�Mi imamo proceduru kakva je, za vi�egodi�nje ugovore, a ovaj je 15 godina mi moramo imati javnu licitaciju. Mi imamo robu i �elimo �to bolju cijenu.� Ovo je izjavio prije neki dan bri�ni ?lan Uprave Hrvatskih �uma prilikom po?etka radova na jednoj bioelektrani na �umsku biomasu.

?ini se kako bi se svatko slo�io kako je u redu da se za 60 tisu?a tona drvne biomase treba raspisivati natje?aj. No kada se zna da je taj natje?aj ve? obavljen pa poni�ten zbog proceduralnih pogre�aka samog �umskog monopolista i da je izgubljena cijela godina onda je jasno za�to je Hrvatska tako odbojna investitorima. A da je rije? o ulaganju od 29 milijuna eura koji ?e zaposliti direktno 20-tak zaposlenih, a posredno jo� 600 u plastenicima i sje?i na podru?ju od posebne dr�avne skrbi to hrvatsku birokraciju i nije briga.

Ili kako ka�e danski developer u bioplinare Hans Henrik Hansen prilikom nedavnog posjeta Zagrebu: �Naravno da bi strani investitori investirali u projekte biolinara u Hrvatskoj, ali oni u tom slu?aju �ele znati to?no koliko traje ishodovanje svake dozvole, kolika je dobit�sve mora biti jasno.� Kako ?e Hansenu biti ne�to jasno kad u hrvatskim politi?kim odlukama nije jasno trebamo li 36 MW projekata bioplinara ili ne, �elimo li po�tivati europske direktive o zbrinjavanju �ivotinjskog gnoja i zabranu bacanja na polje zbog za�tite podzemnih voda, �elimo li zaposliti na�u industriju projektom biotoplifikacije � gradnjom 40 bioelektrana, svaka snage po 1 MW elektri?ne struje i 4 MW toplinske energije...

Ne zna gospodin Hansen da ?e te�ko nagovoriti neku lokalnu samoupravu da preuzme toplinsku energiju i izgradi o svojem tro�ku toplovod kao �to je to te�ko i�lo islandskim developerima u slu?aju geotermalne elektrane pored Slatine. Hansenu je jasno da to ?ine danske op?ine koje svoje gra?ane ne trebaju previ�e nagovarati na jeftinu toplinsku energiju. Bit ?e da lokalnoj vlasti malo vi�e vjeruju. Ne zna me?utim Hansen ni to kako su kamate stranih banaka u Hrvatskoj za projekte OIE mnogo ve?e nego u njegovoj zemlji, pa bi on uz razvoj projekata trebao razmisliti kako da na?e neku malu hrvatsku banku preko koje bi nakon dokapitalizacije mogao financirati svoje projekte po prihvatljivijim kamatama.

Banke su pune novaca i ne znaju kome plasirati (trostruke minuse po teku?em nemaju kome vi�e prodati), ali samo je jedna dosad povukla sredstva Europske investicijske banke koja za OIE nudi 70 milijuna eura.

No za kraj da ipak dam jedan svjetliji primjer. Nedavno je jedan developer u solarne elektrane uspio dogovoriti ulaganje francuskog investitora koji je hrabro krenuo u mrak zapadno od rijeke Sutle jer je Francuska procijenila kako ?e do 5.400 MW fotonapona sti?i daleko prije 2020. Pa su naravno za 12 posto spustili poticaje i sad su 5 centi manji od na�ih. A na�e poticaje za solar navodno ne?e drasti?no spu�tati od po?etka sljede?e godine. Kada vidimo nove tarife koje �pajke� u Ministarstvu gospodarstva nekoliko mjeseci a uskoro ?e o njima raspravljati stru?na javnost.

Mladen Ili?kovi?