Unato? ekonomskoj krizi i smanjenju poticaja za obnovljive izvore energije, oni i dalju imaju sve ve?i utjecaj na svjetsko tr�i�te energije. Stru?njaci iz Lahmeyer International i Deutsches Biomasseforschungszentrum su pregledali statistike iz 2009. i naglasili novoinstalirane snage, glavni tehnolo�ki razvoj i nove trendove tr�i�ta.

Pro�la godina je bila dobra za obnovljive izvore energije. Do kraja 2009. ukupna instalirana snaga je bila 1.247 GW, sa godi�njom proizvodnjom od 3.940 do 4.070 TWh.

Podatci iz REMIPEG-a (Obnovljivo Tr�i�te Elektri?ne Energije, Instalirane Snage i Godi�nje Proizvodnje Elektri?ne Energije, baza podataka Lahmeyer Internationals), pokazao je da hidroelektrane jo� uvijek dominiraju sa instaliranih 997 GW, dok su druge vjetroelektrane sa 159 GW instalirane snage.

REMIPEG-ov godi�nji izvje�taj prou?ava instaliranu snagu u svijetu i svim dr�avama pojedina?no. Procjenjuje se godi�nja proizvodnja svakog izvora energije, a koriste se javni podatci razli?itih organizacija. Ve?ina zemalja ima podatke do kraja 2009., a ako takvih nije bilo koriste se procjene�pomo?u podataka sa kraja 2008.

Hidroelektrane

Hidroelektrane su i dalje glavni izvor energije od svih obnovljivih izvora energije.� Ukupna instalirana snaga do kraja 2009. je bila oko 997 GW, ?ime se procjenjuje da je tokom 2009. dodano oko 31 GW. Ukupna godi�nja proizvodnja elektri?ne energije je bila oko 3.299 TWh. Male hidroelektrane od tih 997 GW ?ine samo 9%, �to je otprilike 91 GW.

Azija je predvodnik sa 392,6 GW s tim da su oni i instalirali najvi�e pro�le godine, oko 26,3 GW. Europa je druga sa 221,7 GW od ?ega je novih 2,1 GW. Najve?e svjetsko tr�i�te je Kina koja ukupno ima instalirano 182 GW, od ?ega su pro�le godine instalirali 20,9 GW.

U Njema?koj se naveliko razvijaju reverzibilne hidroelektrane, Rusija je imala veliku havariju kojom je njihova 6,4 GW hidroelektrana morala biti zatvorena na vi�e mjeseci s tim da je pri tome i poginulo 75 ljudi. Sudan je instalirao ?ak 1.250 MW pro�le godine, uvjerljivo najvi�e od svih dr�ava u Africi. U Kongu se radi feasibility studija za razvoj hidroelektrana na rijeci Kongo koje bi mogle imati ukupnu snagu od 35 do 40 GW. Iran je nadodao oko 2.200 MW nove snage, te je u Aziji samo Kina instalirala vi�e pro�le godine.

Vjetroelektrane

Do kraja 2009. je na svijetu bilo instalirano vi�e od 150.000 vjetroagregata sa ukupnom snagom od 159 GW, a od toga je 2009. dodano 38 GW. To je 40% ve?i broj instalacija nego 2008. Kina je dodala 13,8 GW, a SAD 9,9 GW. Ukupno instalirane snage jo� uvijek ima najvi�e SAD, ispred Kine koja je obi�la �panjolsku i Njema?ku.

Ipak, mrlja za Kinu je �to se ?ini da neke velike vjetroelektrane jo� nisu spojene na mre�u, zbog problema s kvalitetom ili slabo�?u mre�e.

Europa i dalje ima najvi�e instalirane snage, oko 76,6 GW, slijedi je Azija sa 40 GW, a tre?a je Sjeverna Amerika sa 38,8 GW. Ve?ina tr�i�ta je jo� uvijek na kopnu, od ukupne snage je samo 2,1 GW priobalnih vjetroelektrana, a pro�le godine je instalirano samo 689 MW, pri ?emu ve?inu ?ine Horns Rev II sa snagom od 209 MW i Njema?ki Alpha Ventus sa snagom od 60 MW. Ukupno je procjena da su vjetroelektrane proizvele oko 324 TWh elektri?ne energije pro�le godine.

Najve?i proizvo?a? je i dalje Vestas sa 4,8 GW (oko 12,5% tr�i�ta), GE Wind je drugi, a po prvi puta su i dvije Kineske tvrtke u top 5 (Sinovel tre?i i Goldwind peti).

�to se ti?e trendova jo� uvijek se pove?avaju vjetroagegati, pri ?emu su najve?i stigli do 6 � 6,15 MW (REpower odnosno Enercon). U tr�i�te jo� uvijek ulazi ve?i broj igra?a, a jedna od ve?ih kompanija koja ulazi u tr�i�te je Daewoo koji je kupio DeWind.

Veliku ve?inu tr�i�ta jo� uvijek dr�e Europa, Sjeverna Amerika i Azija.

Fotonaponski solar

Fotonaponske solarne elektrane jo� uvijek prili?no rastu, te se o?ekuje da ?e i dalje rasti. Do kraja 2009. je bilo instalirano oko 21 GW, od ?ega je tre?ina (oko 7,1 GW) dodana pro�le godine.

Europa uvjerljivo vodi na ovom tr�i�tu sa 15,5 GW, Azija ima oko 3,6 GW a Sjeverna Amerika 1,9 GW.

U 2009. je 45% instalirane snage bilo u Njema?koj, oko 3,8 GW. Osamdeset posto svih instalacija je na krovu,� s tim da je izgra?eno i par velikih solarnih elektrana, Lieberose (53 MW), Strasskirchen (54 MW) i Finsterwalde (41 MW).

Italija je instalirala 730 MW, Francuska 185 MW, ?e�ka 411 MW a �panjolska samo 69 MW. U Sjevernoj Americi SAD je instalirao 477 MW, a Kanada 70 MW. U Aziji je Kina instalirala 160 MW.

Procjenjuje se da je izvan mre�e instalirano oko 50 MW. O?ekuje se daljnji ubrzani razvoj solara padom cijena. Sama cijena modula je tokom 2009. pala za 20-30%.

Tanki film dr�i 22% tr�i�ta, dok monokristalni i polikristalni silicij imaju oko 78% tr�i�ta.

Fotonaponski sakuplja?i solara (CPV) se jo� uvijek nisu probili na tr�i�te, ali dugoro?no se o?ekuje napredak.

Solarne termalne elektrane

Solarna toplinska snaga jo� uvijek ubrzano raste, te je 2009. instalirano 176 MW, �to je rast od 35%. Ukupna snaga je stigla na 698 MW do kraja 2009., ali jo� uvijek ve?inu svih instalacija ?ine elektrane u pustinji Mojave sa 354 MW i Nevada sa 64 MW, a one su izgra?ene jo� 1980ih. Od novih instalacija Europa uvjerljivo predvodi sa 0,173 GW. Ve?inu tr�i�ta ?ini �panjolska gdje je sada instalirano oko 230 MW.

Glavni igra? na tr�i�tu danas je �panjolski Abengoa Solar i Acciona Energia. Oni u �panjolskoj pripremaju ve?i broj novih projekata. PG&E razvija nove velike projekte u pustinji Mojave, Siemens je kupio Izraelski Solel Solar Sustave, a razvijaju se i projekti u Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku.

Biomasa

Biomasa se mo�e �iroko koristiti i to u tri oblika, ?vrsta biomasa, bioplin, teku?e biogorivo i komunalni ?vrsti otpad. ?vrsta biomasa ima instalirano vi�e od 42 GW, komunalni ?vrsti otpad vi�e od 10 GW a bioplin vi�e od 6 GW snage.

Ve?ina proizvodnje iz ?vrste biomase dolazi iz razvijenih zemalja, od ?ega 44% otpada na Europu koju predvode Finska, Njema?ka i �vedska.

Najve?a tr�i�ta za bioplin su tako?er razvijene zemlje i to Njema?ka, SAD i Velika Britanija.

�to se ti?e trendova o?ekuje se ve?a efikasnost smanjenjem gubitaka topline i pove?anjem iskori�tenja topline iz ispu�nih plinova. Za tehnologiju bioplinova se o?ekuje daljni razvoj kao i u zadnjih deset godina.

Geotermalna energija

Ukupno je na svijetu instalirano 10,7 GW , od ?ega je pro�le godine dodano oko 200 MW, a od 2005. do 2009 je dodano 1,8 GW. Najve?e tr�i�te ostaje SAD gdje je instalirano oko 3,1 GW, drugi su Filipini sa 1,9 GW, Indonezija ima 1,2 GW, Meksiko 1 GW, a Italija 0,8 GW.

U SAD-u tr�i�te predvode Kalifornija i Nevada koje dr�e oko 97% tr�i�ta, s tim da je oko 2,4 GW u fazi razvoja. Indonezija ima dobre dr�avne poticaje, te se planira ve?i broj novih instalacija. Italija je imala prve geotermalne elektrane u Toskani, a dodano je jo� 100 MW tokom zadnjih 5 godina, od ?ega 48 MW zamjenom jedinica. Turska ?eka novu feed-in-tarifu, te se njenim dolaskom o?ekuje razvoj ve?eg broja projekata. Njema?ka unato? feed-in-tarifi nije instalirala mnogo elektrana, odnosno samo jednu od�0,55 MW u 2009., ali u razvoju se nalazi nekoliko elektrana.

Oceanska energija

Oceanska energija je u tranziciskoj fazi, te jo� nema komercijalnih elektrana, ali ima ure?aja u probnom radu kao �to je SeaGen u Sjevernoj Irskoj koji koristi energiju plime i oseke. U Norve�koj je Starkraft pustio u pogon prvu osmotsku elektranu, koja proizvodi elektri?nu energiju mje�anjem pitke vode i morske vode. U samo tr�i�te su po?eli ulaziti veliki igra?i kao �to su Voith Siemens, REpower, E.ON, RWE, Nordex i SGL Carbon.

Zaklju?ak

Unato? recesiji obnovljivo tr�i�te je prili?no raslo u 2009. Krajem 2009. je bio instaliran 1.247,1 GW , a u 2009. je dodano 83 GW, �to je rast od 7% naspram 2008. Ako se isklju?e hidorelektrane kao klasi?ni obnovljivi izvor energije, rast je 26%.� Obnovljivi izvori energije imaju udio od 19-23% u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije, te oko 2,7% od ukupne svjetske potra�nje za energijom. To su podatci Me?unarodne Energetske Agencije (IEA). Tradicionalne hidroelektrane dr�e oko 80% ukupne instalirane snage, i oko 82% proizvedene elektri?ne energije. Vjetar je drugi, biomasa je tre?a, solarni fotonapon je ?etvrti, a geotermalna energija je peta. Ipak kada se gleda ukupna instalirana snaga u 2009. godini vjetar je prvi sa 38 GW, a hidroelektrane su druge sa 31 GW. Fotonaponski solar je isto imao veliki udjel sa 7 GW.�U budu?nosti se o?ekuje daljnji rast vjetroelektrana, solara i drugih energija, te stagniranje ili ?ak pad hidroelektrana.

Izvor: www.renewableenergyfocus.com