Kolumne
| Jedna globalna velika podvala kvaziinvesticija |
 |
| Autor Mladen Ili?kovi? |
| Nedjelja, 20 Svibanj 2012 20:19 |
|
Znam, „ne možemo se mi s njima uspore?ivati, mi smo mala austrougarska pokrajina s balkanskim mentalitetom“, re?i ?e oni koji vole o?ajavati... OK za njih nudim jednu drugu zemlju za usporedbu: Salvador, zemlja Srednje Amerike koja je bila 12 godina u gra?anskom ratu. Ovih dana poslovni ?asopis Business News Americas objavljuje kako ?e do 2026. Salvador raspolagati s novih 689 MW snage iz obnovljivih izvora energije. Tamošnja državna regulatorna agencija instalirala je 500 kilowata fotonapona na postoje?e hidroelektrane (nešto sli?no rade Slovenci na svojim malim hidroelektranama na Savi koje se mi tek spremamo graditi). Njihova energetska strategija koju su im napisali Japanci predvi?a novih 170 MW snage iz malih hidroelektrana, 200 MW iz solarnih termalnih elektrana (nema ih u našoj energetskoj strategiji), 90 MW iz fotonaponskih elektrana (duplo više od Hrvatske strategije do 2020., a gdje Peperuh HROTE-u dopušta otkup 10 MW s krovova i 5 MW s polja u novom cjeniku otkupnih cijena iz elektri?ne energije iz obnovljivih izvora), izme?u 60 i 90 MW iz geotermalnih elektrana (45 u HR strategiji, 20 MW dosta Peperuhu), 60 MW iz vjetroelektrana (e tu smo bolji - 1200 MW do 2020.), 45 MW iz biomase naspram 140 hrvatskih MW i 30 MW iz bioplina. Kako stvari stoje fotonaponski trackeri za pra?enje Sunca koji imaju 40 posto ve?i prinos od stati?nog fotonapona, te MLD Maximum Light Detection, tehnologija koja prati najja?i refleks sun?eva zra?enja i daje još 8 posto više od trackera pojavit ?e se u hrvatskoj energetskoj strategiji oko 2050. godine. U skladu s našim dva puta manjim ulaganjima u znanost od prosjeka EU i ?etiri puta manje od Njema?ke, u skladu s 20 posto manje visokoobrazovanih i tri puta manjeg udjela hrvatske visoke tehnologije u izvozu od Švicarske... (uglavnom daleko poslije nego solar postane tržišno kompetitivan što najavljuje studija EPIA-e koja je pokazala da ?e to biti slu?aj u Italiji 2013., a u ostalim dijelovima Europe do kraja desetlje?a). Ali eto opet mene, uspore?ujem se sa zemljama s kojima to ne smijemo ?initi...to mogu samo oni koji snižavaju poticaje uspore?uju?i nas s Austrijom bez Sunca ili Njema?kom koja ima milijun fotonaponskih krovova...nama ostalima je bolje uspore?ivati se sa Srbijom koja pregovara gradnju najve?e solarke na svijetu...kvaziinvesticiji od 1,7 milijardi eura... Premda Njema?ka mijenja poticaje za solar svake godine prema EPIA izvješ?u Nijemci nisu dovoljno brzo reagirali na pad cijena opreme pa je došlo do zastoja u investiranju u tom sektoru. Velika o?ekivanja investitora zbog velikog rasta u 2011. ispuhala su se, a narudžbe presušile što je rezultiralo i bankrotom dva velika proizvo?a?a fotonapona. Je li to lekcija doma?im piscima poticaja za obnovljive izvore energije? Ne, oni takve izvještaje ne ?itaju...uzalud mala hrvatska fotonaponska industrija njima može pri?ati kako nagle promjene poticaja (a kakve ?e i biti kad ih 5 godina nisu mijenjali?) odbijaju investitore. Ministarstvo gospodarstva nije ?ulo ni doma?e proizvo?a?e solarne opreme jer se sastanku Zajednice obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore jednostavno nisu ni odazvali i neformalno su im poru?ili kako o poticajnim cijenama javne rasprave zapravo ne?e biti. Briga birokrate što nakon 30 ponuda i 20 isporu?enih narudžbi u prva tri mjeseca ove godine hrvatska tvornica fotonapona od prvog travnja nema niti jedan upit. A birokrati Ministarstva gospodarstva otvoreno priznaju kako se stavka o obveznom udjelu doma?e komponente u projektima obnovljivih izvora energije ionako nije primjenjivala, ali ne znaju zašto a može se ra?unati i kao rad na instaliranju strane opreme. Može li Hrvatska uz takvu birokraciju biti nešto drugo nego „sirovinska baza drugima“ protiv ?ega je glas dignuo dr.sc. Nikola ?upin iz Udruge za razvoj Hrvatske na nedavnom savjetovanju 'Toplinarstvo – energetska šansa Hrvatske'? Tamo je rekao: „Imamo šansu razviti svoju industriju na svojim obnovljivim izvorima energije ali kao što je to slu?aj i kod drugih podru?ja i njihovih zakona i kod obnovljivih izvora ih donose oni koji imaju autoritet vlasti ali nemaju autoritet znanja“. Pa ?e umjesto naše opreme rad naših gra?evinskih radnika na izradi temelja vjetroelektrana i priklju?aka energetskih objekata biti kolonijalna naknada za doma?u komponentu. I onda priklju?ak mora biti skup... stajati 15 milijuna kuna na koliko je jednom developeru Slavoniji HEP isporu?io ra?un za priklju?ak za bioplinaru od 3 megawata i rok od dvije godine koliko im treba da je priklju?e. „Koja ?e mi banka nakon dvije godine razvoja projekta htjeti kreditirati još dvije godine ?ekanja na priklju?ak?“, retori?ki me upitao taj developer. I tako europska fotonaponska industrija naga?a kako uz povoljnu potporu politike sektor samo u Europi može rasti 20-25 GW na godinu, ali to su Peperuhu „kvaziinvesticije“ a bivšem na?elniku volonteru Op?ine Bednja i direktoru tvornice parketa, a danas na ?elu HEP-a „jedna velika podvala“. Ta solarna podvala osigurava 2 posto europskih energetskih potreba i 4 posto u vrhuncu potrošnje (onda kad HEP struju uvozi po 200 eura po MWh), a u Italiji ?ak 5 posto i 10 posto u peak-u. „Da to dostignemo trebali bismo instalirati oko 400 MW solara“, upozorava Ljubomir Majdandži? iz Hrvatske stru?ne udruge za sun?evu energiju,“ali ja ne znam komu smeta hrvatsko Sunce.“ Naši birokrati s autoritetom vlasti ne misle o diversifikaciji proizvodnje ve? imaju druge prioritete: „tijekom 40 godina, od 1950. do 1989., u Hrvatskoj je sagra?eno 19 hidroelektrana, u bivšoj Jugoslaviji 74, hrvatska je industrija u svijetu u to vrijeme sagradila još 50, a u ove 22 godine samostalne Hrvatske sagra?ena je samo jedna hidroelektrana.“ Kao samo hidroelektrane možemo u potpunosti proizvesti u Hrvatskoj, ajd da i to vidimo... Mladen Ili?kovi? |
Zadnje vijesti
Dok developeri velikih solarnih elektrana u Hrvatskoj strepe ho?e li otpor ministrice Holy i ministra Lini?a ukidanju poticaja za fotonapon na polju ustuknuti pred prvim potpredsjednikom (PPRH - Peperuh) i zahtjevom za mir u Kukuriku Vladi, Europska udruga fotonaponske industrije (EPIA) objavila je predvi?anja razvoja tog sektora do 2016. Tako je globalno gledaju?i prošle godine instalirano 69 GW solara iz kojeg se može proizvesti energije za 20 milijuna doma?instava. Solar je poslije hidro- i vjetroelektrana tre?i najvažniji obnovljivi izvor energije s 29,7 novo priklju?enih gigawata 2011. u odnosu na 16,8 GW 2010. Europa drži tri ?etvrtine te snage, a unutar nje najviše su priklju?ili Italija i Njema?ka. Broj zemalja koje su prešle 1 GW se u prošloj godini popeo s tri na šest pa su u tom sun?anom društvu: Italija, Njema?ka (samo Bavarska ima 600 wati solara po stanovniku), Francuska, Kina, Japan i SAD. Sad se o?ekuje da Indija i Kina preuzmu dio narudžbi. Indija je još prije tri godine najavila do 2020. ulaganje od 19 milijardi dolara kako bi instalirali 20 GW, a procjenjuje se kako bi se samo na podru?ju 35 tisu?a km2 pustinje Thar uz pakistansku granicu moglo požnjeti 700 do 2100 GW.
