IRENA je po?etkom ove godine objavila izvje�taj o tro�kovima proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije u 2014. godini. Cijeli izvje�taj na engleskom jeziku je dostupan ovdje, a s obzirom na svoj opseg od 164 stranice i iznimnu zanimljivost ?emo ga prenijeti u desetak ?lanaka.

1. Svjetski trendovi za tr�i�te elektri?ne energije

Uvod

Tehnologije obnovljivih izvora energije mogu pomo?i dr�avama da ispune svoje politi?ke ciljeve za sigurnu, pouzdanu i dostupnu elektri?nu energiju za sve te promociju socijalnog i ekonomskog razvoja. Ono �to mnogi ne uzimaju u obzir je ?injenica da je uz nedavni pad tro�kova cijena tih tehnologija sada ni�a nego kod drugih alternativa.
Ovo �to danas vidimo je po?etak kompletne transformacije energetskog sektora od strane OIE tehnologija. Sa sve ve?im kori�tenjem pojedinih tehnologija padaju i tro�kovi za njih pa se recimo za udvostru?enu instaliranu snagu solarnog fotonapona cijena smanjuje za 18 do 22%, dok se kod vjetroelektrana smanjuje za 10%. Ova tehnologija postaje i sve efikasnija �to zna?i da tro�ak proizvodnje energije iz OIE tehnologija sve br�e pada.

Ovaj izvje�taj sa�ima povijesne trendove u tro�kovima i performansama OIE proizvodnih tehnologija te daje informacije o najnovijim procjenama tro�kova za 2014. godinu. Podaci o tro�kovima su se izvukli iz IRENA-ine baze podataka u kojoj se nalazi 9.000 ve?ih OIE projekata i preko 750.000 malih solarnih fotonaponskih sustava. U pro�losti je kori�tenje OIE projekata bilo ograni?eno zbog mnogih barijera uklju?uju?i visoke po?etne tro�kove, ali su danas oni sve vi�e tro�kovno kompetitivni, te su najekonomi?niji naspram fosilne proizvodnje na lokacijama sa dobrim resursima.

Cilj ovog izvje�taja je dati trenuta?ne provjerene podatke o tro�kovima i performansama OIE proizvodnih tehnologija po zemljama i regijama, pokazati jo� jednom kakva je kompetitivnost OIE i da su danas oni najekonomi?niji izbor za nove instalacije, prezentirati poslovni scenarij za OIE uz stvarne projektne tro�kove, osigurati da vlade imaju najnovije provjerene podatke o energetskoj industriji i poslati jaku poruku o sve manjim tro�koviima OIE i njihovoj sve ve?oj kompetitivnosti. Posebno je va�no da svi budu informirani o sve ni�im cijenama obnovljivih izvora energije - pogotovo jer iako dr�e polovicu novo instalirane snage na svijetu, OIE izvori se jo� uvijek ne iskori�tavaju na adekvatnoj razini ukoliko se �ele sprije?iti klimatske promjene.

Razli?ita metrika tro�kova

Va�no je uzeti u obzir da se tro�ak proizvodnje elektri?ne energije iz OIE tehnologija mo�e mjeriti na vi�e na?ina, a svaki na?in daje odre?eni uvid. Analiza u ovom izvje�taju daje stati?ku analiza tro�kova. Optimalni utjecaj svake OIE tehnologije u energetskom miksu zemlje pak zahtjeva dinami?ki model tro�kova elektroenergetskog sustava koji bi uzeo u obzir kompleksnost samog sustava.

U ovom izvje�taju se uspore?uju tro�kovi i performanse OIE tehnologija u odnosu na druge tehnologije, dr�ave i regije. Analiza se fokusira na tro�ak opreme, ukupne instalacijske tro�kove, LCOE (nivelizirani tro�ak elektri?ne energije). �to se ti?e �ivotnog vijeka projekata tu su uzeti konzervativni podatci, koji reflektiraju ekonomsku realnost investitora koji tra�e �to br�i povrat investicije.

Ponderirani prosje?ni tro�ak kapitala (WACC)

Analiza u ovom izvje�taju uzima WACC za projekt od 7,5% u OECD zemljama i Kini, gdje su tro�kovi posu?ivanja relativno niski i stabilna regulatorna i ekonomska politika smanjuje percipirani rizik za OIE projekte, te 10% za ostatak svijeta. Ovi procijenjeni tro�kovi uzimaju u obzir prosje?ne vrijednosti, ali realnost je da su tro�kovi zajma varijabilni izme?u pojedina?nih projekata i zemalja ovisno o mnogim faktora. To mo�e poprili?no utjecati na prosje?an tro�ak kapitala i LCOE OIE projekata. To ozna?ava i va�no politi?ko pitanje - u eri niskih tro�kova opreme za OIE, osiguravanje politi?kih i regulatornih uvjeta mo�e minimizirati rizik za projekte �to mo�e biti efikasna na?in za smanjivanje LCOE. Glavni faktor koji odre?uje tro�ak kapitala je rizik pa projekt sa ve?im rizikom zahtjeva ve?i povrat novaca.

Projekte mo�e razvijati i vlada i privatni sektor. Vlada u prosjeku mo�e dobiti ni�u kamatu jer je rizik uglavnom manji. Ali projekti koje razvijaju vlade su naj?e�?e skuplji od komercijalnih projekata koji se trude biti �to jeftiniji. Dodatna komplikacija je da mali projekti od privatnih investitora ili dru�tava mogu imati problema sa dobijanjem financiranja ili ako dobiju financiranje pla?aju vi�u kamatu.

Treba uzeti u obzir da je financijska struktura OIE projekata i tro�ak kapitala vrlo ovisan o vrsti tehnologije, zemlji, developeru i regiji. S obzirom na velike razlike u realnim podacima pokazuju da specifi?ni faktori projekata i priroda i iskustvo developera imaju veliki utjecaj na financijske tro�kove i povrat sredstava. To pokazuje da ?e biti potrebna iznimno velika koli?ina podataka da se dobije jasno razumijevanje razli?itih faktora rizika za financijske tro�kove.

Ipak u razvijenim zemljama samo 12-13% developera financijske ili ekonomske faktore uzima kao najve?u barijeru razvoja projekta. Ta situacija mo�e biti prili?no druga?ija u zemljama u razvoju gdje je developerima vrlo te�ko do?i do financiranja ili postoji preveliki tro�ak za financiranje. Stoga se radi multi ili bilateralno posu?ivanje koje mo�e biti klju?no za dobivanje komercijalnog financiranja. U Africi je WACC recimo 15-20% ukoliko ne postoje jake garancije �to je puno vi�e nego u OECD zemljama gdje je od 6-12%. Smanjivanje ovih tro�kova bi pobolj�alo ekonomsku situaciju za takvu vrstu projekata u Africi.

Uplitanje javnog sektora i garancije mogu smanjiti onaj dio rizika za developere nad kojima oni nemaju kontrolu te poti?e privatni sektor da investira� na osnovu projektnih tehni?kih i ekonomskih vrlina. Rezultat toga je sve ve?a zainteresiranost za javno-privatna partnerstva s ciljem da se razvije javna politika i regulatorni okvir koji bi potaknuo bilateralni ili multiateralno pozajmljivanje ?ime bi se pove?ale investicije privatnog sektora u obnovljive izvore energije i klimatsko financiranje op?enito. Skupljanjem iskustva komercijalnih davatelja zajmova u financiranju OIE projekata u robusnim regulatornim i ekonomskim okvirima bi trebalo pobolj�ati pristup i uvjetima financiranja. To bi imalo vrlo va�an utjecaj na razvoj OIE u zemljama u razvoju gdje postoji ogroman neiskori�teni potencijal ?ime bi se pokrila sve ve?a potra�nja za elektri?nom energijom.

Idu?i tjedan mo�ete o?ekivati drugi dio u kojem ?emo pisati o OIE proizvodnim tro�kovima u 2014. godini.