Ju?er je na FER-u odr�an okrugli stol pod nazivom��Obnovljivi izvori energije, napredne energetske mre�e i energetska u?inkovitost� u organizaciji devet tehni?kih fakulteta i pod pokroviteljstvom Vlade RH na kojem su dekani tih fakulteta izlo�ili svoje vi?enje razvoja predmetnih grana gospodarstva, te iznijeli svoju punu znanstvenu i svaku drugu podr�ku razvoju gospodarstva u tom smjeru. Ovakvu inicijativu bi svakako trebalo pohvaliti - ali na�alost ona kasni u najbla�em slu?aju 10 godina, a zapravo i 15 - 20 godina!

Stoga je sam skup uspio samo dodatno naglasiti koliko Hrvatska kaska za trendovima razvoja u ovom podru?ju za zemljama EU, pa ?ak i onima na koje smo donedavno gledali s podsmijehom.

Kako smo i najavili, uvodnu rije? je dao rektor Sveu?ili�ta u Zagrebu, nakon kojega su slijedila izlaganja Ljube Jur?i?a, Nevena Dui?a, Tajane Kri?ka i Nedjeljka Peri?a. Svakako tu treba pohvaliti kriti?ku prezentaciju Ljube Jur?i?a koji je vrlo jasno dao do znanja kolika je va�nost obnovljivih izvora energije za izlazak zemlje iz gospodarske krize i kako se po tome pitanju ne ?ini dovoljno. Tako?er je naveo poantu o kojoj smo ve? puno puta pisali - primarni cilj kori�tenja obnovljivih izvora energija u velikom broju danas nije pitanje ekologije (makar je to super nusprodukt), nego je puno vi�e pitanje sigurnosti opskrbe energentima i formiranje stabilnog tr�i�ta energije (u ekonomskom smislu) otpornog na svjetska geopoliti?ka kretanja povezana s naftom i ostalim fosilnim gorivima.

Prezentacija Nevena Dui?a nije otkrila ni�ta novoga i samo je jo� jednom potencirala i naglasila koliku mogu?nost zapo�ljavanja i otvaranja novih radnih mjesta s visokom dodanom vrijedno�?u otvaraju obnovljivi izvori energije.

S druge strane prezentacija Tajane Kri?ka je izazvala najve?i pljesak jer je autorica dala o�tar kriti?ki osvrt na stvarno mizerno iskori�tavanje potencijala biomase i bioplina u Hrvatskoj - jasna numeri?ka usporedba sada�njeg stanja poljoprivrede i uzgoja stoke i peradi u odnosu na 1980. godine je najbla�e re?eno �okantna., te se jasno vidi mogu?nost strahovitog napretka u proizvodnji hrane, ali i biomase i bioplina kao goriva na povr�inama koje su prije slu�ile toj namjeni, a sada stoje neiskori�tene.

Nedjeljko Peri? je prezentirao tehni?ke i tehnolo�ke izazove koji stoje pred obnovljivim izvorima energije i energetskom u?inkovitosti. I dobro ih je identificirao, ali isto tako i pokazao da nije u toku s vremenom u kojem �ivi. Izjava da ?e fosilna goriva biti dominantan izvor energije u Europi sljede?ih 4 do 5 desetlje?a je u najmanju ruku nespretna u trenutku kada i Europska komisija priprema obavezu kori�tenja 100% OIE u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije do 2050. godine - prema tome govora o dominantnosti fosilnih goriva u to doba uop?e ne bi smjelo biti, tim vi�e jer je veliko pitanje s koliko ?emo uop?e fosilnih goriva tada raspolagati.

Panelisti (Stjepan Car, Goran Grani?, Darko Horvat, Mladen Vedri�, �eljko Tom�i?) su svi redom nagla�avali va�nost uklju?enja doma?e proizvodnje i pameti u izradu rje�enja i inovacija na podru?ju obnovljivih izvora energije. I to je teza s kojom se svesrdno sla�emo, ali �alosna je ?injenica da se s intenzivnim razvojem novih tehnologija na tom podru?ju trebalo krenuti davno prije i da sada moramo hvatati korak s Europom i svijetom. Isto tako izme?u redaka (a g. Car je i javno izrekao da je dobro da je administracija spora, a da bi se stigao razviti doma?i proizvod) se ?itala i �elja da se uspori razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj dok doma?a industrija ne stasa. No ba� bi razvojem obnovljivih izvora i pla?anjem strane opreme, te u?enjem na dobrim iskustvima drugih zemalja doma?a industrija i stru?njaci mogli najvi�e profitirati u kratkom vremenskom roku za razdoblje koje tek dolazi. Ovako ispada da Hrvatska sebe smatra jednim zatvorenim sustavom gdje se poku�ava izmisliti toplu vodu u korist nekih tvrtki koje percipiramo kao Hrvatske, iako je stvarnost druga?ija (Narodne novine).

Darko Horvat ispred Ministarstva gospodarstva je bio predmet prozivanja mnogih i, iako je iznio odre?ene podatke kojima podupire tezu da zakonski okvir i provedba istoga funkcioniraju savr�eno, ti su podaci na�alost izvu?eni iz konteksta i vi�e su odraz tvrdoglavosti ili dobrih veza pojedinaca nego dobre provedbe strategije. Na�alost, ve? samim uvidom u portal oie.mingorp.hr se mo�e zaklju?iti da postoji odre?eno proizvoljno tuma?enje pravilnika o OIEKP, �to ne vodi transparentnosti u realizaciji projekata. A novog zakonskog okvira jo� nema.

U publici su se za rije? javili mnogi i bilo je sasvim jasno da su problemi koji vladaju u ovom sektoru preveliki da bi stali u jedan dan, a kamoli u tri sata koja su bila na raspolaganju. Interesantno je primjetiti, osim uobi?ajenih govornika, da se s o�trom kritikom javio i predstavnik op?ine Promina, kao glas lokalne uprave koja zbog nedore?enog zakonskog okvira ne mo�e u suradnji sa stranim investitorima realizirati jedan veliki projekt termosolara. Ina?e, vrijedi re?i da veliki broj investitora, stranih ili doma?ih ima najbolju namjeru projekte OIE graditi po principu javno privatnog partnerstva s lokalnim samouprava, te bi stav vlade i ministarstva u takvim slu?ajevima trebao biti posebno blagonaklon prema takvim projektima koji izravno i u velikom obimu razvijaju lokalnu sredinu (?esto u podru?jima od posebne dr�avne skrbi) u kojoj se grade.

Za kraj je voditelj panela Zdenko �imi? pro?itao usugla�enu i potpisanu deklaraciju 9 tehni?kih i biotehni?kih fakulteta Sveu?ili�ta u Zagrebu kojoj je cilj potaknuti razvoj OIE u Hrvatskoj i koja na raspolaganje stavlja sve znanje i stru?nost ljudi s tih fakulteta. Nadajmo se da deklaracija ne?e ostati mrtvo slovo na papiru.

Ova i ovakva rasprava je potpuno fulala vremenski trenutak u kojem se odr�ava i tu�na je ?injenica da se znanost, koja bi trebala biti predvodnik u novim idejama i inovacijama u ovu granu gospodarstva uklju?uje tek sada nakon �to je velika koli?ina poduzetnika ve? debelo zagazila u te vode. Da ne spominjemo sve silne mlade (pa i budu?e) in�enjere koji svoj veliki entuzijazam prema obnovljivim izvorima energije ne mogu preto?iti u kvalitetan posao u tom polju. Osim nekolicine sretnika kojima je to po�lo za rukom.