Aktualno
Izmjene u zakonskim Uredbama koje se ti?u obnovljivih izvora energije |
Autor Edo Jerki? |
Srijeda, 12 SijeÄŤanj 2011 15:34 |
U sada ve? skoro jednogodišnjem uzaludnom ?ekanju novog zakona o obnovljivim izvorima energije i odgovora na pitanje "kamo dalje?", Vlada je na 102. sjednici prošlog ?etvrtka, 07.01. izmijenila Uredbu o minimalnom udjelu elektri?ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ?ija se proizvodnja poti?e i Uredbu o naknadama za poticanje proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. U Uredbi o minimalnom udjelu obnovljivih izvora energije i kogeneracije postavlja se novi minimalni cilj korištenja tih izvora u ukupnoj potrošnji elektri?ne energije do 2020. godine na sljede?i na?in: I iako bi ova odluka trebala biti pohvalna, s obzirom da bi se sada mogao o?ekivati prekid zakonskog ograni?enja o gradnji obnovljivih izvora energije (kroz ograni?enje ukupne snage izvora koji se poti?u) i prekid zastoja u izvedbi projekata s kojim se nažalost suo?avaju svi developeri zadnjih godinu i više dana, ipak ove odluke pokazuju i dalje jednu tamnu stranu pri?e. Jer ako uzmemo u obzir ciljeve Energetske strategije razvoja iz 2009. (20% obnovljivih izvora energije do 2020.) i 20-20-20 ciljeve EU za udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, 13,6% se ?ini kao još jedan neambiciozan i razo?aravaju?i cilj. Pogotovo iz perspektive apsolutnog podba?aja u ostvarivanju cilja koji smo si zadali do 31.12.2010. S druge strane uzevši u obzir sadašnje stanje na tržištu može se o?ekivati da ni ovaj cilj ne?e biti ni približno ispunjen. Pri tome treba naglasiti da je ovo, kao što je bio i cilj za kraj 2010. deklarirano kao minimalni cilj što bi trebalo zna?iti da se poti?e i sve više od toga. Me?utim dosada to nije bio slu?aj, nego se kroz državne tvrtke i institucije ko?io razvoj projekata na na?in da se cilj ne premaši - a na kraju se nije ni ostvario. Treba napomenuti i da obnovljivi izvori za proizvodnju elektri?ne energije imaju puno ve?i utjecaj u dostizanju EU 20-20-20 ciljeva od obnovljivih izvora koji se koriste u svrhu transporta, grijanja i sl. Samim time bi cilj korištenja obnovljivih izvora elektri?ne energije u proizvodnji elektri?ne energije trebao biti ve?i. Nažalost, sve ove ?injenice ne ulijevaju preveliki optimizam za zna?ajan razvoj i uzlet obnovljivih izvora energije u godinama koje dolaze. Ostaje jedino nada da ?e novi zakon o obnovljivim izvorima energije uskoro ugledati svijetlo dana i da ?e taj zakon, zajedno sa uskla?ivanjem svih energetskih zakona sa zahtjevima EU uroditi ovaj puta zna?ajno kvalitetnijim i poticajnijim okruženjem za novi uzlet obnovljivih izvora energije kakav se uo?ava u drugim novim zemljama ?lanicama EU. Isto tako u Uredbi o naknadama za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije se drugu godinu za redom ta naknada za krajnje kupce ostavlja na 0,005 kn/kWh - tj. na daleko manjoj razini nego što je to bilo zamišljeno originalnom uredbom iz 2007. godine. To je još jedan pokazatelj neambizioznog planiranja korištenja obnovljivih izvora energije u godinama koje dolaze. Tragedija je tim ve?a zna li se koliki potencijal obnovljivih izvora energije posjedujemo i koliko smo ovisni o uvoznim i stalno sve skupljim energentima. |
Zadnje vijesti
A da ne spominjemo da su fotonaponski paneli tehnologija ?ija se proizvodnja odvija i u Hrvatskoj što bi bio samo dodatni bonus...
Otvorio sam i temu na forumu ako ima zainteresiranih za daljnju raspravu u prakti?nijem obliku: http://www.obnovljivi.com/forum/viewtopic.php?f=20&t=23
Uklju?ivanje velikih hidroelektrana u bilancu proizvodnje iz OIE je naravno potpuno legitimna i to namjerno nisam spominjao.
No ostaje ?injenica, ako i prihvatimo udio od 13,6% kao prihvatljivo rješenje (makar i dalje smatram da možemo i moramo imati ambicioznije ciljeve), da je provedba još uvijek izrazito loša i da je veliko pitanje ho?e li i tih 13,6% biti dohvatno.
Dovoljno je pogledati fijasko koji se desio od 1. srpnja 2007. do sada. A još uvijek se ne dešavaju neke suštinske promjene po tom pitanju.
strategija nije toliko loša kao što se pri?a, no traži poboljšanja i ovakve diskusije su i više nego dobrodošle.
i još da zaklju?im, ovih ukupnih 36% se odnosi na udio u neposrednoj potrošnji elektri?ne energije, a 20% koji izlaze iz ciljeva EU su udio u ukupnoj neposrednoj potrpšnji (dakle ne samo elektri?ne energije). taj dio ?esto unosi zbrku.
Energetska strategija koja je nastala 2009. uz sve svoje manjkavosti zapravo nije uop?e toliko loša i na njoj su radili eminenti stru?njaci, te je imala mnogo iteracija. Sukob interesa se zbog relativno malo stvarno stru?nih kadrova u ovoj državi teško može izbje?i - to je problem malog tržišta.
Ono što zabrinjava puno više od toga je da vlada i opet nije slušala stru?njake, nego je slijedila samo sebi znanu logiku koja ograni?ava gospodarski razvoj ove države, sprje?ava ulaganja i otvaranje radnih mjesta, a da ne govorimo koliko time samo sve više zaostajemo za EU zemljama u obrazovnom i tehnološkom smislu. Netko bi trebao stati na kraj odlu?ivanju temeljenom isklju?ivo na socijalnoj politici - ali koja opet dolazi iz sasvim krivih pretpostavki i ne rješava probleme nego ih samo gura pod tepih.
Druga stvar: Energetska strategija RH je nedovoljno obuhvatna. Ozbiljna Strategija obuhva?a ve?i vremenski period, duže se na njoj radi i javno raspravlja i pazi se kod izrade takvog dokument da na njemu ne rade ljudi u sukobu interesa (stru?njaci zaposleni u velikim energetskim poduze?ima). Ali vi to ve? sve ionako znate, samo smo mi, 'razvija?i' i poticatelji OIE projekata nemo?ni.