaka prilikom dobivanja dozvola za po?etak gradnje male hidroelektrane, ali kod njih je svaki od njih vremenski ograni?en,� objasnio mi je nedavno na Korani prof.dr. Zvonimir Guzovi? s Fakulteta strojarstva u Zagrebu koji je u sklopu trogodi�njeg projekta SMART uspore?ivao procedure u Italiji, Austriji, Gr?koj, Norve�koj i Hrvatskoj. Developeri bi trebali imati neku jeftinu dr�avnu agenciju koja bi im ponudila lokacije na kojima bi mogli razvijati projekte, a kad bi dobili sve dozvole vidjelo bi se pod kojim uvjetima. Navodno takvo �to postoji u Francuskoj gdje se za 3 tisu?e eura mo�e doznati treba li uop?e ulagati na nekoj lokaciji u razvoj projekta novac, vrijeme i �ivce. Ne�to takvo poku�ava u?initi Karlova?ka �upanija koja na Mre�nici, Kupi i Korani tra�i potencijalne lokacije za razvoj projekata malih hidroelektrana i dosad ih je odredila sedam. Dok ne dobijemo agenciju i ne pojednostavnimo proceduru dobivanja dozvola (za fotonapon na krovovima ku?a to je obe?ao biv�i ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo Branimir Hora?ek jo� za 1. svibnja pro�le godine) utje�no je da ?e uskoro spomenuti projekt iznjedriti prvi priru?nik za developere i lokalnu samoupravu za razvoj i ostvarenje projekata malih hidroelektrana. To su projekti dohvatljivi lokalnim investitorima jer su isplativi za sedam godina uz rok trajanja hidroelektrana od 35 godina i jeftino uzdr�avanje bez mnogo rizika. O tom �na�em� ulaganju razmi�ljao sam dok sam slu�ao jednog strana?kog ?elnika koji mi je obja�njavao kako obnovljivi izvori moraju ostati u hrvatskim rukama. Razmi�ljao sam o ?emu mi taj ?ovjek pri?a kad su kamate za pripremu projekta u jednoj hrvatskoj banci 11,99 posto (koji li su to poslovi osim droge i oru�ja koji donose dobit da se to isplati). U toj banci nude kredit na na?in da se polo�i 30 tisu?a eura i dobije kredit od 50 tisu?a. Da, ?uli su u toj banci za HBOR, ali nemaju tamo vezu da povuku sredstva. A u jednoj stranoj banci u Hrvatskoj za isti projekt nude sredstva HBOR-a po kamati od 5,5 do 7,5 posto.

To pi�em o razvoju projekata, a o tomu koji hrvatski investitor ima nekoliko desetaka milijuna eura za projekt obnovljivih izvora energije i strpljenja ?ekati 7 godina da mu se povrati ulaganje mislim da je suvi�no pri?ati�premda bilo bi lijepo biti energetski neovisan, ali je li to samo politi?ka parola?

Mladen Ili?kovi?