Jučer je na FER-u održan okrugli stol pod nazivom „Obnovljivi izvori energije, napredne energetske mreže i energetska učinkovitost“ u organizaciji devet tehničkih fakulteta i pod pokroviteljstvom Vlade RH na kojem su dekani tih fakulteta izložili svoje viđenje razvoja predmetnih grana gospodarstva, te iznijeli svoju punu znanstvenu i svaku drugu podršku razvoju gospodarstva u tom smjeru. Ovakvu inicijativu bi svakako trebalo pohvaliti - ali nažalost ona kasni u najblažem slučaju 10 godina, a zapravo i 15 - 20 godina!

Stoga je sam skup uspio samo dodatno naglasiti koliko Hrvatska kaska za trendovima razvoja u ovom području za zemljama EU, pa čak i onima na koje smo donedavno gledali s podsmijehom.

Kako smo i najavili, uvodnu riječ je dao rektor Sveučilišta u Zagrebu, nakon kojega su slijedila izlaganja Ljube Jurčića, Nevena Duića, Tajane Krička i Nedjeljka Perića. Svakako tu treba pohvaliti kritičku prezentaciju Ljube Jurčića koji je vrlo jasno dao do znanja kolika je važnost obnovljivih izvora energije za izlazak zemlje iz gospodarske krize i kako se po tome pitanju ne čini dovoljno. Također je naveo poantu o kojoj smo već puno puta pisali - primarni cilj korištenja obnovljivih izvora energija u velikom broju danas nije pitanje ekologije (makar je to super nusprodukt), nego je puno više pitanje sigurnosti opskrbe energentima i formiranje stabilnog tržišta energije (u ekonomskom smislu) otpornog na svjetska geopolitička kretanja povezana s naftom i ostalim fosilnim gorivima.

Prezentacija Nevena Duića nije otkrila ništa novoga i samo je još jednom potencirala i naglasila koliku mogućnost zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću otvaraju obnovljivi izvori energije.

S druge strane prezentacija Tajane Krička je izazvala najveći pljesak jer je autorica dala oštar kritički osvrt na stvarno mizerno iskorištavanje potencijala biomase i bioplina u Hrvatskoj - jasna numerička usporedba sadašnjeg stanja poljoprivrede i uzgoja stoke i peradi u odnosu na 1980. godine je najblaže rečeno šokantna., te se jasno vidi mogućnost strahovitog napretka u proizvodnji hrane, ali i biomase i bioplina kao goriva na površinama koje su prije služile toj namjeni, a sada stoje neiskorištene.

Nedjeljko Perić je prezentirao tehničke i tehnološke izazove koji stoje pred obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti. I dobro ih je identificirao, ali isto tako i pokazao da nije u toku s vremenom u kojem živi. Izjava da će fosilna goriva biti dominantan izvor energije u Europi sljedećih 4 do 5 desetljeća je u najmanju ruku nespretna u trenutku kada i Europska komisija priprema obavezu korištenja 100% OIE u ukupnoj potrošnji električne energije do 2050. godine - prema tome govora o dominantnosti fosilnih goriva u to doba uopće ne bi smjelo biti, tim više jer je veliko pitanje s koliko ćemo uopće fosilnih goriva tada raspolagati.

Panelisti (Stjepan Car, Goran Granić, Darko Horvat, Mladen Vedriš, Željko Tomšić) su svi redom naglašavali važnost uključenja domaće proizvodnje i pameti u izradu rješenja i inovacija na području obnovljivih izvora energije. I to je teza s kojom se svesrdno slažemo, ali žalosna je činjenica da se s intenzivnim razvojem novih tehnologija na tom području trebalo krenuti davno prije i da sada moramo hvatati korak s Europom i svijetom. Isto tako između redaka (a g. Car je i javno izrekao da je dobro da je administracija spora, a da bi se stigao razviti domaći proizvod) se čitala i želja da se uspori razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj dok domaća industrija ne stasa. No baš bi razvojem obnovljivih izvora i plaćanjem strane opreme, te učenjem na dobrim iskustvima drugih zemalja domaća industrija i stručnjaci mogli najviše profitirati u kratkom vremenskom roku za razdoblje koje tek dolazi. Ovako ispada da Hrvatska sebe smatra jednim zatvorenim sustavom gdje se pokušava izmisliti toplu vodu u korist nekih tvrtki koje percipiramo kao Hrvatske, iako je stvarnost drugačija (Narodne novine).

Darko Horvat ispred Ministarstva gospodarstva je bio predmet prozivanja mnogih i, iako je iznio određene podatke kojima podupire tezu da zakonski okvir i provedba istoga funkcioniraju savršeno, ti su podaci nažalost izvučeni iz konteksta i više su odraz tvrdoglavosti ili dobrih veza pojedinaca nego dobre provedbe strategije. Nažalost, već samim uvidom u portal oie.mingorp.hr se može zaključiti da postoji određeno proizvoljno tumačenje pravilnika o OIEKP, što ne vodi transparentnosti u realizaciji projekata. A novog zakonskog okvira još nema.

U publici su se za riječ javili mnogi i bilo je sasvim jasno da su problemi koji vladaju u ovom sektoru preveliki da bi stali u jedan dan, a kamoli u tri sata koja su bila na raspolaganju. Interesantno je primjetiti, osim uobičajenih govornika, da se s oštrom kritikom javio i predstavnik općine Promina, kao glas lokalne uprave koja zbog nedorečenog zakonskog okvira ne može u suradnji sa stranim investitorima realizirati jedan veliki projekt termosolara. Inače, vrijedi reći da veliki broj investitora, stranih ili domaćih ima najbolju namjeru projekte OIE graditi po principu javno privatnog partnerstva s lokalnim samouprava, te bi stav vlade i ministarstva u takvim slučajevima trebao biti posebno blagonaklon prema takvim projektima koji izravno i u velikom obimu razvijaju lokalnu sredinu (često u područjima od posebne državne skrbi) u kojoj se grade.

Za kraj je voditelj panela Zdenko Šimić pročitao usuglašenu i potpisanu deklaraciju 9 tehničkih i biotehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojoj je cilj potaknuti razvoj OIE u Hrvatskoj i koja na raspolaganje stavlja sve znanje i stručnost ljudi s tih fakulteta. Nadajmo se da deklaracija neće ostati mrtvo slovo na papiru.

Ova i ovakva rasprava je potpuno fulala vremenski trenutak u kojem se održava i tužna je činjenica da se znanost, koja bi trebala biti predvodnik u novim idejama i inovacijama u ovu granu gospodarstva uključuje tek sada nakon što je velika količina poduzetnika već debelo zagazila u te vode. Da ne spominjemo sve silne mlade (pa i buduće) inženjere koji svoj veliki entuzijazam prema obnovljivim izvorima energije ne mogu pretočiti u kvalitetan posao u tom polju. Osim nekolicine sretnika kojima je to pošlo za rukom.