Aktualno
Ekonomija: Proizvodnja obnovljivih stvara energetsku sigurnost |
Autor Leo Jerki? |
Ponedjeljak, 15 Rujan 2014 16:36 |
Države bi trebale slijediti kineski primjer i poja?ati svoja tržišta za tehnologije koje koriste vjetar, vodu i solar kako bi smanjili troškove, pišu u svom ?lanku o ekonomiji obnovljivih John A. Matthews i Hao Tan. Kineski rast kojim ?e postati najve?i svjetski proizvo?a? elektri?ne energije, te ujedno i izvor emisija uglji?nog-dioksida korištenjem ugljena je jako dobro poznat. Ali njen sustav koji koristi obnovljive izvore energije se još brže razvija od fosilne i nuklearne energije. Kina predvodi svijet u proizvodnji i korištenju vjetroagregata, solarnih fotonaponskih ?elija i tehnologija pametnih mreža, te proizvodi skoro jednaku koli?inu energije iz vjetra, vode i solara kao što proizvode sve Francuske i Njema?ke elektrane. Samo proizvodnja solarnih ?elija se u Kini pove?ala 100 puta od 2006. godine. Sa sve ve?om proizvodnjom u Kini su troškovi obnovljivih sustava pali. Djelomi?no se to dogodilo zbog inovacija, ali glavni razlog je bio rast tržišta. Njema?ka i Južna Koreja rade na sli?an na?in. Ukratko: industrijalizacija može i?i zajedno sa dekarbonizacijom. Preveliki broj država to jednostavno nije shvatilo. SAD i Europska Unija uvode carinske tarife za fotonaponske panele iz Kine što je kontraproduktivno. Restrickija svjetske razmjene obnovljivih ure?aja ?e samo usporiti pad troškova za njih te ?e ujedno i usporiti prelazak na korištenje tih tehnologija. Kao rezultat toga je korištenje obnovljivih izvora energije bilo presporo da smanji stakleni?ke plinove, odnosno klimatske promjene. Ve? 15 godina države se ne drže Kyoto protokola zbog interesa fosilne industrije i bojazni oko troškova alternativne energije, koja više i nije alternativna. Pri?a oko obnovljivih se stoga mora promijeniti. Kao u Kini obnovljivi se moraju percipirati kao izvor energetske sigurnosti, a ne samo kao izvor smanjenih emisija stakleni?kih plinova. Današnje rasprave o energetskoj sigurnosti se fokusiraju na osiguravanje pristupu fosilnim gorivma. I dok je njihova dostupnost geografski ograni?ena, te stvaraju geopoliti?ke probleme obnovljivi ure?aji se mogu izgraditi bilo gdje gdje ima dovoljno potencijala bilo to Sunce, vjetar ili voda. Zeleni rast Sa sve ve?im korištenjem obnovljivih ?e oni postati dostupniji, jeftiniji i efikasniji. Energetska politika bi se stoga trebala fokusirati na promoviranje proizvodnje, trgovine i konkurentnost obnovljivih umjesto da se promovira sve skuplje, opasnije i nedostupnije fosilno gorivo. Smanjivanje emisija ?e do?i u paketu s time. Kina proizvodi više od 5 bilijuna kWh elektri?ne energije što je za 1 bilijun više od SAD-a. Njen ubrzani rast od 2001. godine je bio baziran na korištenju fosilnih goriva; ona koristi 23% svjetskog ugljena za proizvodnju elektri?ne enrgije. Ali fosilna goriva ne mogu sama pokrenuti industrijski rast koji Kina treba, te je od sredine 2000-ih Kina krenula u razvoj niskouglji?ne strategije. Investicije u hidroelektrane, vjetar, solar i nuklearnu energiju su sko?ile 40% od 2008. do 2012. godine, dok su u isto vrijeme investicije u fosilna goriva udjelom pale sa 50% na 25%. Kao rezultat toga se instalirana snaga vjetroelektrana tokom zadnje ?etiri godine upeterostru?ila, a prošle godine je po prvi puta izgra?eno više novih vjetroelektrana, solarnih elektrana i hidroelektrana nego fosilnih i nuklearnih. OIE su dostigli udio od 9,6% energije u Kini sa 5,6% u 2000. što je impresivan rast. Prošle godine je Kina postigla još jedan cilj i to dvije godine ranije od predvi?enog, a to je da 30% elektri?ne energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. OIE cilj Kine je 550 GW do 2017. godine, što je 48% više nego 2013. godine. Nijedna druga zemlja ne investira toliko mnogo sredstava niti proizvodi toliko puno iz obnovljivih izvora energije. Kina tako?er nadogra?uje svoju elektroenergetsku mrežu kako bi mogla integrirati distribuiranu proizvodnju iz varijabilnih izvora (vjetar, solar) te kako bi regulirala fluktuacije u proizvodnji. U jednom demonstracijskom projektu Državna mrežna korporacija Kine (SGC) investira u integraciju proizvodnje iz solara i vjetra te sustava za spremanje energije u mrežu. SGCC pomaže u postavljanju me?unarodnih standarda za elemente pametnih mreža koje ?e onda izvoziti u zemlje kao što je Brazil. Kako se unaprijedila energetska sigurnost Kine? Kina je postala uvoznik nafte još 1993., prirodnog plina 2007., a ugljena 2011. godine. Ako postigne svoje OIE ciljeve do 2017. godine, uštediti ?e 45% trenuta?nog uvoza nafte, plina i prirodnog plina. Postoje dva razloga uspjeha Kine u OIE. Fokusirana politika poti?e investicije u pojedinim sektorima te poti?e gradnju unutar države pomo?u mjera kao što su feed-in-tarife. Industrijska dinamika, pak poti?e smanjivanje troškova dok svjetsko tržište raste. Obnovljivi izvori energije zahtijevaju proizvodnju mnogih komponenti, kao što su vjetroagregati, solarne ?elije, le?e, baterije i sustavi za spremanje energije. Od 2010. godine do 2013. godine u razdoblju kada je instalirana snaga fotonaponskih sustava sko?ila više od tri puta sa 40 na 140 GW su se Kineske instalacije pove?ale 22 puta sa 0,8 GW na 18 GW. Cijena panela je pak pala 80% zbog isporuka me?unarodnom tržištu a i doma?em. I neke druge države rade isto pa se tako Južna Koreja fokusira na pametnu mrežu i vozila bez emisija. A Njema?ka pak razvija strategiju proizvodnje iz solara i vjetra sa ciljem zamjene nuklearne energije obnovljivom. Sli?an princip industrijske proizvodnje je koristio SAD za premo? u automobilskoj industriji prije jednog stolje?a i to proizvodnjom Ford Modela T. A sada SAD poti?e korištenje doma?eg plina i nafte kroz inovativne procese, ali problem troška fosilnih goriva ostaje. Sli?no radi i Velika Britanija s tim da oni planiraju i nuklearne elektrane za koje ?e morati i uvoziti tehnologiju. Promjena pri?e Kada bi države umjesto o emisijama stakleni?kih plinova pri?ale o energetskoj sigurnosti kao sredstvu promocije OIE industrije bio bi to najbrži put prema dekarbonizaciji. Države koje razviju OIE sektor mogu posti?i smanjivanje emisija uz pove?anu energetsku sigurnost, te izgradnju vlastite proizvodne industrije. Još jedna prednost tržišno orijentiranog principa je da OIE onda ne mora odmah riješiti klimatske probleme. Malo država ?e odmah mo?i u potpunosti prije?i na vjetar, solar i vodu te ?e se dio fosilnih goriva i dalje koristiti. Kriti?ari ?e re?i da postoji bojazan dostupnosti industrijskih materijala i zemlje za izgradnju solara i vjetroelektrana. Ali vlastiti prora?uni pokazuju da bi svjetska izgradnja 10 TW OIE uz današnju industrijsku snagu mogla biti ostvarena tokom idu?ih 20 godina, a onda bi cijeli svijet bio na dobrom putu u potpunu konverziju prema OIE. Proizvodnja dodatnih 10 TW iz OIE bi zahtjevala 5 miliijuna kvadratnih kilometara prostora (otprilike dva Kazahstana) gdje bi bilo 3 milijuna vjetroagregata, 14.000 CSP-a, i 12.500 solarnih fotonaponskih elektrana. Cilj je prili?no velik, ali je dostupan. Trgovinska rješenja Glavna prepreka proširenju obnovljivih su kriva politika i daljnje poticanje fosilnih goriva. Sve vlade bi trebale oja?at svoje OIE tržište poticanjem proizvodnje i trgovine istih. Države bi trebale poticati izvoz i uvoz elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije, a i uski cilj Kyoto procesa bi trebao biti proširen. Kako da se to postigne? Jedan od na?ina bi bio proširiti slobodnu trgovinu obnovljivih ure?aja. Tu bi pomogla Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Postoji prethodni slu?aj sa osobnim ra?unalima i drugim informati?kim-tehnologijama, a prvi korak je ve? napravila regija Azija-Pacific koji su uveli slobodnu trgovinu obnovljivima 2012. godine Privatno financiranje tako?er mora imati svoj udio. Kyoto proces je smatrao da financiranje mora do?i iz javnih financija umjesto iz privatnih ili iz ?ak razvojnih banaka koje podržavaju države. To se mora promijeniti a jedan dobar primjer je 500 milijuna dolara koliko je Uvozno-izvozna banka Koreje odvojila prošle godine za financiranje zelenih projekata u svijetu. Kina predvodi put te svojim forsiranjem industrijske proizvodnje i tržišnog rasta daje više nego bilo koja druga država što se ti?e rješenja klimatskih promjena. Njezin veliki rast OIE sustava snizuje troškove ?ime ?e OIE postati dostupniji svima. Izvor: www.nature.com |
Zadnje vijesti