IRENA (Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije) je prije par tjedana predstavila svoj izvještaj REthinking Energy 2014 koji analizira transformaciju svjetskog elektroenergetskog sektora, te daje izvještaj o napretku tranzicije prema održivoj energetskoj budućnosti. IRENA-in izvještaj navodi da bi novi sustav čija su osnova obnovljivi izvori energije poboljšao pristup i sigurnost opskrbe energijom, otvorio nova radna mjesta, te poboljšao općenito zdravlje stanovništva i okoliša. Danas donosimo pregled trećeg poglavlja koje se bavi financiranjem OIE projekata.

3. Financiranje projekata obnovljivih izvora energije postaje jeftinije i jednostavnije - ali varijacije ostaju

Investicije u obnovljive izvore energije su značajno rasle tokom posljednjeg desetljeća od 55 milijardi dolara u 2004. godini na čak 214 milijardi dolara u 2013. godini (bez velikih hidroelektrana). Iznos je u 2013. godini pao za 11% u novčanom smislu, ali su instalacije bile rekordne pri čemu je solarni fotonapon rastao čak 37,5%, a vjetroelektrane 12,5% što ukazuje na padajuće troškove.

Investicije u OIE se sve više prebacuju na zemlje u razvoju i one su u 2012. sudjelovale sa 107 milijardi dolara naspram razvijenih zemalja sa 142 milijarde dolara. To je dramatična razlika u odnosu na 2006. godinu kada su razvijene zemlje instalirale 2,5 puta više od zemalja u razvoju.

Investicijska društva su skupila ogromno iskustvo u financiranju obnovljivih izvora energije. To je došlo sa većim apsolutnim volumenom investicija kroz vrijeme, povezanim sa povećanim brojem i tipom transakcija, točnije lokalnim podacima o resursima i povećanim iskustvom sa različitim fazama isporuke projekta.

Slika 1: Ukupne investicije u OIE u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, uz ukupnu instaliranu snagu solara i vjetra

Potrebne su investicije od 550 milijardi dolara godišnje kako bi OIE došli do 36% udjela u ukupnom energetskom miksu do 2030. godine i kako bi se svjetska temperatura održala na prihvatljivom nivou. Većina investicija u sektoru bi i dalje trebala dolaziti iz privatnog sektora, a atraktivnost investicije će ovisiti o troškovnoj konkurentnosti OIE-a na tržištima, a što ovisi o troškovima tehnologije i tržišnim rizicima.

Vlade imaju važnu ulogu u poticanju investicija u OIE. One moraju omogućiti jasne ciljeve, odrediti regulaciju, te omogućiti financiranja na adekvatan način. Potrebno je smanjiti rizike, projektirati inovativne financijske proizvode, te promijeniti model rada elektroprivreda i model poticaja vlade.

3.1 Rizici kojima se smanjuju troškovi kapitala

Isplativost OIE projekata uvelike ovisi o tržišnom riziku. Rizici, i oni pravi i oni primjećeni dolaze iz regulatornog i političkog okvira te ograničenog iskustva sa novim tehnologijama. Tradicionalni faktori koji određuju financiranje u energetskom sektoru utječu na OIE na drugi način. U odnosu na fosilna goriva OIE imaju veći udio kapitalnih troškova u odnosu na troškove pogona čime su posebno osjetljivi o trošku kapitala. Troškovi kapitala padaju zato što se primjećeni rizici sve točnije kvantificiraju. Ovisno o rizicima i toku novca projekta se danas može dobiti tržišno financiranje sa godišnjim povratom od 6 do 10% sa većim povratom u zemljama u razvoju.

Globalno se troškovi kapitala smanjuju uz sve veći volumen investicija i ukupno iskustvo u financijskom sektoru sa povećanjem broja OIE projekata. Isto tako postoji sve veći broj investitora, od privatnih tvrtci, developera, vlada pojedinih država, komercijalnih banaka i institucionalnih investitora.

Financiranje OIE projekata se promijenilo i u zemljama u razvoju pri čemu se financiranje pomakulo sa razvojnih banaka kroz državno financiranje do komercijalnih izvora danas.

Na manje iskusnim tržištima čak i gdje postoje OIE strategije i nizak politički rizik, manji decentralizirani projekti se još uvijek bore za financijska sredstva što ukazuje na to da manji projekti još uvijek teže pronalaze financiranje.

3.2 Sve veća sofisticiranost financijskih proizvoda

Troškovi kapitala se mogu smanjiti ako se investitorima ponude proizvodi koje razumiju. Pojavili su se novi modeli financiranja koji uključuju financijske hibridne instrumente od lokalnih društvenih projekata do EIB-ove OIE Platforme. Posebno obećavajuči su: solarni leasing, grupno financiranje (crowdfunding) i zelene infrastrukturne obveznice.

Zelene obveznice omogućuju investitorima da iskoriste tržišta sa fiksnim prihodom i financiraju čistu energiju. Ovo već duže postoji kao ideja, ali je tek nedavno tržište zaživjelo. Zelene obveznice refinanciraju OIE infrastrukturu u pogonu, čime se oslobađa kapital developera za idući projekt.

S druge strane spektra decentralizirano tržište zadružnih OIE projekata koje se bazira na malim investicijama postaje sve uspješnije. Crowdfunding pak omogućuje financiranje na način da veliki broj investitora kupuje udjele u OIE projektima. Crowdfunding raste iznimno brzo i omogućuje individualnim i lokalnim društvima da potaknu svjetsku energetsku transformaciju i da imaju koristi od promjena.

Solarni leasing pak omogućuje da krovni sustav bude u vlasništvu, instaliran i upravljan od strane treće stranke na krovu, dok vlasnik nekretnine dobiva novac kroz smanjenje računa ili direktno plaćanje. To daje jeftiniju i čistu električnu energiju vlasniku nekretnine bez potrebe za većim početnim kapitalom.

3.3 Transformacija poslovnog modela elektroprivrede

Brzina inovacija u OIE sektoru gura reformu regulatornih procesa i poslovnih modela elektroprivreda. Decentralizacija, smanjivanje neto potražnje te troškova sekundarne proizvodnje su izazov elektroprivredama na mnogim tržištima u razvoju.

Centralizirani poslovni model elektroprivreda, kod kojeg se profit ostvaruje isporukom električne energije kroz centraliziranu mrežu se pomiče prema distribuiranom lokalnom modelu sa sve većom penetracijom malih OIE sustava. Time tradicionalni potrošači postaju proizvođači pa tako u Njemačkoj velike elektroprivrede čine samo 12% ukupne instalirane snage OIE, dok je polovica u vlasništvu pojedinaca i farmera.

Mnoga napredna tržišta su karakterizirana sa stabilnom ili smanjenom potražnjom za električnom energijom. Elektropivrede stoga mogu očekivati manju potrošnju električne energije od strane najprofitabilnijih potrošala zbog lokalne proizvodnje i energetske efikasnosti. Ipak potrošači će još uvijek ovisiti o centralnoj mreži tokom vršne potražnje i zato bi elektroprivrede još uvijek morale održavati skupu infrastrukturu iako se prihodi od potrošnje smanjuju. Zbog toga već sada rastu troškovi korištenja mreže.

To ne znači kraj proaktivnih elektroprivreda nego se treba pomicati prema pružanju maloprodajnih usluga (savjetovanje za energetsku efikasnost, neto mjerenja...) kao i direktna prodaja OIE infrastrukture  povezane sa mrežom, te spremanje energije na razini mreže. Elektroprivede mogu pomoći sa relativno niskim troškovima kapitala, postojećom infrastrukturom, znanjem i pristupom kućanstvima i poslovima. Elektroprivrede mogu osnovati partnerstva kako bi skupile kapital za OIE.

Elektoprivrede mogu pristupiti kapitalu direktno i jeftinije. Francuska elektroprivreda Electricite de France je kroz zelene obveznice skupila 1,4 milijarde eura (25% za solar, 75% za vjetar). Sa dijelom tog kapitala EDF je ušao u zajednički projekt sa Indijskom solarnom tvrtkom Acme za razvoj incijalnog portfelja od 200 MW u Indiji.

3.4. Preporuke za donosioce odluka

Sa boljim razumijevanjem prilika i rizika unutar finacniranja, vlade mogu razviti efikasniju politiku za smanjivanje rizika i privlačenje investicija u sektoru. Isti politički kurs je najbolji način za smanjivanje financijskih rizika. Sve manji troškovi kapitala ovise o vladinoj mogućnosti da politika bude transparentna, dugoročna i predvidiva. Politika mora omogućiti projektima da ispune minimalne investicijske zahtjeve kao što su dugoročni, niskorizični i demonstrirano dokazane tehnologije uz ugovor o otkupu električne energije.

To se može implementirati na slijedeće načine:

- donosioci odluka mogu utjecati na početne troškove OIE projekata na način da revidiraju poreze na način da omoguće stalan razvoj tržišta

- donosioci odluka moraju napraviti poticajne mehanizme na način da budu u skladu sa padajućim troškovima OIE tehnologija

- donosioci odluka i dalje moraju implementirati širu poticajnu strukturu (reforma cijene energije, omogućavanje infrastrukture, program edukacije) i specifičnih mjera koje omogućuju razvoj (dozvole, uvjeti za SUO) i korištenje OIE sustava

- donosioci odluka moraju biti transparentni i unaprijed odrediti troškove OIE za poreznike i plaćatelje računa

- donosioci odluka moraju razmisliti o reformi poticaja za fosilna goriva

- donosioci odluka trebaju iskorististi međunarodna financiranja kako bi potaknuli privatne investicije u OIE a ne ih zamijenili.

Prvi članak o izvještaju može se pročitati ovdje, a drugi ovdje.