Prvi njema?ki zakon o obnovljivoj energiji (Erneuerbare-Energien-Gesetz, akroni�mom: EEG) donesen je 2000. godine, a posljednje njegovo noveliranje izvr�eno je 2009. godine, prvenstveno radi postizanja cilja od 30% obnovljivih izvora u proizvodnji elektri?ne energije u 2020. godini.

Do 2009. godine, poticajna tarifa za otkup proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije (pa tako i fotonaponske proizvodnje) odnosila se na energiju koja ne slu�i vlastitoj potro�nji vlasnika tog postrojenja ni potro�nji tre?ih osoba eventualno priklju?enih na postrojenje poticanog izvora energije, odnosila se samo na energiju efektivno isporu?enu u mre�u.

Od 2009. godine (samo za fotonaponska postrojenja na zgradama do 30 kW) ili od 2010. godine (i za fotonaponska postrojenja do 500 kW), uvedena je i poticajna tarifa (dakako: ni�a) koja vrijedi za vlastito preuzimanje manjeg ili ve?eg dijela ukupne proizvodnje. Time se dodatno poti?e ugradnja fotonaponskih sustava na zgrade ili ograde za za�titu od buke radi op?e koristi: disperzije opskrbe i �ti?enja okoli�a (prigu�enja emisije CO₂).

S druge strane, cijena izgradnje fotonaponskih postrojenja posljednjih godina do�ivljava doista dramati?an pad, tome uveliko pridonosi nadolaze?a velika kineska ponuda foto?elija. Jo� prije desetak godina cijena je manjih fotonaponskih sustava bila vi�a od oko 10 eura po vatu, da bi 2010. godine bila manja od 4 eura po vatu (za usporedbu: najjednostavnije plinske elektrane ko�taju oko 0,5 eura po vatu � to nisu moderne plinsko-parne elektrane, one ko�taju vi�e od 1 euro po vatu, a vjetroelektrane 1-1,2 eura po vatu). Vidjeti sliku 1 � dijagram prikazuje prosje?ne europske cijene fotonaponskih modula koje predstavljaju pribli�no polovinu cijene kompletne manje fotonaponske instalacije. Krajem 2011. godine, u Njema?koj se na internetu nude potpuno opremljeni fotonaponski sustavi po cijeni od nevjerojatnih samo 1,3 eura po vatu!

Stoga se u Njema?koj dogodio svojevrsni boom u dogradnji fotonaponskim sustavima u 2010. godini (slika 2). U toj godini radilo se doista o golemoj dogradnji: dogra?eno je ne�to preko 7�400 MW novih fotonaponskih sustava; uz 9�914 MW na kraju 2009. godine bilo je 17�320 MW na kraju 2010. godine � porast je bio 75%! Bli�e na�em razumijevanju govore?i: porast fotonaponskih sustava u Njema?koj 2010. godine bio je 1,8 puta ve?i od instalirane snage svih hrvatskih elektrana (4�165 MW).

Pretpostavi li se da za 1 kilovat vr�ne snage treba 7 ?etvornih metara fotonaponskih modula, izlazi da je u 2010. godini u Njema?koj instalirano tih modula ukupne povr�ine koju zauzima kvadrat ?ije su stranice 7 kilometara!

Za toliko veliku dogradnju fotonaponskim sustavima u Njema?koj, gra?ani i poduzetnici ulo�ili su okruglo 19,5 milijarda eura u 2010. godini, ali � pri tome � uz 70% isporuka fotonaponskih modula iz Azije. To je ogroman novac, opet ga usporedimo s ?ime bli�im: predstavlja gotovo polovinu bruto doma?eg proizvoda ?itave Hrvatske (to?no 45% od 45 milijarda eura)!

Vrlo ugledni Rajnsko-vestfalski ekonomski institut nazvao je ovo nov?ano optere�?enje svojevrsnim tsunamijem, te se zala�e ?ak za stanoviti moratorij na izgradnju novih objekata na obnovljive izvore energije, dok se ne rije�i masovnija pohrana elektri?ne energije (jer se ve? sada u podnevnim sun?anim satima znatno jeftinije konven�cionalne elektrane guraju iz pogona) i izgradi sna�nija prijenosna mre�a, uklju?ivo za povezivanje sa susjedima (�vicarska, Austrija; radi kori�tenja tamo�njih crpno-akumulacijskih elektrana za pohranu).

Dogradnja koja se o?ekuje u 2011. godini biti ?e reda veli?ine 6�500 MW. Na daljnje prigu�enje dogradnje djelovat ?e digresija (sni�enje) otkupne cijene koja ?e se primjeniti od 1. sije?nja 2012. godine: postoje?a otkupna cijena od 28,7 centa/kWh za instalacije do 30 kW snizit ?e se za ?ak 15%, bit ?e dakle 24,4 centa/kWh. Uop?e, Nijemci su uveli godi�nju digresiju otkupnih cijena ovisno od ukupne dogradnje u prethodnoj godini: ako je ta dogradnja bila visoka i digresija ?e biti vi�a, a ako je dogradnja bila manja i digresija ?e biti ni�a. To bi trebalo dovesti do ravnomjernije i prigu�ene dogradnje. Istaknimo i to da se nove otkupne cijene primjenjuju samo na postrojenja koja ?e se pu�tati u pogon nakon tog datuma, za sva postoje?a postrojenja vrijede onolike cijene kolike su bile u trenutku njihova pu�tanja u pogon i tako ?e biti zajam?eno 20 godina.

U Njema?koj javlja se zabrinutost takvim razvojem prilika! Ponajprije: to izaziva ogromni unaprijed zadani tro�ak proizvodnje elektri?ne energije. Samo za otkup proizvodnje iz fotonaponskih postrojenja dogra?enih 2010. godine, platit ?e se tijekom slijede?ih 20 godina ukupno 81,5 milijarda eura (?etverostruko vi�e nego li je danas ulo�eno u izgradnju tih postrojenja)! Naravno, kako se tu radi o budu?em novcu, trebalo ga je diskontirati (prera?unati) na dana�nje vrijeme.

Ovaj trenutak, fotonaponska proizvodnja tro�i 55% ukupnih izdataka za otkup proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, a proizvodi samo 20% ukupne proizvodnje iz tih izvora i sudjeluje u pokri?u pribli�no 3% ukupne godi�nje potro�nje elektri?ne energije u Njema?koj.

Njema?ki kupci elektri?ne energije pla?aju od po?etka 2011. godine naknadu za otkup proizvodnje iz obnovljivih izvora energije od 3,53 centa/kWh, 70% vi�e nego li godinu dana ranije.

A godi�nje trajanje kori�tenja instalirane vr�ne snage fotonaponskih sustava u njema?kim prilikama je 875 sati u ukupno 8760 godi�njih sati. To, dakle, zna?i da bi se sva fotonaponska proizvodnja neprekidno uz vr�nu snagu proizvela u jednom od svakih deset sati u godini, u ostalih devet sati dobavu bi trebalo osigurati iz drugih izvora. Time se razumno ru�i iluzija o samodostatnosti koju uporno prote�iraju "solarci" i ostali "zeleni".

Olak�avaju?a okolnost pri tome je ta da Sun?evo zra?enje ima stalnu i unaprijed poznatu periodi?nost: jednu s trajanjem perioda od 24 sata (dnevna i no?na izmjena) i drugu s trajanjem jedne godine (ljetna i zimska izmjena). Stoga se mo�e dovoljno pouzdano o?ekivati pojava Sun?eva zra?enja (uz odstupanja izazvana teku?im meteorolo�kim prilikama: vedrom ili obla?nom vremenu) i unaprijed prihvatljivo to?no planirati dnevno pokrivanje dijagrama optere?enja (�to fotonaponske sustave bitno razlikuje od vjetroelektrana).

Elektri?na mre�a, ukoliko bi se nastavilo s godi�njom dogradnjom iz 2010. godine, do�ivjela bi kolaps � bivala bi preoptere?ena �sun?anom� proizvodnjom, smatraju u njema?koj agenciji za energiju, DENA. Dr�e da bi godi�nja dogradnja od pribli�no 1000 megavata bila primjerena, tako bi se do 2020. godine do�lo do ukupno otprilike 30 gigavata fotonaponskih sustava u Njema?koj.

U Njema?koj nema vi�e prostora za pove?anje broja radnih mjesta proizvodnjom fotonaponskih modula, primjerice njema?ki Bosch Solar najavljuje preseljenje te proizvodnje u Maleziju i Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave (!). Svjetski tr�i�ni udio Njema?ke pao je s 15,4% na 9,7% a udio Kine porastao je s ?etvrtine na 48% u svjetskim isporukama. Pri tome, kvaliteta je azijskih proizvoda ravnopravna europskim, potvrdilo je to ispitivanje neovisnih njema?kih laboratorija.

?ime zaklju?iti? Najbolje usporedbom s hrvatskim prilikama. Dana�nja otkupna cijena u Hrvatskoj dvostruko je ve?a od one kakva ?e biti od 1. sije?nja 2012. u Njema?koj: iznosi otprilike 3,7 kuna/kWh (srednja vrijednost za sustave do 10 kW i do 30 kW) dakle 49 centa/kWh. Treba je radikalno sniziti. Uvesti bi trebalo i ni�u poticajnu cijenu za onaj dio fotonaponske proizvodnje koji vlasnik postrojenja utro�i u vlastitu ku?anstvu, sada se sva fotonaponska proizvodnja u nas poti?e. Produljenje zajam?enog razdoblja a dana�njih 12 na 20 godina (kako to tra�e na�i �solarci�) nema ekonomskoga opravdanja, jer se i tijekom 12 godina otkupa udvostru?uje novac ulo�en u izgradnju postrojenja. U Austriji je razdoblje zajam?ena otkupa 13 godina. Trebalo bi uvesti i stalnu godi�nju digresiju otkupnih cijena (sada postoji samo progresija, sukladna inflaciji), sumjerljivo sni�enju cijena fotonaponskih sustava na tr�i�tu. Dakako: sve to ne odnosi se na postrojenja koja su ve? na mre�i, za njih vrijedi ono �to je vrijedilo u trenutku njihova priklju?ka. Uz takve okolnosti, trebalo bi podi?i � ali oprezno � granicu ukupne instalacije fotonaponskih sustava u nas, koja je danas odre?ena s 1 megavat.

Kona?no u vezi sa Suncem, a jako bitno: apsolutno, efikasno i bez daljeg odlaganja, trebalo bi favorizirati u nas toplinsko kori�tenje Sun?eva zra?enja, kolektorima instaliranim u priobalju (najjednostavnije: jednokratnim nov?anim bonusom po ?etvornom metru kolektora, koji bi se ostvario nakon fizi?kog instaliranja).

Marijan Kalea