Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara prvo u mehani?ku, a potom u elektri?nu energiju.

Hidroelektrane se mogu podijeliti prema vi�e razli?itih faktora: visina pada, na?in kori�tenja vode, vrsta akumulacijskog bazena i smje�taj strojarnice. Jo� jedna uobi?ajena podjela je po instaliranoj snazi na male i velike hidroelektrane pri ?emu su male naj?e�?e definirane do snage od 10 MW. U Hrvatskoj je tako?er definirana podjela na velike i male hidroelektrane s time da su male hidroelektrane prema zakonu poticani izvor energije, a poticaj se o?ituje kroz zakonski regulirane otkupne cijene elektri?ne energije iz takvih hidroelektrana.

Slika 1: Hoover dam u SAD-u, jedna od najpoznatijih HE na svijetu (izvor: www.destination360.com)

Izme?u 18 i 20% ukupne svjetske proizvodnje elektri?ne energije potje?e iz hidroelektrana. U razvijenim zemljama je ve? iskori�ten ve?i dio hidroenergetskog potencijala (Europa i Sjeverna Amerika) dok je kod drugih taj postotak puno manji. Europa je dosad razvila 65% svog potencijala, Sjeverna Amerika 61%, Australija 40%, Azija 20%, Ju�na Amerika 19%, a Afrika samo 7%.

Na slici 2 vidi se da najve?i udio u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije iz energije voda ima Azija sa 39%, a za njom slijede Sj. Amerika sa 26%, Ju�na Amerika sa 18% i Europa sa 13%. Afrika tu, unato? svojim velikim potencijalima sudjeluje sa samo 2%.

Slika 2: Udio u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije iz hidroelektrana u svijetu (izvor: www.iea.org)

1995. godine je instalirana snaga svih malih hidroelektrana (MAHE) u svijetu iznosila 26 582 MW. Od toga je oko 7 000 MW bilo u Kini i 11 000 MW u Europi. Danas postoje dva razli?ita scenarija razvoja MAHE. Prema prvom scenariju koji se zove "Business as Usual" �se procijenjuje da ?e instalirana snaga do 2020. godine biti 51 705 MW. Prema drugom scenariju "Ubrzani razvitak" se procjenjuje da ?e do 2020. biti instalirano ?ak 71 905 MW snage u MAHE. U Hrvatskoj je trenuta?no instalirano oko 25 MW snage u MAHE.� Sveukupni hidroenergetski potencijal za male hidroelekrane u svijetu iznosi oko 180 GW.

Zanimljivo je primijetiti da Norve�ka vi�e od 99% potreba za elektri?nom energijom zadovoljava iz energije vode, s time da jo� 25 svjetskih dr�ava ovise o energiji vode vi�e od 90%. Sveukupno vi�e od 60 zemalja koristi hidroenergiju za vi�e od 50% svojih potreba za elektri?nom energijom (i Hrvatska je me?u njima).

�

Slika 3: Hidroelektrana Itaipu (izvor: ga.water.usgs.gov)

Najve?a hidroelektrana na svijetu je dugo vremena bila hidroelektrana Itaipu koju su zajedni?ki izgradili Brazil i Paragvaj, a ?ija je ukupna snaga 14 000 MW. Sada je najve?a hidroelektrana u Kini. Zove se Three Gorges Dam (Brana tri klanca) i trenuta?no joj je snaga 18 300 MW, a kada bude dovr�ena ?e imati snagu od ?ak 22 500 MW. Unato? tome ukupna proizvodnja elektri?ne energije iz te hidroelektrane ?e biti manja od Itaipua.

U top 10 najve?ih hidroelektrana na svijetu se jo� nalaze jedna iz Kine, dvije iz Kanade, jedna iz SAD-a, jo� jedna iz Brazila i dvije iz Rusije koje su i najve?e u Europi sa snagom od 6 000 MW.

Jedna od prednosti energije vode je �to izgradnjom brana nastaju jezera koja se mogu iskoristiti u razli?ite rekreacijske svrhe kao �to su pecanje, skijanje na vodi, kupanje, rafting i sli?no. Druga prednost je �to mogu pomo?i u reguliranju toka rijeka, ?ime se mogu smanjiti ne�eljeni doga?aji kao �to su poplave. Mana hidroelektrana (pogotovo velikih) je da mijenjaju tok vode, zauzimaju veliki prostor sa svojim akumulacijama, te time mijenjaju sliku prirodnog okoli�a.

U Hrvatskoj su trenuta?no u pogonu 23 ve?e� hidroelektrane:

• HE na rijeci Dravi : HE Vara�din (2 x 43 MW), HE ?akovec (2 x 40,3 MW), HE Dubrava (2 x 37,5 MW),
• HE u slivu rijeke Kupe: HE Ozalj (3 x 1,34 + 2 x 1,3 MW), HE Gojak (3 x 16,8 MW), HE Zeleni Vir (2 x 0,9 MW)
• HE u slivu rijeka Lo?varke i Li?anke: HE Vinodol (3 x 28 MW), CHE Fu�ine (1 x 4,9 MW) i CHE Lepenica (1 x 1,14 MW),
• HE na rijeci Rje?ini: HE Rijeka (2 x 19,28 MW)
• HE u slivu rijeka Like i Gacke: HE Senj (3 x 72,5 MW) i HE Sklope (1 x 23,5 MW),
• HE na rijeci Zrmanji: RHE Velebit (2 x 140/125 MW),
• HE na rijeci Krki: HE Golubi? (2 x 2,75 MW), HE Miljacka (3 x 6,7 + 1 x 4 MW), HE Jaruga (2 x 2,94 MW)
• HE na rijeci Cetini: HE Peru?a (2 x 21,3 MW), HE Orlovac (3 x 79 MW), HE ?ale (2 x 20,4 MW), HE Zaku?ac (2 x 110,5 + 2 x 138,3 MW)� i HE Kraljevac (2 x 20,8 + 1 x 12,8 + 1 x 4,8 MW), i
• HE na slivu rijeke Trebi�njice: HE Dubrovnik (2 x 108,2 MW) i HE Zavrelje (1 x 1,9 MW).

Slika 4: Pregled hidroelektrana u Hrvatskoj (izvor: www.fer.hr)

Tako?er je izgra?eno HE Le�?e (42,3 MW), a planiraju se jo� HE Podsused, HE Kosinj, HE Novo Virje i HE Ombla. Ukupna snag svih instaliranih HE na teritoriju Republike Hrvatske je 2063,3 MW.

U Hrvatskoj je instalirano jo� nekoliko malih hidroeletrana, a postoje planovi za ve?i broj novih malih hidroelektrana koje ko?i jako duga i komplicirana procedura za dobijanje potrebnih dozvola tako da nijedna nije blizu po?etka gradnje.