Na seminaru Uklanjanje prepreka za prihvat distribuirane proizvodnje, održanom 14. listopada 2010. godine, prezentirane su najnovije vijesti vezane za  promjenu zakonske regulative na području obnovljivih izvora energije, te su održane prezentacije o slovenskom sustavu poticaja obnovljivim izvorima energije.

Seminar je otvorio prof. dr.sc. Davor Škrlec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a prvu prezentaciju održao je g. Igor Raguzin, načelnik Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost pri Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP).  G. Raguzin se osvrnuo na neke novosti i buduće promjene u zakonskoj regulativi za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Očekuje se revizija tarifa za obnovljive izvore energije, uvođenje nekih novih stavki (npr. solarne termalne elektrane – CSP, otpad, reverzibilne HE, itd.), segmentacija postojećih tarifa (npr. solarni sustavi integrirani na objektima i neintegrirani, bioplinska postrojenja, itd.) uvođenje novih kriterija poticaja (npr. ukupna učinkovitost kogeneracija na biomasu mora biti 60%) i slično. Također, očekuje se nadogradnja sustava poticaja nekim novim pravilnicima, kao što je pravilnik za poticanje proizvodnje topline iz obnovljivih izvora, gdje će se subvencionirati investicija u opremu za takvu proizvodnju. Izvjesno je i ukidanje odredbe o udjelu domaće komponente i pripadajuća redukcija poticajne tarife zbog udjela domaće komponente ispod 60%. Prema regulativi Europske unije, takva je odredba neodrživa, pa će se domaća proizvodnja poticati na druge načine, npr. subvencioniranjem kamatnih stopa, smanjenjem poreza ili poticajnim beskamatnim sredstvima. Javlja se i prijedlog donošenja posebnog Zakona o obnovljivim izvorima energije, čime bi se cjelokupno područje obnovljivih izvora stavilo u okvir posebnog propisa i imalo jednak stupanj važnosti kao i ostali zakoni Republike Hrvatske. Trenutno se područje obnovljivih izvora energije regulira podzakonskim aktima, koji imaju manji stupanj važnosti od zakona, pa odredba iz nekog od zakona uvijek nadjačava odredbu iz podzakonskog akta, zbog čega mogu nastati konflikti koji usporavaju ili čak blokiraju pojedine projekte. Izlaganje je nastavio mr.sc.  Zlatko Zmijarević iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koji je ukratko objasnio način donošenja zakona i pravilnika u Republici Hrvatskoj, te detaljno izložio mogućnosti sudjelovanja zainteresiranih skupina u donošenju pojedinih akata. Kratke prezentacije održali su i g. Kristijan Knežević iz tvrtke Comminus, koja izrađuje novi interaktivni Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te g. Davor Vešligaj iz instituta Ekonerg koji je govorio o projektu Streamlining, koji za cilj ima pojednostaviti procedure za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

Sljedeću prezentaciju održala je mr.sc. Marina Čavlović iz HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS), gdje je govorila o optimalnom tehničkom rješenju i tehničkim uvjetima priključenja objekata distribuirane proizvodnje na distribucijsku mrežu u Hrvatskoj. U vrlo nadahnutoj prezentaciji, gđa. Čavlović naglasila je potrebu komunikacije s  HEP ODS-om u najranijoj fazi projekta, prije početka bilo kakvog ishođenja dozvola kako bi se definirala optimalna lokacija objekta i njegova veličina s obzirom na mogućnost priključka. Kao što je prije početka proizvodnje nekog proizvoda potrebno istražiti mogućnost njegovog plasmana kupcima, tako i prije početka proizvodnje električne energije treba istražiti mogućnost priključenja kojim će se onda ta energija dostavljati njezinim kupcima. Gđa. Čavlović dala je i nekoliko prijedloga tehničkih rješenja priključenja, te nekoliko prijedloga unaprjeđenja zakonskih propisa vezanih za distribuiranu proizvodnju električne energije.

Treću temu prezentirao je ponovno g. Zmijarević,  gdje se osvrnuo na cijeli spektar pitanja povezanih sa zakonskim okvirom za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na potrebne mehanizme kontrole (npr. kako utvrditi da se u bioelektrani zaista koristi biomasa za koju je deklarirana, a ne neko drugo gorivo), na neusklađenost energetskih, prostorno-planskih i građevinskih propisa (npr. solarna elektrana se može graditi samo na području koje je prostornim planom definirano za takvu namjenu, a ne u stambenom području, čime se isključuje bilo kakva mogućnost postavljanja solarnih panela na privatne kuće),  potrebu za promjenom postojećih propisa, potrebu za definiranjem točnog opsega i sadržaja potrebne dokumentacije, itd.

Četvrta tema posvećena je probnom radu i utjecaju distribuiranih postrojenja na mrežu o čemu je govorio g. Mate Lasić iz Končar-Instituta za elektrotehniku d.d. Nakon pregleda zakonske regulative kojom se definiraju uvjeti vezani za probni rad elektrane, g. Lasić je govorio o značajkama pojedinih tipova elektrana i njihovom utjecaju na kvalitetu napona. Također je dao nekoliko primjera mjerenja kvalitete napona na različitim postrojenjima u Hrvatskoj. Prezentacija je zaključena konstatacijom da je provjera tehničkih parametara postrojenja tijekom probnog rada zahtjevna zadaća, za koju je 15 dana, koliko je propisano regulativom često premalo.

Posljednje dvije teme izlagali su gostujući predavači iz Slovenije. G. Andrej Špec iz slovenske Javne agencije za energiju opisao je slovenski sustav poticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Slovenski proizvođači trebaju dobiti Deklaraciju o proizvodnom postrojenju , za što se prilaže tehnička dokumentacija, ali i nekoliko dozvola koje je potrebno dobiti od pojedinih institucija. Pravo na poticaje realizira se kroz tzv. Jamstva podrijetla (Guarantee of Origin). Samo za energiju za koje je izdano Jamstvo može se dobiti poticajna cijena. G. Špec govorio je i o načinu izračuna referentnog troška proizvodnje električne energije kao baze za proračun poticajne cijene. Slovenija ima nešto drugačiji sustav poticaja, gdje proizvođači mogu birati između zajamčene poticajne cijene (fiksna cijena) ili plasirati energiju na tržište i dobivati premiju povrh tržišne cijene (Varijabilna, ovisi o tržištu). Također, uveden je strog sustav kontrole i kazni (300 do 20.000 eura) ako se ustanovi da postrojenje ne radi kao što je deklarirano prilikom prijave za Jamstva. Zaključno, g. Špec je rekao nekoliko riječi o registru bioelektrana, koje imaju obvezu prijavljivati točan tip biomase koji koriste, zajedno s potvrdama o načinu dobave te biomase.

Zadnji prezenter bio je prof. dr.sc. Igor Papić s Fakulteta elektrotehnike, Sveučilišta u Ljubljani  koji je govorio o budućnosti distribuirane proizvodnje i tzv. pametnim mrežama (smart grids). Nakon izlaganja o ciljevima energetske politike Europske unije, prof. Papić osvrnuo se na ključne razlike između sadašnjih elektroenergetskih mreža i mreža kakve bi trebale biti u budućnosti. Sadašnje mreže prvenstveno se baziraju na centraliziranim izvorima, gdje je tok snage jednosmjeran od elektrane, preko prijenosa i distribucije, do potrošača. Takav sustav je centraliziran, s ograničenim prekograničnim tokovima i pasivnom ulogom potrošača. Novi sustav će zadržati velika postrojenja, ali će im pridodati i manje decentralizirane sustave, s dvosmjernim tokovima snage, gdje će potrošači imati aktivnu ulogu, a prekogranični sustavi biti mnogo snažniji. Slovenija već radi na sustavu pametnih mreža, gdje su organizirali radnu skupinu koja radi na istraživanju mogućnosti implementacije tog sustava i potrebnih aktivnosti kako bi se to postiglo. Nakon prezentacije jedne studije slučaja, te poslovnih modela uvođenja pametnih mreža, prof. Papić je predstavio i nekoliko europskih projekata koji se direktno ili indirektno bave pametnim mrežama. Na kraju izlaganja prof. Papić je zaključio da je potrebno više sredstava za istraživanje i razvoj pametnih mreža, jer se bez toga neće moći ostvariti tzv. 20-20-20% do 2020. ciljevi Europske unije.

Buduće radionice HO CIRED-a bit će oglašene na njihovim internetskim stranicama: http://www.ho-cired.hr/.