IRENA (Me?unarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvje�taj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvje�taj o napretku tranzicije prema odr�ivoj energetskoj budu?nosti. IRENA-in izvje�taj navodi da bi novi sustav ?ija su osnova obnovljivi izvori energije pobolj�ao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te pobolj�ao op?enito zdravlje stanovni�tva i okoli�a. Danas donosimo pregled tre?eg poglavlja koje se bavi financiranjem OIE projekata.

3. Financiranje projekata obnovljivih izvora energije postaje jeftinije i jednostavnije - ali varijacije ostaju

Investicije u obnovljive izvore energije su zna?ajno rasle tokom posljednjeg desetlje?a od 55 milijardi dolara u 2004. godini na ?ak 214 milijardi dolara u 2013. godini (bez velikih hidroelektrana). Iznos je u 2013. godini pao za 11% u nov?anom smislu, ali su instalacije bile rekordne pri ?emu je solarni fotonapon rastao ?ak 37,5%, a vjetroelektrane 12,5% �to ukazuje na padaju?e tro�kove.

Investicije u OIE se sve vi�e prebacuju na zemlje u razvoju i one su u 2012. sudjelovale sa 107 milijardi dolara naspram razvijenih zemalja sa 142 milijarde dolara. To je dramati?na razlika u odnosu na 2006. godinu kada su razvijene zemlje instalirale 2,5 puta vi�e od zemalja u razvoju.

Investicijska dru�tva su skupila ogromno iskustvo u financiranju obnovljivih izvora energije. To je do�lo sa ve?im apsolutnim volumenom investicija kroz vrijeme, povezanim sa pove?anim brojem i tipom transakcija, to?nije lokalnim podacima o resursima i pove?anim iskustvom sa razli?itim fazama isporuke projekta.

Slika 1: Ukupne investicije u OIE u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, uz ukupnu instaliranu snagu solara i vjetra

Potrebne su investicije od 550 milijardi dolara godi�nje kako bi OIE do�li do 36% udjela u ukupnom energetskom miksu do 2030. godine i kako bi se svjetska temperatura odr�ala na prihvatljivom nivou. Ve?ina investicija u sektoru bi i dalje trebala dolaziti iz privatnog sektora, a atraktivnost investicije ?e ovisiti o tro�kovnoj konkurentnosti OIE-a na tr�i�tima, a �to ovisi o tro�kovima tehnologije i tr�i�nim rizicima.

Vlade imaju va�nu ulogu u poticanju investicija u OIE. One moraju omogu?iti jasne ciljeve, odrediti regulaciju, te omogu?iti financiranja na adekvatan na?in. Potrebno je smanjiti rizike, projektirati inovativne financijske proizvode, te promijeniti model rada elektroprivreda i model poticaja vlade.

3.1 Rizici kojima se smanjuju tro�kovi kapitala

Isplativost OIE projekata uvelike ovisi o tr�i�nom riziku. Rizici, i oni pravi i oni primje?eni dolaze iz regulatornog i politi?kog okvira te ograni?enog iskustva sa novim tehnologijama. Tradicionalni faktori koji odre?uju financiranje u energetskom sektoru utje?u na OIE na drugi na?in. U odnosu na fosilna goriva OIE imaju ve?i udio kapitalnih tro�kova u odnosu na tro�kove pogona ?ime su posebno osjetljivi o tro�ku kapitala. Tro�kovi kapitala padaju zato �to se primje?eni rizici sve to?nije kvantificiraju. Ovisno o rizicima i toku novca projekta se danas mo�e dobiti tr�i�no financiranje sa godi�njim povratom od 6 do 10% sa ve?im povratom u zemljama u razvoju.

Globalno se tro�kovi kapitala smanjuju uz sve ve?i volumen investicija i ukupno iskustvo u financijskom sektoru sa pove?anjem broja OIE projekata. Isto tako postoji sve ve?i broj investitora, od privatnih tvrtci, developera, vlada pojedinih dr�ava, komercijalnih banaka i institucionalnih investitora.

Financiranje OIE projekata se promijenilo i u zemljama u razvoju pri ?emu se financiranje pomakulo sa razvojnih banaka kroz dr�avno financiranje do komercijalnih izvora danas.

Na manje iskusnim tr�i�tima ?ak i gdje postoje OIE strategije i nizak politi?ki rizik, manji decentralizirani projekti se jo� uvijek bore za financijska sredstva �to ukazuje na to da manji projekti jo� uvijek te�e pronalaze financiranje.

3.2 Sve ve?a sofisticiranost financijskih proizvoda

Tro�kovi kapitala se mogu smanjiti ako se investitorima ponude proizvodi koje razumiju. Pojavili su se novi modeli financiranja koji uklju?uju financijske hibridne instrumente od lokalnih dru�tvenih projekata do EIB-ove OIE Platforme. Posebno obe?avaju?i su: solarni leasing, grupno financiranje (crowdfunding) i zelene infrastrukturne obveznice.

Zelene obveznice omogu?uju investitorima da iskoriste tr�i�ta sa fiksnim prihodom i financiraju ?istu energiju. Ovo ve? du�e postoji kao ideja, ali je tek nedavno tr�i�te za�ivjelo. Zelene obveznice refinanciraju OIE infrastrukturu u pogonu, ?ime se osloba?a kapital developera za idu?i projekt.

S druge strane spektra decentralizirano tr�i�te zadru�nih OIE projekata koje se bazira na malim investicijama postaje sve uspje�nije. Crowdfunding pak omogu?uje financiranje na na?in da veliki broj investitora kupuje udjele u OIE projektima. Crowdfunding raste iznimno brzo i omogu?uje individualnim i lokalnim dru�tvima da potaknu svjetsku energetsku transformaciju i da imaju koristi od promjena.

Solarni leasing pak omogu?uje da krovni sustav bude u vlasni�tvu, instaliran i upravljan od strane tre?e stranke na krovu, dok vlasnik nekretnine dobiva novac kroz smanjenje ra?una ili direktno pla?anje. To daje jeftiniju i ?istu elektri?nu energiju vlasniku nekretnine bez potrebe za ve?im po?etnim kapitalom.

3.3 Transformacija poslovnog modela elektroprivrede

Brzina inovacija u OIE sektoru gura reformu regulatornih procesa i poslovnih modela elektroprivreda. Decentralizacija, smanjivanje neto potra�nje te tro�kova sekundarne proizvodnje su izazov elektroprivredama na mnogim tr�i�tima u razvoju.

Centralizirani poslovni model elektroprivreda, kod kojeg se profit ostvaruje isporukom elektri?ne energije kroz centraliziranu mre�u se pomi?e prema distribuiranom lokalnom modelu sa sve ve?om penetracijom malih OIE sustava. Time tradicionalni potro�a?i postaju proizvo?a?i pa tako u Njema?koj velike elektroprivrede ?ine samo 12% ukupne instalirane snage OIE, dok je polovica u vlasni�tvu pojedinaca i farmera.

Mnoga napredna tr�i�ta su karakterizirana sa stabilnom ili smanjenom potra�njom za elektri?nom energijom. Elektropivrede stoga mogu o?ekivati manju potro�nju elektri?ne energije od strane najprofitabilnijih potro�ala zbog lokalne proizvodnje i energetske efikasnosti. Ipak potro�a?i ?e jo� uvijek ovisiti o centralnoj mre�i tokom vr�ne potra�nje i zato bi elektroprivrede jo� uvijek morale odr�avati skupu infrastrukturu iako se prihodi od potro�nje smanjuju. Zbog toga ve? sada rastu tro�kovi kori�tenja mre�e.

To ne zna?i kraj proaktivnih elektroprivreda nego se treba pomicati prema pru�anju maloprodajnih usluga (savjetovanje za energetsku efikasnost, neto mjerenja...) kao i direktna prodaja OIE infrastrukture� povezane sa mre�om, te spremanje energije na razini mre�e. Elektroprivede mogu pomo?i sa relativno niskim tro�kovima kapitala, postoje?om infrastrukturom, znanjem i pristupom ku?anstvima i poslovima. Elektroprivrede mogu osnovati partnerstva kako bi skupile kapital za OIE.

Elektoprivrede mogu pristupiti kapitalu direktno i jeftinije. Francuska elektroprivreda Electricite de France je kroz zelene obveznice skupila 1,4 milijarde eura (25% za solar, 75% za vjetar). Sa dijelom tog kapitala EDF je u�ao u zajedni?ki projekt sa Indijskom solarnom tvrtkom Acme za razvoj incijalnog portfelja od 200 MW u Indiji.

3.4. Preporuke za donosioce odluka

Sa boljim razumijevanjem prilika i rizika unutar finacniranja, vlade mogu razviti efikasniju politiku za smanjivanje rizika i privla?enje investicija u sektoru. Isti politi?ki kurs je najbolji na?in za smanjivanje financijskih rizika. Sve manji tro�kovi kapitala ovise o vladinoj mogu?nosti da politika bude transparentna, dugoro?na i predvidiva. Politika mora omogu?iti projektima da ispune minimalne investicijske zahtjeve kao �to su dugoro?ni, niskorizi?ni i demonstrirano dokazane tehnologije uz ugovor o otkupu elektri?ne energije.

To se mo�e implementirati na slijede?e na?ine:

- donosioci odluka mogu utjecati na po?etne tro�kove OIE projekata na na?in da revidiraju poreze na na?in da omogu?e stalan razvoj tr�i�ta

- donosioci odluka moraju napraviti poticajne mehanizme na na?in da budu u skladu sa padaju?im tro�kovima OIE tehnologija

- donosioci odluka i dalje moraju implementirati �iru poticajnu strukturu (reforma cijene energije, omogu?avanje infrastrukture, program edukacije) i specifi?nih mjera koje omogu?uju razvoj (dozvole, uvjeti za SUO) i kori�tenje OIE sustava

- donosioci odluka moraju biti transparentni i unaprijed odrediti tro�kove OIE za poreznike i pla?atelje ra?una

- donosioci odluka moraju razmisliti o reformi poticaja za fosilna goriva

- donosioci odluka trebaju iskorististi me?unarodna financiranja kako bi potaknuli privatne investicije u OIE a ne ih zamijenili.

Prvi ?lanak o izvje�taju mo�e se pro?itati ovdje, a drugi ovdje.