Postoje dva na?ina pretvorbe energije Sunca u elektri?nu energiju: direktna pretvorba, kod koje se solarna energija pretvara u elektri?nu putem fotonaponskih ?elija, te indirektna pretvorba, kod koje se koriste zrcala kako bi se stvorila koncentrirana toplinska solarna energija koja se dalje pretvara u elektri?nu energiju putem klasi?nog sustava s parnim turbinama.

Sam razvoj tehnologije iskori�tavanja Sun?eve energije zapo?eo je jo� 1860-ih, ali je zna?ajna upotreba i ubrzan razvoj zapo?eo tek 1997. godine. 1880. godine Charles Fritts konstruirao je prvu solarnu ?eliju, a 1931. godine dr. Bruno Lange razvio je prvu fotonaponsku ?eliju koriste?i srebro i selen. 1954. godine Gerald Pearson, Calvin Fuller i Daryl Chapin razvili su prvu silicijsku ?eliju. Prva koncentrirana solarna elektrana razvijena je 1980-ih godina.

Instalirani kapaciteti fotonaponskih elektrana i koncentriranih elektrana svake godine sve vi�e rastu, i predstavljaju sve zna?ajniju ulogu u ukupnoj elektroenergetskoj potro�nji, a dugogodi�nja tr�i�ta dobivaju sve zna?ajniju konkurenciju unato? trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi.

Na svjetskoj razini, kapaciteti fotonaponskih sustava spojenih na mre�u pove?ali su se za 27,7 GW u 2011. godini, te trenutno iznose 67,4 GW, ?ime je Sun?eva energija na tre?em mjestu, nakon hidroenergije i energije vjetra, po iskori�tavanju obnovljivih izvora energije. Stopa rasta fotonaponskih sustava u 2011. godini dosegnula je gotovo 70%, a u godinu dana proizvedeno je oko 80 milijardi kWh, �to je dovoljno za napajanje elektri?nom energijom ?ak 20 milijuna ku?anstava diljem svijeta. �est zemalja ima instalirnih elektrana vi�e od 1 GW, a to su: Italija, Njema?ka, Kina, Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave, Francuska i Japan.

Tablica 1 prikazuje 15 vode?ih zemalja u svijetu po instaliranim kapacitetima u 2011. godini, te ukupne instalirane kapacitete do sada. Europske zemlje ozna?ene su naran?astom bojom.

Tablica 1: Instalirani kapaciteti u 2011. godini

Vode?ih deset zemalja ?ini 90% svih instaliranih kapaciteta u svijetu.

Slika 1: Grafi?ki prikaz instaliranih kapaciteta u svijetu

Sam razvoj kapaciteta fotonaponskih sustava od 2000. do 2011. godine prikazan je na Slici 2. Naran?astom bojom ozna?eni su kapaciteti u Europi, a �utom bojom ostatak svijeta.

Slika 2: Razvoj kapaciteta FN sustava od 2000. do 2011. godine

Po?etkom 2011. godine oko 20 GW kapaciteta koncentrirane solarne energije bilo je u fazi izgradnje. Od toga se 11 GW nalazi u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama, 4,5 GW u �panjolskoj, a 2,5 GW u Kini.

Prema podacima iz kraja 2010. godine u svijetu je ukupno bilo instalirano 1,2 GW koncentrirane solarne tehnologije. Samo u 2010. godini instalirano je 551 MW elektrana, �to je za 210% vi�e u odnosu na godinu prije. Najve?e tr�i�te u 2010. godini bila je �panjolska sa 730 MW instaliranih elektrana. Unato? svim izazovima s kojima se ova tehnologija suo?ava, mogu?e je zaklju?iti da se nalazi na prekretnici koja bi joj mogla osigurati daljnji zna?ajan rast.

Europa

U 2011. godini Europa je zabilje�ila pove?anje instalirane snage za 21 GW, odnosno za ?ak 50%. Udio Europe na svjetskom tr�i�tu iznosi 75%, a tri vode?e zemlje sa najvi�e instaliranih fotonaponskih sustava trenutno su Italija, Njema?ka i Francuska.

Italija je prvi puta postala vode?a zemlja sa 9 GW instaliranih fotonaponskih sustava, dok Njema?ka i Francuska zadnjih nekoliko godina bilje�e stalan rast i same ?ine ?ak 60% ukupnog svjetskog tr�i�ta. Ujedinjeno Kraljevstvo tako?er ostvaruje zna?ajan rast i postaje sve ve?e tr�i�te, iako jo� nije doseglo 1 GW, a osim njega, klju?na tr�i�ta predstavljaju Belgija i �panjolska.

Vrlo va�nu ulogu u rastu instaliranih kapaciteta i daljnjem razvoju iskori�tavanja energije Sunca imaju cijena proizvodnje energije i poticaji koje su propisale vlade.

Na Slici 3 mo�e se vidjeti drasti?an pad cijena fotonaponskih modula u Europi od 2000. do 2011. godine. Uz ovaj pad od oko 70% u poslijednjih deset godina, o?ekuje se da ?e u narednih deset godina cijene pasti za oko 50% u odnosu na trenutne cijene.

Slika 3: Promijena cijena FN modula u Europi

Kada je rije? o koncentriranoj Sun?evoj energiji, ve?ina vode?ih kompanija na ovom podru?ju iskori�tavanja Sun?eve energije nalazi se u Europi, te Europa ima klju?nu ulogu za razvoj ove tehnologije. Procijenjeno je da bi Europa mogla godi�nje proizvoditi oko 1.800 TWh elektri?ne energije iz ove tehnologije, a to se posebice odnosi na �panjolsku, Italiji, Gr?ku, Cipar i Maltu.

�panjolska je trenutno, sa 850 MW instaliranih elektrana vode?a zemlja u iskori�tavanju energije Sunca ovom tehnologijom, te se o?ekuje da ?e, sa 781 MW koji su trenutno u izgradnji i 839 MW koji su u planu izgradnje, ostati vode?a zemlja u Europi.

Klju?nu ulogu u razvoju tehnologije i samom rastu kapaciteta iskori�tavanja energije Sunca predstavljaju i poticaji koje Europska unija daje ovom sektoru. Ti poticaji trenutno iznose oko 1/6 poticaja koje dobivaju fosilna goriva, no iz godine u godinu se pove?avaju, ?ime i cijena proizvodnje elektri?ne energije iz energije Sunca pada, a ovaj oblik obnovljivog izvora energije postaje sve dostupniji i zanimljiviji.

Svijet

Zemlje izvan Europe zadnjih nekoliko godina tako?er ostvaruju rast instaliranih kapaciteta. Tako je pro�le godine Kina, sa 2 GW instaliranih fotonaponskih sustava, ostvarila najve?i rast, dok su Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave i Japan zabilje�ile rast od 1,6 GW i 1 GW. 2010. godine Kina je zapo?ela sa zna?ajnijim ulaganjima u fotonaponske sustave, njihovu implementaciju, ali i proizvodnju, a u cilju ima zna?ajno smanjenje ovisnosti o prirodnom plinu i nafti.

Velike ciljeve od 22 GW instaliranih fotonaponskih sustava do 2022. godine postavila je Indija, zemlja u kojoj oko 40% stanovni�tva jo� uvijek nema pristup elektri?noj energiji. U 2011. godini Indija je instalirala 300 MW sustava, jednako kao i Kanada.

Kao i u Europi, koncentrirana Sun?eva energija jo� uvijek je u razvoju, no Sjeverna Afrika i Bliski Istok pokazuju najvi�e Sun?evog potencijala za iskori�tavanja ovog oblika energije. Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave trenutno imaju najvi�e instaliranih kapaciteta, 479 MW, dok je 1.347 MW u izgradnji, i ?ak 27.314 MW u planu izgradnje.

Slika 4: Koncentrirana Sun?eva energija

�

Hrvatska

Kada je rije? o Hrvatskoj, prema podacima do sada prikazanim za Europu i ostatak svijeta, mo�emo zaklju?iti da je tr�i�te Sun?evom energijom tek u po?ecima razvoja.

Prema podacima Hrvatskog operatera tr�i�ta energije (HROTE) o povla�tenim proizvo?a?ima s kojima HROTE ima sklopljen ugovor o otkupu elektri?ne energije, do po?etka velja?e ove godine instalirano je 20 Sun?anih elektrana, ukupne snage 408,48 kW, od kojih je najve?a elektrana Tehnix u Me?imurskoj �upaniji snage 102 kW.

Slika 5: Povla�teni proizvo?a?i Sun?eve energije

Prema podacima iz Pregleda projekata upisanih u Registar OIEKPP izdanima od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni�tva registrirano je 126 Sun?anih elektrana ukupne snage 53,93 MW.

Kao i u svijetu, tako i u Hrvatskoj, poticaji i otkupna cijena elektri?ne energije imaju veliku ulogu u izgradnji novih Sun?evih elektrana. Otkupna cijena u Hrvatskoj se svake godine pove?ava, a detaljnije je prikazana u Tablici 2.

Tablica 2: Otkupna cijena elektri?ne energije

Mo�emo zaklju?iti kako je iskori�tavanje Sun?eve energije jedan od najdostupnijih oblika obnovljivih izvora energije s obzirom na geografsku rasprostranjenost, kod kojega je zna?ajan rast vidljiv diljem svijeta. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, daljnji razvoj tehnologije, smanjenje cijena, ali i razvoj i pro�irenje elektroenergetske mre�e i pravilna politika, doprinjeti ?e nastavku pove?anja broja Sun?anih elektrana. Ulaganja u Sun?evu energiju diljem svijeta su sve ve?a, kao i poticaji od strane vlada, �to dodatno stvara pozitivan stav na tr�i�tu.