 |
| Autor Marijan Kalea - Mike |
| Utorak, 09 Listopad 2012 22:58 |
| Komentirao bih vlastitim gleditima, utemeljenim na svim dostupnim podacima, gledita renewablesinternationala, o tome zato je Danska toliko uspjena s OIE. Po?nimo od kraja, iz prikaza renewablesinternationala, namjerno ga kvantificiraju?i. Danska je doista me?u najbogatijim zemljama EU; njezin je BDP (iskazan paritetom kupovne mo?i nacionalne valute) u 2011. godini bio 125%, ako je BDP za EU u cjelini bio 100%, a hrvatski je bio 61%. Danska je, dakle, svake godine dvostruko bogatija po stanovniku od, primjerice, Hrvatske. Dovoljno je bogata da ima iz ?ega smiljeno ulagati u to naprednija rjeenja bilo u kojem sektoru, dakle i u elektro-energetskom, pa i u sektoru OIE. Vrlo vana ?injenica (koju renewablesinternational, dakako, ne uo?ava) je da je vrno optere?enje elektroenergetskog sustava Danske u 2011. godini bilo 6231 MW a ukupna instalirana snaga svih danskih elektrana bila je 11882 MW, dakle je ukupna rezerva bila 5651 MW (podaci ENTSO-E). Ili, ako bi se sve vjetroelektrane u Danskoj (3952 MW) u trenutku vrnog optere?enja te godine zaustavile jo bi preostalo 1699 MW rezerve za druge svrhe. Visina rezerve od najve?e je vanosti za primjenu nestalnih OIE, a za dansku rezervu svakako nije bez zasluge zadnja re?enica prethodnog stavka moga komentara. Posve je sumnjiv podatak renewablesinternationala o trenuta?nom (to li je trenuta?ni; u nekom tjednu, danu, satu?) udjelu OIE od 40%, kada je 2011. godine iz OIE proizvedeno 32,8% potroene elektri?ne energije u Danskoj (podaci ENTSO-E). Nikako nije mogu?e da se do polovine 2012. godine taj udjel uve?ao za 7,2 postotna poena! Ina?e, prema podacima Eurostata za 2010. godinu, Danska se pribliila svom ciljnom udjelu OIE (30%) u bruto finalnoj potronji u 2020. godine s 22,2% (dakle dostigla je 3/4 cilja). Usput, Hrvatska se pribliila te godine svome cilju podjednako Danskoj (oko 3/4, ili14,6% u odnosu na cilj od 20%, zahvaljuju?i velikim HE i ogrjevom drvu). Druga je stvar to ?e Danska do 2020. godine vjerojatno ispuniti svoj cilj sa 100%, a mi!? Da se Danci oslanjaju na kabele 110 kV, uo?ava to renewablesinternational. Me?utim proputa uo?iti da je kabel 110 kV reda veli?ine deset puta skuplji od nadzemnog voda 110 kV jednake duljine, opet je za takvo oslanjanje na kabele najzaslunije dansko bogatstvo. to se ti?e povijesnih energetskih prilika u Danskoj, renewablesinternational polazi iz nedovoljno daleke prolosti. Naime, Danska je 1972. godine imala udio uvozne nafte od 92% ukupne primarne potronje energije. Nakon svjetske naftne krize, najodlu?nije se okre?u uvozu ugljena, koji narasta u 1985. godini na 40% njihovih potreba, da bi se postupno po?eli opskrbljivati novootkrivenom vlastitom naftom i plinom u Sjevernom moru. Dananji udjel ugljena i koksa u ukupnoj energetskoj potronji je 20%, gotovo u postotak jednak udjelu OIE u ukupnoj potronji (20,5%)! Sve termoelektrane loene su najve?im dijelom uvoznim ugljenom (~3/4), manjim dijelom vlastitim prirodnim plinom (~1/4). Za istaknuti je to da oko 60% instalirane snage svih elektrana u Danskoj ?ine termoelektrane-toplane. Godine 2010 (podaci Eurostata), jedina ?lanica EU koja je imala ve?i izvoz energije od uvoza, bila je Danska, njezin je netoizvoz bio za 18,2% ve?i od ukupne potronje energije. Istodobno, u EU u cjelini je netouvoz bio 52,7% ukupne potronje. Me?utim, dolazi najzanimljivije (u vrijeme nae aktualne ukupne drutvene preokupacije TE Plomin na ugljen ili plin): danska vlastita proizvodnja prirodnog plina znatno nadmauje vlastitu potronju. Istodobno, Danska nema vlastite proizvodnje ugljena, svu potronju namiruje isklju?ivo uvozom. Ra?e izvozi plin a uvozi ugljen za termoelektrane, jer je tu ekonomski interes (ve?i je dobitak od izvoza plina nego trokovi uvoza ugljena), svakako racionalni interes (plin je nerazumno spaljivati u elektranama, razumno ga je koristiti izravno), no i stoga jer zna da su rezerve plina ograni?ene na nekoliko desetaka godina (najvie, jedno 50) a rezerve ugljena na barem 150 godina, te svjesno ide na diverzifikaciju. Istaknimo: Danska se nije nekriti?ki previe izloila (vlastitom) prirodnom plinu premda je to, vidimo, apsolutno mogla. Ima morski kontakt sa cijelim svijetom i moe ra?unati na pouzdanu dobavu ugljena uz najmanja o?ekivanja nestabilnosti njegove cijene u predstoje?em vremenu. to se grijanja ku?anstava u gradovima i danskim selima ti?e, u pravilu se griju ili (a) doma?im (dakako) plinom iz plinske mree ili (b) iz kogeneracija, naj?e?e koritenjem biomase i otpada (primjerice: slame), priklju?enih na centralizirani toplinski sustav, dakle na toplinsku mreu. Eto, u takvom ukupnom svjetlu valjalo bi promatrati uspjenost Danske u pogledu koritenja OIE. |
Zadnje vijesti
