1. je srpnja Hrvatska postala 28. ?lanica Europske unije, a sukladno tome ve?e zanimanje za tr�i�te vjetroelektrana na ovom podru?ju iskazala je i EWEA. Pa tako na svom blogu pi�u da su u Hrvatskoj po?ela ulaganja u energiju vjetra, te je sa 193.75 MW vjetroagregata postavljenih do kraja 2012. godine vode?a zemlja u zapadnoj balkanskoj regiji. Me?utim, u najnovijem izvje�?u stoji kako me?unarodne financijske institucije moraju ponuditi ve?u podr�ku obnovljivim izvorima u odnosu na fosilna goriva kako bi Hrvatska i njezini balkanski susjedi dostigli kapacitete obnovljivih izvora energije istovjetne onima u drugim zemljama ?lanicama EU.

Prema izvje�?u naziva �Invest in Haste, Repent at leisure�, izdanom od strane organizacija civilnog dru�tva CEE Bankwatch Network, SEE Change Net i WWF, europske banke za razvoj tro�e oko 32 puta vi�e sredstava na fosilna goriva u odnosu na obnovljive izvore energije u regiji zapadnog Balkana, ne ra?unaju?i hidroenergiju. Takav trend pokazuje da se zemlje zapadnog Balkana razvijaju u smjeru suprotnom od ciljeva Unije vezanih za klimatske promjene za razdoblja 2020., 2030. i 2050. godine.

Gotovo polovina energije pod vodstvom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), najve?e razvojne banke u regiji odnosi se na fosilna goriva, dok se tek 2% ukupnog portfelja odnosi na obnovljive izvore energije koji nisu hidroenergija, kao �to je energija vjetra. Fosilna goriva ?ine 36% svih energetskih financiranja od strane me?unarodnih financijskih institucija u regiji, �to je iznos od 597,3 milijuna eura, dok obnovljivi izvori energije dobivaju samo 18,5 milijuna eura, odnosno 1% ukupnog financiranja, navodi se u izvje�?u.

Upravo iz ovih razloga autori izvje�?a pozivaju na zaustavljanje me?unarodnih javnih ulaganja u fosilna goriva i ubrzano preusmjeravanje pa�nje na tzv. alternativne oblike energije. Obnovljivi izvori energije moraju biti prioritet u smislu proizvodnje, koja ?e uklju?ivati energiju vjetra, sun?anu tolinsku energiju i fotonaponsku energiju. U izvje�?u se, tako?er, nagla�ava va�nost proizvodnje komponenti na lokalnoj razini, kao i razvoj kapaciteta obnovljivih izvora energije koji su u vlasni�tvu lokalne zajednice, �to osigurava otvaranje novih radnih mjesta i pove?ava mogu?e beneficije na lokalnoj razini.

U izvje�?u objavljenom od strane Me?unarodne energetske agencije (IEA), ranije ovaj mjesec, stoji kako ?e svjetska proizvodnja energije iz hidroelektrana, vjetroelektrana, sun?anih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije prema�iti proizvodnju iz plina, te ?ak dvostruko prema�iti proizvodnju iz nuklearnih elektrana do 2016. godine. No, kako bi se to doista i ostvarilo sve zemlje moraju biti u mogu?nosti ostvariti svoj potencijal obnovljvih izvora, �to ?e biti znatno te�e posti?i sve dok svjetski poticaji za fosilna goriva ostanu �est puta vi�i od poticaja za obnovljive izvore energije.

Ovo izvje�?e, kao i reakcije EWEA-e, ali i nedavne reakcije iz drugih EU organizacija i udruga jasno ukazuju na ?injenice o kojima se na ovom portalu ve? puno pisalo - sporom i nedovoljno proaktivnom razvoju sektora obnovljivih izvora energije, i neshva?anju osnovnih principa i prednosti primjene takve vrste energije. Pozitivna ?injenica u cijeloj pri?i je da je problem uo?en i na razini EU, te se o?ekuje da ?e mjere razvoja energetike u Hrvatskoj nu�no morati do�ivjeti svoj potpuni zaokret koji ?e biti u skladu sa ciljevima EU.