Na seminaru Uklanjanje prepreka za prihvat distribuirane proizvodnje, odr�anom 14. listopada 2010. godine, prezentirane su najnovije vijesti vezane za �promjenu zakonske regulative na podru?ju obnovljivih izvora energije, te su odr�ane prezentacije o slovenskom sustavu poticaja obnovljivim izvorima energije.

Seminar je otvorio prof. dr.sc. Davor �krlec s Fakulteta elektrotehnike i ra?unarstva, a prvu prezentaciju odr�ao je g. Igor Raguzin, na?elnik Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku u?inkovitost pri Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni�tva (MINGORP). �G. Raguzin se osvrnuo na neke novosti i budu?e promjene u zakonskoj regulativi za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. O?ekuje se revizija tarifa za obnovljive izvore energije, uvo?enje nekih novih stavki (npr. solarne termalne elektrane � CSP, otpad, reverzibilne HE, itd.), segmentacija postoje?ih tarifa (npr. solarni sustavi integrirani na objektima i neintegrirani, bioplinska postrojenja, itd.) uvo?enje novih kriterija poticaja (npr. ukupna u?inkovitost kogeneracija na biomasu mora biti 60%) i sli?no. Tako?er, o?ekuje se nadogradnja sustava poticaja nekim novim pravilnicima, kao �to je pravilnik za poticanje proizvodnje topline iz obnovljivih izvora, gdje ?e se subvencionirati investicija u opremu za takvu proizvodnju. Izvjesno je i ukidanje odredbe o udjelu doma?e komponente i pripadaju?a redukcija poticajne tarife zbog udjela doma?e komponente ispod 60%. Prema regulativi Europske unije, takva je odredba neodr�iva, pa ?e se doma?a proizvodnja poticati na druge na?ine, npr. subvencioniranjem kamatnih stopa, smanjenjem poreza ili poticajnim beskamatnim sredstvima. Javlja se i prijedlog dono�enja posebnog Zakona o obnovljivim izvorima energije, ?ime bi se cjelokupno podru?je obnovljivih izvora stavilo u okvir posebnog propisa i imalo jednak stupanj va�nosti kao i ostali zakoni Republike Hrvatske. Trenutno se podru?je obnovljivih izvora energije regulira podzakonskim aktima, koji imaju manji stupanj va�nosti od zakona, pa odredba iz nekog od zakona uvijek nadja?ava odredbu iz podzakonskog akta, zbog ?ega mogu nastati konflikti koji usporavaju ili ?ak blokiraju pojedine projekte. Izlaganje je nastavio mr.sc.� Zlatko Zmijarevi? iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koji je ukratko objasnio na?in dono�enja zakona i pravilnika u Republici Hrvatskoj, te detaljno izlo�io mogu?nosti sudjelovanja zainteresiranih skupina u dono�enju pojedinih akata. Kratke prezentacije odr�ali su i g. Kristijan Kne�evi? iz tvrtke Comminus, koja izra?uje novi interaktivni Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te g. Davor Ve�ligaj iz instituta Ekonerg koji je govorio o projektu Streamlining, koji za cilj ima pojednostaviti procedure za proizvo?a?e elektri?ne energije iz obnovljivih izvora.

�

�

Sljede?u prezentaciju odr�ala je mr.sc. Marina ?avlovi? iz HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS), gdje je govorila o optimalnom tehni?kom rje�enju i tehni?kim uvjetima priklju?enja objekata distribuirane proizvodnje na distribucijsku mre�u u Hrvatskoj. U vrlo nadahnutoj prezentaciji, g?a. ?avlovi? naglasila je potrebu komunikacije s� HEP ODS-om u najranijoj fazi projekta, prije po?etka bilo kakvog isho?enja dozvola kako bi se definirala optimalna lokacija objekta i njegova veli?ina s obzirom na mogu?nost priklju?ka. Kao �to je prije po?etka proizvodnje nekog proizvoda potrebno istra�iti mogu?nost njegovog plasmana kupcima, tako i prije po?etka proizvodnje elektri?ne energije treba istra�iti mogu?nost priklju?enja kojim ?e se onda ta energija dostavljati njezinim kupcima. G?a. ?avlovi? dala je i nekoliko prijedloga tehni?kih rje�enja priklju?enja, te nekoliko prijedloga unaprje?enja zakonskih propisa vezanih za distribuiranu proizvodnju elektri?ne energije.

�

Tre?u temu prezentirao je ponovno g. Zmijarevi?, �gdje se osvrnuo na cijeli spektar pitanja povezanih sa zakonskim okvirom za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na potrebne mehanizme kontrole (npr. kako utvrditi da se u bioelektrani zaista koristi biomasa za koju je deklarirana, a ne neko drugo gorivo), na neuskla?enost energetskih, prostorno-planskih i gra?evinskih propisa (npr. solarna elektrana se mo�e graditi samo na podru?ju koje je prostornim planom definirano za takvu namjenu, a ne u stambenom podru?ju, ?ime se isklju?uje bilo kakva mogu?nost postavljanja solarnih panela na privatne ku?e),� potrebu za promjenom postoje?ih propisa, potrebu za definiranjem to?nog opsega i sadr�aja potrebne dokumentacije, itd.

�

�

?etvrta tema posve?ena je probnom radu i utjecaju distribuiranih postrojenja na mre�u o ?emu je govorio g. Mate Lasi? iz Kon?ar-Instituta za elektrotehniku d.d. Nakon pregleda zakonske regulative kojom se definiraju uvjeti vezani za probni rad elektrane, g. Lasi? je govorio o zna?ajkama pojedinih tipova elektrana i njihovom utjecaju na kvalitetu napona. Tako?er je dao nekoliko primjera mjerenja kvalitete napona na razli?itim postrojenjima u Hrvatskoj. Prezentacija je zaklju?ena konstatacijom da je provjera tehni?kih parametara postrojenja tijekom probnog rada zahtjevna zada?a, za koju je 15 dana, koliko je propisano regulativom ?esto premalo.

�

Posljednje dvije teme izlagali su gostuju?i predava?i iz Slovenije. G. Andrej �pec iz slovenske Javne agencije za energiju opisao je slovenski sustav poticaja proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Slovenski proizvo?a?i trebaju dobiti Deklaraciju o proizvodnom postrojenju , za �to se prila�e tehni?ka dokumentacija, ali i nekoliko dozvola koje je potrebno dobiti od pojedinih institucija. Pravo na poticaje realizira se kroz tzv. Jamstva podrijetla (Guarantee of Origin). Samo za energiju za koje je izdano Jamstvo mo�e se dobiti poticajna cijena. G. �pec govorio je i o na?inu izra?una referentnog tro�ka proizvodnje elektri?ne energije kao baze za prora?un poticajne cijene. Slovenija ima ne�to druga?iji sustav poticaja, gdje proizvo?a?i mogu birati izme?u zajam?ene poticajne cijene (fiksna cijena) ili plasirati energiju na tr�i�te i dobivati premiju povrh tr�i�ne cijene (Varijabilna, ovisi o tr�i�tu). Tako?er, uveden je strog sustav kontrole i kazni (300 do 20.000 eura) ako se ustanovi da postrojenje ne radi kao �to je deklarirano prilikom prijave za Jamstva. Zaklju?no, g. �pec je rekao nekoliko rije?i o registru bioelektrana, koje imaju obvezu prijavljivati to?an tip biomase koji koriste, zajedno s potvrdama o na?inu dobave te biomase.

�

�

Zadnji prezenter bio je prof. dr.sc. Igor Papi? s Fakulteta elektrotehnike, Sveu?ili�ta u Ljubljani �koji je govorio o budu?nosti distribuirane proizvodnje i tzv. pametnim mre�ama (smart grids). Nakon izlaganja o ciljevima energetske politike Europske unije, prof. Papi? osvrnuo se na klju?ne razlike izme?u sada�njih elektroenergetskih mre�a i mre�a kakve bi trebale biti u budu?nosti. Sada�nje mre�e prvenstveno se baziraju na centraliziranim izvorima, gdje je tok snage jednosmjeran od elektrane, preko prijenosa i distribucije, do potro�a?a. Takav sustav je centraliziran, s ograni?enim prekograni?nim tokovima i pasivnom ulogom potro�a?a. Novi sustav ?e zadr�ati velika postrojenja, ali ?e im pridodati i manje decentralizirane sustave, s dvosmjernim tokovima snage, gdje ?e potro�a?i imati aktivnu ulogu, a prekograni?ni sustavi biti mnogo sna�niji. Slovenija ve? radi na sustavu pametnih mre�a, gdje su organizirali radnu skupinu koja radi na istra�ivanju mogu?nosti implementacije tog sustava i potrebnih aktivnosti kako bi se to postiglo. Nakon prezentacije jedne studije slu?aja, te poslovnih modela uvo?enja pametnih mre�a, prof. Papi? je predstavio i nekoliko europskih projekata koji se direktno ili indirektno bave pametnim mre�ama. Na kraju izlaganja prof. Papi? je zaklju?io da je potrebno vi�e sredstava za istra�ivanje i razvoj pametnih mre�a, jer se bez toga ne?e mo?i ostvariti tzv. 20-20-20% do 2020. ciljevi Europske unije.

�

Budu?e radionice HO CIRED-a bit ?e ogla�ene na njihovim internetskim stranicama: http://www.ho-cired.hr/.