Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Kolumne

Val investicija ili predizborni trik - ne postoji slaganje oko projekata obnovljivih izvora energije u Vladinom programu gospodarskog oporavka - #2 E-mail
Autor Mladen Ili?kovi?   
Utorak, 12 Listopad 2010 14:06

Ni s udjelom svih obnovljivih izvora u Vladinu programu nisu svi sretni. Toni Vidan iz Zelene akcije tako dri da se ogromni novac za niz hidroelektrana mogao upotrijebiti za smanjenje potronje energije, energetsku efikasnost, grija?e vode na sun?evu energiju i projekte biomase, to bi donijelo mnogo bre mnogo vie radnih mjesta. Teite Programa uistinu jesu hidroelektrane, 4 na Savi i dvije na Dravi. Naalost i u tom segmentu postoje opravdani razlozi za strahovanje kako se ti projekti ne?e odvijati brzo. Naime Ministarstvo kulture najavilo je proglaenje Regionalnog parka Drava-Mura, a za miljenje o hidroelektranama ?e se morati pitati i Ma?are ako se one ne izuzmu iz tog zati?enog Natura podru?ja.

EU danas proizvodi 9,2 % energije iz obnovljivih izvora, a 2020. eli 20 %. Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. elimo platiti 1,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna silaa, stajski gnoj, klaoni?ki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva), a trenutno proizvodimo manje od 1 posto, lako moemo zaklju?iti da strateki potezi nae zemlje jako odska?u od ciljeva zajednice drava kojoj svakodnevno deklarativno teimo... A EU je sebi zadala tri dvadesetice: 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Hrvatska ne gleda tako daleko i do kraja 2010. je mislila da ?e proizvoditi 5,8 posto. No kome je to zaista stalo do dugoro?nog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, u?inkovitog koritenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoli,otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetnitva u energetici,poticanja razvoja novih tehnologija i doma?eg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, to pie u hrvatskim energetskim podzakonskim aktima? Ima li tu provizije za neki veliki energetski objekt? Kome je stalo do decentraliziranih obnovljivih izvora energije i besplatnog energenta poput Sunca? Imamo uop?e dovoljno razvijenu mreu dalekovoda za prijem te energije? U politi?kom programu koje stranke se to nalazi kao tema za raspravu?

Koliko kroz obnovljive izvore poti?emo razvoj poduzetnitva u energetici, govori nesrazmjer izme?u kapaciteta fotonaponskih plo?a od 100-tinjak MW koliko ?emo ih s pet novijih tvornica u Hrvatskoj ve? sljede?e godine proizvoditi, i strateke odluke da poti?emo ukupno samo jedan megawat struje dobivene od Sunca.

Pritom smo, naravno, i snalaljivi, jer ako nam netko 1. sije?nja 2011. godine prigovori manje od 5,8 posto obnovljivih izvora, re?i ?emo kako iz velikih hidrocentrala (premda one nisu obnovljivi izvor u uem smislu) ve? proizvodimo daleko vie. Pa i za to dobijemo jo jednu nagradu Fosil dana kao na konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu prole godine.

Mladen Ili?kovi?

Tags:     HEP      OIE      vjetroelektrane      solarne elektrane      Zelena akcija      energetska efikasnost      energetika      MINGORP
Vezane vijesti


Index članka
Val investicija ili predizborni trik - ne postoji slaganje oko projekata obnovljivih izvora energije u Vladinom programu gospodarskog oporavka
#2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

elite li vie koristiti obnovljive izvore energije?