Nekad je bolje pustiti ?itatelje/gledatelje da sami govore �to ih mu?i. Jedno takvo pismo stiglo je nedavno na mail HTV-ove emisije Eko zona, a ovdje ga prenosimo u cijelosti:

Potpuni fijasko energetske politike na po?etku godine
za Fotonaponske elektrane

?a?i?ev pravilnik o stjecanju statusa povla�tenog proizvo?a?a el. energije za fotonaponske elektrane prvo je ubrzao proceduru, a onda na po?etku godine ostavio bez posla stotine firmi koje su se nadale� poslu u tom dijelu energetike.

Dugo najavljivana energetska orijentacija nove vlade kao djelatnost gdje ?e otvoriti tisu?e radnih mjesta sa 01.01.2013 je do�ivjela potpuni neuspjeh, dapa?e stotine novootvorenih firma ostavila bez posla. Uslijedilo je to prvi radni dan, nakon �to smo mogli pro?itati sa slu�benih stranica HROTE �da se kvota od 15 MW potro�ila za 2013. godinu prije nego je godina zapo?ela. Da ne bude zabune usput je istaknuto da ?e svi zahtjevi biti vra?eni po�iljaocu.

http://www.hrote.hr/default.aspx?id=190

Dakle svi vi koji ste napravili idejni projekt a niste dostavili zahtjev za dobivanje statusa povla�tenog proizvo?a?a izvolite svoj projekt spremiti u ladicu za neko drugo vrijeme. ?ovjek se zapita za�to bar sada te zahtjeve ne stavljaju u red ?ekanja za 2014. godinu kao �to su to napravili za prethodnu godinu.

Kako je nastao problem

Ako ostavimo to za razmi�ljanje vratimo se na samu ideju razvoja energetike u nas. O razvoju energetike kod nas se dosta dugo �utjelo i vjerojatno bi tako bilo i ubudu?e da nas ulazak u Evropsku uniju ne obvezuje da moramo imati 20% proizvedene energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. To na�e pona�anje je logi?no budu?i smo zadnjih dvadeset godina uglavnom gasili proizvodna postrojenja �to je rezultiralo s jedne strane osloba?anjem snage za druge potro�a?e koji nisu rasli po nekoj ve?oj godi�njoj stopi, a s druge strane nije bilo potrebno ulaziti u izgradnju postrojenja koja imaju objektivno skuplji� kWh. Ve?i dio vodenog potencijala je ve? odavno iskori�ten a hidrocentrale amortizirane i proizvodni kWh iz njih je relativno nizak. Ostatak proizvedene elektri?ne energije dobivamo iz termocentrala i na�eg dijela nuklearne elektrane Kr�ko te uvoza. Kada je dobra hidrolo�ka godina u HEP-u zadovoljno trljaju ruke, a kada je lo�a i proizvodnja iz vlastitih termoelektrana nije dovoljna tada se razlika namiruje skupim uvozom.

Ako znamo da je uz to HEP dr�avna firma koja je slu�ila uz ostalo i za pokri?e razli?itih �strana?kih, sportskih, dr�avnih i drugih potreba jasno je da u takvim okolnostima nema mjesta za razgovor o razvoju i obnovi ve? sada starih postrojenja i pove?anju kapaciteta na svim naponskim nivoima.

Za�to je sada nastala jagma za ugradnju fotonaponskih ?elija potpuno je jasno budu?i su zadnje izmjene dobivanja statusa povla�tenog proizvo?a?a zaista pojednostavnile proceduru i skratile rok cijele operacije na podno�ljivih 60 do 100 dana, uz to i vrlo prihvatljive otkupne cijene sa ukupnim rokom povrata investicije izme?u 4 i 5 godina daje odgovor na ovo pitanje.

Ali �to sve to vrijedi kada se odre?ena kvota prvotno 10 MW, a kasnije pove?ana na 15MW za integrirane solarne elektrane (to su one na ku?ama) �potro�ila za 30 dana. Zar je tako Vlada zamislila razvoj energetike i otvaranje novih radnih mjesta. Politi?ari nam stalno isti?u da je njihov posao stvaranje uvjeta za razvoj ali nije mi jasno na kakve uvjete misle. Da li je ova i ona prethodna Vlada poku�ala pitati stru?ne ljude �to treba napraviti da se kvote pove?aju na iznos koji bi stvarno garantirao razvoj. O?ito se u ovom slu?aju ne�to zanemarilo, a to je ?injenica da predvi?ena kvota za cijelu Hrvatsku i to za cijelu kalandarsku godinu stane na krovove objekata koje se nalaze u krugu TLM u �ibeniku.

Rje�enje problema

Uzev�i sve ovo u obzir jedini na?in da se sprije?i potpuni fijasko je dono�enje pravilnika po hitnom postupku o izmjeni na?ina odre?ivanja kvota na na?in da se male solarne elektrane do 10kW ne ograni?avaju kvotama, a ostale ve?ih snaga analogno dosada�njem tarifnom sustavu vrednuju ali sa znatno pove?anim kvotama. Ovo ?e imati za posljedicu �to ?e se na manjim elektranama zaposliti veliki broj projektanata, radnika a prinosi ?e uglavnom ostajati malim doma?instvima u Hrvatskoj. Sa stajali�ta elektro mre�e tako?er je povoljnije imati puno malih dislociranih izvora nego nekoliko velikih. Pove?anje ukupne instalirane snage od sun?anih elektrana izazvati ?e pritisak na HEP da kona?no po?ne investirati u svoju distributivnu i prijenosnu mre�u �to ?e za posljedicu imati kona?no pokretanje investicija.

Ukoliko se ovo ne dogodi nastati ?e novo nezadovoljstvo svih onih koji su otvorili firme potaknuti izjavama iz vlade da se okre?u energetskom sektoru, a brojna doma?instva pogotovo ona u Dalmaciji gdje je mogu?nost proizvodnje najve?a ostaviti bez prihoda od proizvodnje elektri?ne energije.

Elektromix d.o.o.
�ivko �kevin dipl.ing.el.