IRENA (Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvještaj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvještaj o napretku tranzicije prema održivoj energetskoj budućnosti. IRENA-in izvještaj navodi da bi novi sustav čija su osnova obnovljivi izvori energije poboljšao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te poboljšao općenito zdravlje stanovništva i okoliša. Danas donosimo pregled četvrtog poglavlja koje se bavi ekonomskim, socijalnim i okolišnim ciljevima.

4. Obnovljivi izvori energije mogu pomoći u postizanju ekonomskih, socijalnih i okolišnih ciljeva

Politika koja promovira obnovljive izvore energije može u isto vrijeme postizati ekonomske, socijalne i okolišne ciljeve. Ključni dio promišljanja o energiji je da donosioci odluka krenu sa holističkim pristupom u kreiranju energetske budućnosti svijeta.

Postoji viđenje koje tvrdi da su OIE dobri za okoliš, ali su preskupi. Kao što je demonstrirano ranije sve manji troškovi za OIE znače da zamišljena usporedba "jeftino protiv čistog" više nije toliko važna. Ovo postaje sve očitije kada ekonomisti razvijaju alate kojima se mjere drugi utjecaji proizvodnje električne energije kao što su volatilnost cijene energije i troškovi zagađenja.

Efektivna analiza troškova i beneficija različitih oblika energije moraju uzeti u obzir mnogo veći ekonomski razvoj nego što je prisutan danas, uključujući industrijski razvoj, porast u BDP-u, zapošljavanje, balans razmjene, energetski pristup i zdravlje.

4.1 Poboljšanje balansa razmjene

Solar, vjetar, hidroenergija, geotermalna energija i oceanska energija su lokalni praktički neograničeni resursi koji se s vremenom ne troše. Korištenjem OIE se mogu potaknuti pozitivne strukturalne promjene u balansu trgovinske razmjene zemlje ukoliko smanjenje uvoza fosilnih goriva ili povećanje u izvozu nadvlada uvoz OIE tehnologija. Španjolsko korištenje OIE je tako prema procjenama smanjilo uvoz fosilnih goriva za 2,8 milijardi dolara u 2010. godini, dok je Njemačka izbjegla troškove od čak 13,5 milijardi dolara u 2012. godini.

Ukoliko zemlja izvozi fosilna goriva korištenjem OIE se može minimizirati domaća potrošnja goriva, te maksimizirati količina fosilnih goriva za izvoz. Kratkoročno korištenje OIE možda neće pozitivno utjecati na balans razmjene, pa recimo veliko korištenje solara koji se proizvodi u inozemstvu može na početku imati negativan utjecaj. Ipak uvozne OIE tehnologije bi omogućile smanjenje uvoza fosilnih goriva tokom barem 20 godina, stoga je dugoročni efekt na balans razmjene vrlo vjerojatno pozitivan. Dodatno razvoj lokalne industrije OIE može poboljšati balans razmjene.

4.2 Dodavanje lokalne vrijednosti

Mnoge zemlje zahtijevaju da investicije u OIE projekte uključuju lokalni udio (razvoj projekta i projektiranje, izgradnu i instalaciju, servis i održavanje) kako bi maksimizirali vrijednost svoje ekonomije. Iako postoji velika razlika u vlastitom industrijskom razvoju i ekspertizi, mnoge zemlje mogu dati visok udio u proizvodnji. Isto tako se lokalna vrijednost može dodati instalacijom i održavanjem sustava OIE.

Lokaliziranje nekog udjela može otvoriti poslove i razviti domaće kapacitete. Mogućnost te lokalne proizvodnje naravno ovisi o ekonomskom i industrijskom razvoju te veličini domaćeg OIE tržišta. Zbog toga su neke države razvile zahtjeve za lokalni udio s tim da oni moraju biti povezani sa procesom učenja-radom te pomoći u razvoju domaće industrije koja je međunarodno konkurentna.

Slika 1: Radna intenzivnost po industrijama

Na prikazu se vidi da su OIE tehnologije radno intenzivnije (po MW novih instalacija) od ugljena, prirodnog plina ili nuklearne energije. Kada se stvara nova energetska politika donosioci odluka bi trebali uzeti u obzir broj poslova koje će otvoriti takva politika i koliko istih može biti lokalizirano. Ipak, prije odluke o lokalnoj proizvodnji mora se uzeti u obzir i veličina tržišta, te konkurentnost i tehnološke mogućnosti za poboljšanje efikasnosti i kvalitete.

4.3 Povećanje bruto domaćeg proizvoda

Sve više studija pokazuje da je utjecaj OIE na BDP pozitivan, pogotov ako su OIE jeftiniji od alternative ili stvaraju lokalnu industriju koja je konkurentna.

Jedna takva detaljna studija o korištenju OIE u Japanu, pri čemu se postavlja cilj od 14 do 16% OIE u energetskom misku do 2030. godine (uključujući hidroelektrane i geotermalne elektrane) je zaključila da su beneficije otprilike dva do tri puta veće od troškova. Kategorije su: ušteda uvoza fosilnih goriva, kvantitativna ekonomska vrijednost smanjenih emisija CO₂ i indirektni i inducirani ekonomski utjecaji. Ekonomski utjecaji čine 75 do 90% svih beneficija.

Nedavna analiza makroekonomskih utjecaja Europskog energetskog plana 2050 pokazuje da tranzicija prema održivijem energetskom sustavu može postići neto stvaranje poslova i pozitivni ekonomski utjecaj uz sve manje troškove OIE tehnologija.

4.4 Stvaranje poslova

Dok sporim oporavkom svjetske ekonomije ne raste tržište zaposlenih, korištenje OIE daje priliku da se ti problemi barem umanje. Stvaranje poslova postaje sve važnije u svjetskoj debati oko OIE. Ipak, specifični analitički posao i empirijski dokazi o ovoj važnoj temi su još uvijek prilično limitirani. IRENA-in rad na OIE poslovima pomaže u popunjavanju rupa u znanju, te daje opsežan pregled različitih dimezija zapošljavanja u OIE sektoru.

Prema tom izvještaju OIE sektor sada u svijetu podržava oko 6,5 milijuna direktnih i indirektnih poslova. Ova cifra je bez velikih hidroelektrana koje bi dodatno povećale broj zaposlenih, ali za koje je teško doći do podataka. 6,5 milijuna zaposlenih čine 14% povećanje u odnosu na procjenu 2012. godine. Rast je nastao zbog sve veće nove instalirane snage te veće ukupne instalirane snage (pogon i održavanje). Najviše zaposlenih je u sektoru solaru, a uključuje i bioenergiju, geotermalnu energiju, oceansku energiju, energiju vjetra i male hidroelektrane.

Zapošljavanje je u skladu sa regionalnim prijelazom većinskih instalacija sa OECD zemalja na druge zemlje pri čemu je glavni fokus Kina. Smanjenje cijena solarnog fotonapona i vjetroelektrana također potiče rast iako predstavlja i izazov za dobavljače. Vodeće svjetske države u zapošljavanju su ujedno i vodeće zemlje u korištenju lokalnih tehnologija - Kina, Brazil, SAD, Indija, Njemačka, Španjolska i Bangladeš. Zaposlenost u solarnom fotonaponu pokazuje i veliki rast u drugim zemljama kao što su Japan, Malezija i Australija.

Slika 2: Broj zaposlenih u OIE sektoru po najnaprednijim državama

Kina je i dalje vodeća u generiranju poslova sa 2,6 milijuna istih, pri čemu fotonaponska industrija zapošljava 1,6 milijuna ljudi. Brazil je drugi i to ponajvše zbog tekućih biogoriva, SAD je treći. U Europi je zbog smanjenja tržišta fotonapona došlo do gubitka poslova u Njemačkoj i Španjolskoj. S druge strane je u Aziji narastao broj zaposlenih i to u Bangladešu gdje sada ima preko 100.000 zaposlenih, u Japanu ima 60.000 novih solarnih poslova, a Malezija je otvorila 10.000 poslova u proizvodnji solara.

Trendovi zapošljavanja su vrlo različiti te ovise o tehnologiji koja se koristi. Poslovi u solarnom fotonaponskom sektoru su nadmašili poslove u sektoru vjetroelektrana tokom zadnjih nekoliko godina, te su se utrostručili od 2011. godine. Zapošljavanje u bioenergiji predvode tekuća biogoriva unatoč trendu mehanizacije u sektoru pogotovo u Brazilu. Za druge sektore fali više podataka o zaposlenima, ali sve veća aktivnost u geotermalnom sektoru i sektoru malih hidroelktrana znači da tamo radi i više ljudi nego prije. Pregled po sektorima može se vidjeti na slici ispod.

Slika 3: Broj zaposlenih po OIE sektorima

4.5. Sve veći pristup energiji

Pristup modernoj energiji je ključan za ekonomski razvoj, a ipak još uvijek više od 1,3 milijardi ljudi nema pristup električnoj energiji, a 2,6 milijardi ljudi ovisi o tradicionalnoj biomasi za kuhanje i grijanje. Kako bi se postigao univerzalni pristup električnoj energiji do 2030. godine brzina ekspanzije se mora udvostručiti korištenjem rješenja na mreži i bez mreže.

Modularnost, skalabilnost i decentralizirana priroda obnovljivih izvora energije znači da se mogu adaptirati na lokalne uvjete te pružiti široki spektar energetskih usluga koje ovise o potrebama kranjih korisnika. Postoji sve više dokaza da OIE koji nisu spojeni na mrežu mogu povećati primanja kućanstava i prilike za zapošljavanje. IRENA procjenjuje da bi univerzalni pristup modernim energetskim uslugama izvan mreže mogao otvoriti do 4,5 milijuna poslova u samom sektoru. Ipak postoje mnogi izazovi koji moraju biti nadvladani kako bi se postigla količina potrebna da se dostigne cilj univerzalnog pristupa električnoj energiji.

Veza između energije, zdravlja, edukacije i vode predstavlja važnu priliku za obnovljive izvore energije. Pristup modernoj energiji je potreban kako bi se cjepiva i drugi medicinski pribor u ruralnim područjima mogli stavljali u hladnjak. Isti problemi postoje i u edukaciji.

4.6. Smanjivanje utjecaja na okoliš

Potrošači su sve svjesniji o utjecaju proizvodnje energije na okoliš i vlade žele smanjiti taj utjecaj. Utjecaji na okoliš se mogu podijeliti u dvije široke kategorije: lokalno i globalno.

Lokalni utjecaji se tiču bližeg okoliša same elektrana, uključujući sve manje prirodne resurse, onečišćenje, promjena korištenja zemlje, degradacija tla i vizualni utjecaj. Tu se uključuje i rizik od nesreća.

Sve vrste opskrbe energijom uključujući obnovljive izvore energije imaju utjecaj na okoliš. Ipak OIE imaju gotovo neznatan utjecaj u odnosu na druge izvore energije i to od proces proizvodnje, onečišćenja zraka, rada i dekomisije. Većina OIE ne koristi gorivo tokom rada, te ne troše prirodne resurse koji su ograničeni. Bioenergija se može potrošiti, te uništit zemlju ukoliko se s njom ne upravlja na održiv način. Geotermalne lokacije se pak mogu potrošiti tokom vremena. Problemi sa bukom i osvjetljenjem iz kopnenih vjetroelektrana mogu imati lokalni utjecaj na okoliš.

Većina OIE troši manje vode naspram fosilnih goriva ili nuklearnih elektrana, s time da se voda mora koristiti za čišćenje fotonapona i CSP-a, a sam CSP zahtjeva hlađenje. Osim toga OIE imaju puno manji rizik u smislu nesreća i smrtnih slučajeva u odnosu na druge izvore energije kao što su ugljen, nafta ili nuklearne elektrane.

Električna energija je odgovorna za više od 40% emisija ugljičnog-dioksida. Emisije stakleničkih plinova se identificiraju kroz cijeli životni vijek tehnologije za proizvodnju električne energije od proizvodnje komponenti za elektrane i izgradnju, do proizvodnje, rješavanje problema sa otpadom i dekomisijom elektrane.

Veliki broj različitih faktora kroz OIE tehnologije, fosilna goriva i nuklearnu energiju zahtjeva detaljniji uvid u to odakle dolaze emisije. Očito je da se mora gledati koliko se ugljičnog-dioksida koristi u proizvodnji soalrnih panela, kao i transportu prirodnog plina od polja do elektrane, kao i emisija za vrijeme dekomisije nuklearne elektrane, te za vrijeme upravljanja radioaktivnim otpadom. Na prikazu ispod su navedene emisije po kWh tokom radnog vijeka za različite OIE i konvencionalne tehnologije.

Slika 4: Emisije ekvivalentnih grama ugljičnog-dioksida po tehnologijama

Solar, vjetar, nuklearna energija, hidroelektrane i geotermalne elektrane ispuštaju 10 do 120 puta manje emisija nego najčišća fosilna goriva (prirodni plin) i do 250 puta manje nego ugljen. Beneficije koje pružaju OIE u smanjivanju emisija stakleničkih plinova znači da je njihovo širenje dio pragmatičnog scenarija kojim se mogu izbjeći katastrofalne klimatske promjene.

4.7 Preporuke za donosioce odluke

Primarni fokus donosioca odluka je do sada bio na troškove isporučene električne energije. Ipak, šira problematika počinje poticati debatu koja uključuje lokalne i globalne utjecaje na okoliš i socio-ekonomske beneficije.

Maksimiziranje socio-ekonomskih beneficija korištenjem OIE i stvararanje poslova ovisi o kombinaciji poticaja kojima se stimuliraju investicije, promovira edukacija, daje podrška industrijskom razvoju i potiče istraživanje i inovacije. Ovi poticaji mogu biti uspješni ukoliko su stabilni tokom vremena, te budu prilagođeni za specifične uvjete zemlje. Donosioci odluka trebaju uzeti u obzir slijedeće:

- dugoročni utjecaj korištenja OIE na balansiranje razmjene električne energije sa drugim državama

- korištenje mehanizama koji potiču razvoj loklane industrije, moraju biti skrojeni prema pojedinim snagama i slabostima zemlje

- utjecaj OIE na prihode i zaposljenje kroz sve segmente lanca vrijednosti

- potencijal korištenja OIE koji nije spojen na mrežu može prilično poboljšati ruralnu ekonomiju na troškovno-efikasan način

- intenzivnost emisija proizvodnih tehnologija mjerenu u gCO₂ po kWh kako bi se usporedio globalni utjecaj na okoliš po tehnologijama

Prvi članak o izvještaju može se pročitati ovdje, drugi ovdje, a treći ovdje.