Vijesti iz regije
Autor Iva Zelenko |
Ponedjeljak, 30 SijeÄŤanj 2012 22:37 |
Na prvoj konferenciji za novinare, održanoj 27. sije?nja, ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy najavila je dopune i izmjene zakona o zaštiti okoliša s ciljem pomo?i doma?oj industriji i energetskim postojenjima, te velikim poljoprivrednim subjektima da poštuju obveze koje name?e IPPC Direktiva. Ministrica Holy vidi izrazito veliku ulogu ministarstva u "zelenom razvoju", posebice kada je rije? o obnovljivim izvorima energije i energetskoj u?inkovitosti u zgradarstvu, te se nada brzoj izradi kvalitetnog zakona o obnovljivim izvorima energije. Istaknula je i da ?e ministarstvo razmotriti reviziju odluke bivše Vlade o zabrani izgradnje vjetroelektrana na otocima i kilometar od obale, a pomo?nik ministrice, prof. dr. sc. Davor Škrlec, smatra da vjetroelektrane šalju dobru poruku i dobro funkcioniraju u turisti?ki vrijednim podru?jima u Europi, te je stoga revizija ove odredbe nužna, a u ministarstvu ?e paziti da vjetroelektrane ne narušavaju krajobraz i ne ometaju turisti?ku djelatnost. Osim toga, potrebna je izgradnja novih energetskih objekata, kao i pove?anje udjela obnovljivih izvora energije. Prof. Škrlec istaknuo je kako se zbog neulaganja u prijenosni sustav HEP-a nije uspio realizirati prihvat niti 360 MW iz obnovljivih izvora do sada, posebno vjetroelektrana, a da postoji i niz ne-tehni?kih mogu?nosti pove?anja udjela OIE na kojima treba raditi.
Najavljena je i temeljita revizija sustava procjene utjecaja na okoliš i izrade studija utjecaja na okoliš za koje se sumnja da su ?esto bile izra?ene na temelju neobjektivnih podataka, te izra?ene sa ciljem kako bi neki projekti bili odobreni, suprotno objektivnim podacima. Odabir tvrtki koje izra?uju studije ministrica namjerava prenijeti na ministarstvo, a uslijediti ?e i trajno uzimanje dozvola onima koji se koriste neobjektivnim podacima. Naglasak je stavljen i na provedbu revizije studije utjecaja na okoliš i cijelog projekta HE Ombla, a Vladi ?e se dati preporuke kakva bi trebala biti sudbina tog projekta. Pozitivan stav ministrica je izrazila prema izgradnji TE Plomin C, izjavivši kako nema ništa proziv izgradnje elektrane na ugljen jer smatra da bi bili energetski osjetljivi kada bi se orijentirali na samo jedan energent. Ministarstvo ?e inzistirati da se u termoelektrani Plomin C koristi moderna tehnologija kako bi se smanjilo one?iš?enje zraka. Ministrica je izvjestila kako je s prvim potpredsjednikom Vlade, Radimirom ?a?i?em, razgovarala o tome da se obveznicama IPPC Direktive pokuša iza?i u susret tako da putem HBOR-a dobivaju što je mogu?e povoljnije kredite kako bi uspjeli u financijskom dijelu poštovati obveze na temelju te uredbe. |
Zadnje vijesti
360 MW se može primiti (dapa?e, što se ti?e prijenosne mreže, moglo bi se primiti 923,5 MW) a što to do sada nije dostignuto, nije kriva prijenosna mreža. Neto?no govorenje i pisanje ne može se sanirati daljim nespretnim formulacijama!
Marijan Kalea
Naravno da zna, samo je malo nespretno prenesena izjava. No, tehnikalije na stranu, ?injenica je da HEP ne razvija mrežu ve? godinama, ?injenica je da se 360MW može primiti, a da nakon pet godina niti to nije ostvareno!
Studija Energetskog instituta Hrvoje Požar Mogu?nost prihvata proizvodnje vjetroelektrana u EES Republike Hrvatske je razmatrala ukupnu instaliranu snagu od 923,5 MW stvarnih i stvarno planiranih vjetroelektrana u Hrvatskoj, dakle poznatih lokacija te s mjerenim i poznatim zna?ajkama vjetra na tim lokacijama. To je grani?na snaga koju može prihvatiti sadašnja prijenosna mreža 110 kV u okolini stvarnih lokacija ili udaljenija mreža, tako da se ne javlja zagušenje kojeg udaljenijeg voda, prihva?anjem angažirane snage vjetroelektrana.
Dakle, nije prijenosna mreža ta koja ograni?ava prihvat vjetroelektrana, nego regulacijske sposobnosti hrvatskog EES-a; kada se u sustavu osposobe još neke elektrane za sekundarnu regulaciju i kada se sustav dogradi novim elektranama na stalne izvore energije (kao rezerva elektranama na nestalne izvore) mo?i ?e se grani?na snaga vjetroelektrana podignuti.
Marijan Kalea