Na samom po?etku nastanka Zemlje sve kopnene mase su bile spojene u jedan gigantski kontinent nazvan Pangaea, nakon ?ijeg je raspada Zemljina kora po?ela poprimati dana�nji oblik. Kontinenti su dio kore i u neprestanom su gibanju.

Teorija tektonike plo?a pretpostavlja da se Zemljina povr�ina sastoji od nekoliko velikih krutih plo?a (kontinentalne i oceanske) na ?ijim granicama dolazi do horizontalnog pomicanja. Procesi u Zemljinoj unutra�njosti mogu pomicati plo?e tako da izme?u njih nastaju procjepi, ili pomicati plo?e jednu prema drugoj, skra?uju?i i/ili savijaju?i ih, kao i skliznuti jedna ispod druge prilikom njihova kontakta. Navedena gibanja na mjestima dodira imaju za posljedicu ?este potrese, no istovremeno to su i mjesta zna?ajnijih geotermalnih resursa.

S to?ke gledi�ta iskori�tavanja geotermalne energije, najzna?ajnija geotermalna polja se o?ekuju du� rubova velike Pacifi?ke plo?e, tzv. �Pacific Ring of Fire� (Pacifi?ki plameni prsten).

Rije? geotermalna dolazi od gr?kih rije?i geo (zemlja) i therme (toplina). Pod pojmom �geotermalna energija� smatramo onu energiju koja se mo�e pridobiti iz Zemljine unutra�njosti i koristiti u energetske ili neke druge svrhe.

Temperatura Zemljine unutra�njosti raste s dubinom. Na dubini od 80 do 100 km temperatura stijena iznosi izme?u 600 i 1.200 �C. Toplina neprestano struji od izvora u Zemljinoj unutra�njosti prema povr�ini.

Temperatura Zemljine povr�ine najvi�e ovisi o zra?enju Sunca. Utjecaj tog zra?enja opa�a se u gornjim dijelovima kore do dubine 30 m. Na toj dubini temperatura je stalna. Porast temperature s dubinom Zemlje naziva se geotermalni gradijent.

Upravo je geotermalni gradijent jedan od prvih pokazatelja koji upu?uje na potencijalno le�i�te. Karte geotermalnih gradijenata ukazuju na podru?ja lokalnih anomalija. Srednja vrijednost geotermalnog gradijenta primjerice za Europu iznosi 0,03 �C/m, dok u Hrvatskoj postoje dva razli?ita podru?ja:

- Dinaridi i Jadran: 0,015� - 0,025 �C/m,

- Panonski dio: >0,04 �C/m.