Odmah na po?etku, da ne iznevjerim o?ekivanja � u ovoj kolumni ne?e biti spomenuta niti jednom rije?ju zemlja u kojoj �ivimo, ve? opet govorim o zemlji u kojoj je instalirano 28.000 MW iz fotonapona i milijun krovova solarnih elektrana uz pretpostavku 30 posto manje Sunca od nas. I nije neka vijest da ?e njema?ko ministarstvo okoli�a smanjiti poticaje za obnovljive izvore energije kako bi, vjeruju berlinski birokrati, usporilo rast cijena struje zbog velikog udjela zelene energije.

Ministar Peter Altmaier upozorio je kako ?e s dana�njim rastom obnovljivih izvora Njema?ka 2020. imati i do 45 posto zelene energije umjesto planiranih 35. Unato? 5-postotnom godi�njem porastu cijena struje Nijemci i dalje podr�avaju izgradnju velikih vjetroelektrana, njih 79 posto a tek dva posto manje nove solarne elektrane. No s druge strane samo 40-tak posto stanovni�tva je za izgradnju nove i poja?anje stare energetske mre�e potrebne za uvo?enje vi�e zelene energije. A upravo je ta mre�a izme?u ostalog potrebna za koncepte koji se u Njema?koj zbog pada poticaja i rasta cijena struje sve vi�e tra�e: ku?ne fotonaponske elektrane koje isporu?uju samo vi�kove energije.

I �parati i osjetiti

Racionalni Nijemci, ili kako bi neki (koji jo� vjeruju da mo�emo biti rasipni) rekli: �krti Nijemci frustrirani su ?injenicom da paze na potro�nju provo?enjem mjere energetske u?inkovitosti od �tedljive rasvjete do izolacije i skupljih ure?aja koji manje tro�e, ali da ra?uni nisu osjetno manji zbog rasta cijena energenata i struje. I ne?e biti bolje jer od 2013. njema?ke tvrtke opskrbljiva?i elektri?nom energijom morat ?e pla?ati i emisije uglji?nog dioksida. Dosada je upotreba elektri?ne energije iz fotonapona na domovima za vlastite potrebe bila zanemarivo mala zbog dobrih otkupnih cijena i ugovora u trajanju od 20 godina. Ne samo da se najavljuju jednokratna sni�enja poticaja ve? i njihov daljnji pad ovisno o broju novopriklju?enih solarnih megawata (prvi pad je za ure?aje do 10 kW sa sada�njih 24,43 centa na 19,5, a za ve?e od 10 do 40 kW sa 18,5 na 16,5 centi, a koli?ina novopriklju?enih analizira se svakog kvartala). No kilowat struje proizvedene iz fotonapona u Njema?koj je pao na 19 centi, a privatne korisnike ona iz mre�e stoji 22 centa. Stoga ne ?udi kako je jedno istra�ivanje otkrilo kako se 70 posto zahtjeva kupaca odnosi upravo na vlastito kori�tenje struje iz fotonapona. Tako je ?etvero?lanoj obitelj u njema?koj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji sa ku?om od 140 ?etvornih metara dovoljan fotonaponski ure?aj od 5 kilowata. Ona ?ak tre?inu proizvedene struje mo�e prodavati, a za to im je potrebno brojilo skuplje tek 200 eura od uobi?ajenog.

Pa-pa trgovci strujom!

Naravno mnogo je skuplje biti posve energetski neovisan, jer za ku?anstvo najprikladnije litij-ionske baterije su jo� uvijek prili?no skupe pa kilowat akumulirane struje iz fotonapona stoji 40 centi. �Od te cijene polovica otpada na tro�kove spremanja energije�, obja�njava voditelj Odjela za akumuliranje elektri?nih sistema na Frauenhofer Institutu Matthias Vetter,�no vjerujem kako ?e razvojem akumulatora i ve?om proizvodnjom cijena spremanja energije pasti na 10 centi po kilowattu.� Ako cijena struje iz mre�e nastavi s rastom samodostatni sustavi bi mogli biti konkurentni ve? 2015. S masovnom proizvodnjom litij-ionskih baterija uskoro kre?u tri proizvo?a?a: �vicarski Lechlanch�, japanski Panasonic i njema?ka Varta. Lechlanch� ?e od ovog mjeseca krenuti s proizvodnjom milijun akumulatora godi�nje dostatnih za 20 tisu?a ku?anstava. Najve?i naru?itelj je kineski proizvo?a? solarnih modula Talesun. �vicarski proizvo?a? jam?i kako ?e vlastita potro�nja s njegovim akumulatorom porasti s 30 na 70 posto, a to testira u ju�noj Europi i Aziji.

Smanjenje gubitaka

?ak 140 izlaga?a je na ovogodi�njoj najve?oj svjetskoj izlo�bi solarne opreme Intersolar u M�nchenu nudilo razli?ita rje�enja vlastite potro�nje elektri?ne energije iz vlastitog fotonapona. Hambur�ki Connergy ?e ove zime zapo?eti s prodajom �Sun?anog spremnika�� snage 5 kW i kapaciteta pohrane od 8,8 do 13,2 kWh. Odlikuje ga automatiziran na?in upravljanja koji neovisno odlu?uje koju struju je bolje koristiti. �Dok se olovni akumulator mora promijeniti minimalno tri puta u 20 godina, na� ?e ure?aj izdr�ati to cijelo razdoblje�, hvali se voditelj proizvodnje u Connergy-u Jaak Palisaar,�jam?imo 7 tisu?a punjenja i pra�njenja dok olovni akumulator to mo�e samo 2 tisu?e puta.� Istosmjerna struja iz fotonapona se ne pretvara odmah u izmjeni?nu, ve? po potrebi pa se i tu vidi napredak u smanjenju gubitaka (postoje proizvo?a?i izmjenjiva?a koji jam?e gubitak od samo jedan posto prilikom pretvaranja istosmjerne u izmjeni?nu struju).

I njema?ki Schott odustaje od utrke s kineskim damping cijenama silicijskih modula i nudi upravlja?ki sustav snage 5,4 kW koji upravlja neovisno predavanjem struje u mre�u. Za one koji pak ipak �ele najbolji odnos cijene i kvalitete tu je sustav tvrtke Sunpac koja nudi olovne akumulatore s gelom snage 6,9 i 13,8 kW koji traju od 13 do 18 godina ovisno o veli?ini. Prednost mu je veli?ina jer nije ve?i od kofera pa stane i u manje podrume.

Spas u e-mobilnosti

Takvi ?e ure?aji biti tek dio solarnih sustava budu?nosti u kojima ?e se i elektri?ni auti puniti s nadstre�nice s fotonaponom. Tvrtka Solarworld ima ve? takva rje�enja, a ime mu je Solarcarport. Povezanost e-mobilnosti, vlastite proizvodnje i potro�nje vjerojatni je izlaz iz krize fotonaponske industrije, a ta ?e vozila pametnim upravljanjem slu�iti za stabiliziranje mre�e. No za to se treba ispuniti jo� jedan uvjet. �Vlada planira da 2020. na njema?kim cestama bude� milijun elektri?nih vozila, a prije nego �to se to dogodi, treba jo� izme?u vlasnika vozila i opskrbljiva?a strujom dogovoriti visinu naknade za tu struju koja ?e se prodavati i kupovati� upozorava Stefan Berger, menad�er projekata alternativnih vozila u Opelu.

Mladen Ili?kovi?
novinar Hrvatske radiotelevizije, urednik emisije Ekozona