Bez povijesti i jo� pone?ega, ne mo�e.

Povijest anaerobne digestije

Neki zapisi pokazuju da se proizvod anaerobne digestije organske materije "BIOPLIN", koristio jo� u Asiriji u 10. st. prije n. e., i u Perziji u 16. st. prije n. e. Jan Baptista van Helmont je jo� u 17. st. prvi ustvrdio i dokumentirao da se BIOPLIN mo�e dobiti prilikom procesa raspadanja organske materije. Alessandro Volta je 1776. utvrdio odnos izme?u koli?ine raspadnute materije i koli?ine BIOPLINA. Kona?no 1808. Humphry Davy utvr?uje potrebu anaerobnog raspadanja organske materije za dobivanje BIOPLINA. Prvo dokumentirano postrojenje za proizvodnju BIOPLINA izgra?eno je u koloniji leproznih bolesnika u Bombaju, Indija 1859. godine. Istra�ivanja na usavr�avanju procesa AD (anaerobna digestija) se nastavljaju i godine 1895. u Exeteru Engleska, pale se prve plinske svjetiljke koje koriste BIOPLIN.�Buswell i drugi tokom 1930. istra�uju anaerobne organizme i uvjete u kojima oni razvijaju BIOPLIN.�Anaerobna digestija je mo�da najprihvatljivija za gospodarstva koja proizvode velike koli?ine otpadne organske mase. Danas, �irom svijeta postoji na desetke milijuna AD koji rade s ve?im ili manjim uspjehom, ovisno o vrsti i uvjetima rada AD-a.

Neke od prednosti AD-a:

• AD - i u zemljama tre?eg svijeta, Indiji, Kini, Nepalu, daju ogroman doprinos u o?uvanju okoli�a.
• Odsutnost mirisa - farme ne moraju biti dislocirane.
• Dobivanje visokokvalitetnoga gnojiva - smanjeno kori�tenje umjetnih gnojiva.
• Dobivanje bioplina - struja, kuhanje, grijanje, trovanje punice (�alim se :-) ).
• ?ista voda - vra?anje u proces digestije.

U Europi naro?ito se razvijala AD tehnologija i sistemi tokom ll. svjetskog rata kada je vladala nesta�ica energenata. Kasnije je taj vid energije malo zapostavljen radi relativno jeftinih fosilnih goriva, a nakon 70-tih ponovno raste interes za AD sisteme. Danas u Europi uspje�no radi preko 1.000 AD ve?ih ili manjih sistema. Samo u Njema?koj je u zadnjih 5 g. postavljeno preko 250 AD sistema. Najve?e iskustvo s AD sistemima ima Danska u kojoj sada postoji i uspje�no radi 18 velikih (stari podatak) centraliziranih AD sistema.

Sustav anaerobne razgradnje organske materije podrazumijeva:

• Priprema sirovine.
• Digestori.
• Sakuplja?i plina.
• Sistemi za kori�tenje plina.
• Kori�tenje mulja kao gnojiva.
• Ho?e li se razvijati zajedni?ki sistem od nekoliko gospodarstava �to je za preporuku, jer smanjuje po?etne tro�kove, a veliki sistemi su i efikasniji, ili pak pojedina?ni, ovisi o mnogo ?imbenika.

�

Uvodni podaci o sirovini, anaerobnim digestorima, i proizvodima anaerobne digestije

�

�to digestor jede i kako �ivi?

• Humani i animalni izmet, biljni ostaci, otpad pivarske, pekarske, i sli?nih industrija. Kod otpada mesne industrije obvezno odvajati masti (ova vrsta digestora ne voli masti).
• Omjer mije�anja sirovina/voda: 1/10, PH lagano lu�nat.
• Retencija: Vrijeme zadr�avanja sirovine u digestoru 40-60 dana.
• Dodavanje sirovine u digestor u jednolikim razmacima. Barem dva puta dnevno (i mi grickamo cijeli dan).
• Grijanje u hladnim danima.
• Pad: Horizontalni digestori 3-5 % ulaz - izlaz.
• Odnos: du�ina/promjer digestora 5/1.
• Materijali za izradu: beton, ?elik, prokrom, polietilen, poliesteri, ferocement.
• Plinosprema, preporu?ljivo odvojena od digestora.
• Veli?ina digestora, 10-30 m³ izgleda prihvatljivo, ali 50 m³ ili ve?e je bolje.
• Temperatura sirovine 35^oC.
• ?i�?enje digestora -� jednom godi�nje.
• Sastojci plina:�
  Bioplin je mje�avina od 60-70% metana, 30-40% uglji?nog dioksida, te sumporovodika (smrad po trulim jajima) i vodena para.
• Uglji?ni dioksid nije potrebno odvajati, osim ako se �eli smanjivati volumen plinospreme, pove?ati kalori?na vrijednost bioplina, proizvoditi suhi led, ili upu�tati ga u staklenike.
• Topla voda iz motora.
  Ugrijanom vodom sistema za hla?enje motora grijati sadr�aj digestora.
  Motor postavljati samo ako je dnevna koli?ina proizvedenog plina dovoljna za njegov rad.
• Ispu�ni plinovi iz motora su vrlo opasna ali i korisna rabota.
• Digestorski Mulj (digestat,efluent, kako vam drago).
  Proizvod anaerobnog procesa u digestoru. Kori�tenje kao gnojivo.
  Nakon izlaza iz digestora, aeriranja, cije?enja i su�enja tokom nekoliko tjedana dobivate izvanredno gnojivo za va�a polja.
• Ocjednu vodu vra?ati natrag u proces, jer ?e vam digestor postati veliki potro�a? vode.

�

Razliku u procesu razlaganja lako je uo?iti na tablici.

Za proces AD potrebna su ve?a po?etna ulaganja u obliku izrade postrojenja koje ?e omogu?iti odvijanje digestije bez prisutnosti kisika. Razvijene su bezbrojne varijante digestora. Mali, veliki, podzemni, nadzemni, djelomi?no ukopani, okrugli pravokutni, uspravni, polo�eni, metalni, plasti?ni, betonski. Svi su oni izvedivi i mogu?i, ali treba se dr�ati pravila da moraju biti prakti?ni i ne preskupi.