Connie Hedegaard, jedna od ?lanica Europske komisije (tzv. �vlade� Europske unije), nedavno je izjavila kako je dostizanje cilja od 100% opskrbe Europske unije elektri?nom energijom pomo?u obnovljivih izvora energije �prefectly doable�. Danski premijer Rasmussen je nedavno tako?er objavio cilj da �Danska bude neovisna o nafti, plinu i ugljenu do 2050. godine�. Jesu li to sve samo iluzije ili je to zaista i mogu?e? U idu?ih nekoliko�tjedana analizirat ?emo mogu?nosti,�pa navratite ?etvrtkom na ove stranice za novu dozu razmi�ljanja o budu?nosti...

Motivacija

(ili: za�to Europa toliko �forsira� ba� obnovljive izvore energije?)

Naj?e�?i argument koji se koristi kad se govori o obnovljivim izvorima energije je smanjenje emisija �tetnih plinova. I zaista, Europa je predvodnik u dono�enju ciljeva za smanjenje emisija stakleni?kih plinova, ima vrlo aktivnu politiku i program smanjenja i poku�ava progurati takvu politiku i na globalnoj razini. Me?utim, svi napori Europe da smanji svoje emisije te�ko da ?e uroditi zna?ajnijim smanjenjem emisije stakleni?kih plinova na svjetskoj razini. Prema analizama konzultanata UNEP-a, u 2005. godini, Europska je unija zauzimala udio od svega 14% ukupnih svjetskih emisija stakleni?kih plinova. Dakle, bez promjena na svjetskoj razini, Europska unija samostalno ne mo�e donijeti �eljene promjene.

Slika 1. Udio emisija stakleni?kih plinova u svijetu 2005. godine (ECLAC)

Idu?i razlog odnosi se na ovisnost o uvozu energenata. U rujnu 2010. godine, Europska unija objavila je izvje�?e o ovisnosti o uvozu fosilnih goriva (Net Energy Import Dependency (ENER 012) � Assessment) u kojem navodi da je uvoz fosilnih goriva porastao sa 47,8% u 2000. godini na 54,5% u 2007. godini. Oko tre?ine uvoza pritom dolazi iz Rusije.

Slika 2. Neto uvoz EU27 prirodnog plina, nafte, krutih goriva i suma svih po zemlji podrijetla kao postotak ukupne specifi?ne potro�nje pojedinog goriva (izvor: Eurostat, Energy statistics, Imports)

Ukupno gledano, Rusija snabdijeva Europsku uniju sa 20% energije (ukupna bruto potro�nja) i to ne samo fosilnim gorivima, ve? i uranom, kojeg 17% dolazi iz Rusije. Rasprostranjenost rude urana je dodu�e bolja nego ona fosilnih goriva, pa tako Europska unija uvozi 25% urana iz Kanade, spomenutih 17% iz Rusije, 16% iz Australije, 10% iz Nigerije itd.

Slika 3. Dr�ave iz kojih je uvezen uran tijekom 2008. godine u EU27 (izvor: Euratom, Annual report 2008)

Ovisnost o uvozu petine svojih energetskih potreba iz jedne dr�ave i jo� otprilike toliko iz povijesno �nestabilnih� dr�ava, kao �to su Libija, Al�ir, Iran, Nigerija i sli?ne dr�ave, definitivno je moralo natjerati Europu da se zapita �to mo�e napraviti na svom teritoriju i kakve resurse uop?e ima na raspolaganju. S obzirom na relativno slabe lokalne resurse fosilnih goriva, pa i urana, Europa tra�i rje�enje u obnovljivim izvorima energije � vjetru, suncu, vodi, biomasi. Obnovljivi izvori su lokalni resurs, nalaze se fizi?ki na teritoriju Europe i disperzirani su, ?ime se isklju?uje mogu?nost da neki lokalni ili regionalni diktator �zavrne pipu� i ne dozvoli vi�e uvoz goriva iz svoje dr�ave.

Tre?i razlog koji motivira EU za obnovljive izvore energije jest zapo�ljavanje. Odljev dijela industrije u dalekoisto?ne dr�ave za sobom je donio i nezaposlenost jednog dijela stanovnika i potrebu za osmi�ljavanjem novog plana zapo�ljavanja i novih industrija. Orijentiranost Europe na inovacije i nove tehnologije dovelo je do cijelog niza novih podru?ja, novih stru?njaka i novih proizvoda. Europa je dovoljno rano prepoznala potencijale, pa sad svoje proizvode i svoju �pamet� izvozi po cijelom svijetu kroz razne vrste konzultantskih usluga, usluga gradnje, pa i usluga financiranja. Samo na podru?ju vjetroelektrana je trenutno zaposleno 192.000 ljudi u Europi (EWEA), a od 2002. do 2007. porast je bio takav da se prakti?no svakog dana zapo�ljavalo novih 33 ljudi u tom sektoru. Do 2020. godine o?ekuje se da ?e u sektoru vjetroelektrana biti zaposleno oko 446.000 ljudi, a do 2030. bi taj broj mogao biti oko 479.000. Procjene Europske komisije (EWEA) govore o zapo�ljavanju novih 2,8 milijuna ljudi na podru?ju obnovljivih izvora energije do 2020. godine (kada bi se dostigli zacrtani ciljevi za 2020. godinu).

Zna?i, Europska unija �eli postati manje zaga?ena, �eli prestati biti energetski ovisna o drugim dr�avama i regijama, �eli zaposliti �to vi�e ljudi, te �eli profitirati od izvoza svojih proizvoda i tehnologija.