REN21 je objavio izvje�taj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvje�taj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) ?ije ?emo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak ?lanaka tokom idu?ih par mjeseci. U nastavku se mo�e pro?itati peti dio u kojem donosimo pregled svih sektora koji koriste energiju Sunca.

Solarni fotonapon (PV)

Tr�i�ta

Svjetsko tr�i�te solarnih fotonaponskih (FN) sustava je ostvarilo rekordnu godinu nakon blagog usporavanja godinu ranije. Solarnih FN sustava je instalirano vi�e nego bilo kojeg drugog OIE osim mo�da hidroelektrana.

Ukupno je instalirano vi�e od 39 GW, a ukupno na svijetu ima 139 GW fotonaponskih sustava. Skoro polovina instalirane snage je izgra?ena tokom zadnje dvije godine, a 98% je instalirano od po?etka 2004. godine.

Ove godine je do�lo do velikog geografskog pomaka nakon �to su Kina, Japan i Sjedinjene Ameri?ke Dr�ave postale vode?e dr�ave, a Azija je obi�la Europu po instaliranoj snazi nakon �to je Europa bila predvodnik tokom zadnjeg desetlje?a. Spektakularan rast Kine je pokrio pad tr�i�ta Europe, te sporiji rast SAD-a i nekih drugih tr�i�ta. Devet dr�ava je instaliralo vi�e od 1 GW, pet dr�ava je do kraja godine imalo vi�e od 10 GW ukupne instalirane snage �to je veliki rast u odnosu na samo dvije u 2012. godini, a 17 dr�ava ima barem 1 GW fotonapona. Vode?e dr�ave �to se ti?e instalirane snage po stanovniku su Njema?ka, Italija, Belgija, Gr?ka, ?e�ka i Australija.

Azija je tokom pro�le godine instalirala 22,7 GW te sada ima 42 GW u pogonu. Kina ima otprilike 20 GW, te je izgradila ukupno 12,9 GW. Tr�i�te u Kini raste tako brzo da ve? sada postoje problemi sa elektroenergetskom mre�om. Ve?ina instalirane snage u Kini je na zapadnom dijelu dr�ave daleko od velikih gradova, pa stoga ponekad dolazi do ograni?enja proizvodnje.

Japan je nakon uvo?enja feed-in-tarife instalirao 6,9 GW sustava, te sada ima 13,6 GW. Ve?ina sustava je na krovovima, ali je isto tako ve?ina sustava ipak u nerezidencijalnom sektoru. Tr�i�te velikih sustava na tlu tako?er raste pri ?emu postoji veliki broj neizgra?enih sustava koji su dobili dozvole. U ostatku Azije je najve?i rast ostvaren u Indiji (1,1 GW), Ju�noj Koreji (0,4 GW) i Tajlandu (0,3 GW).

U ostatku svijeta je instalirano 16,7 GW sustava i to ponajvi�e u Europi (10,4 GW) i Sjevernoj Americi (5,4 GW) gdje je predvodnik bio SAD uz rast od 41%, te je instalirano 4,8 GW za ukupno 12,1 GW sustava u pogonu. Veliki sustavi na tlu su u SAD-u ?inili 80% instalacija, a najve?i rast je ostvaren u rezidencijalnom sektoru. Kalifornija je instalirala vi�e od pola nove instalirane snage, te je prvo rezidencijalno tr�i�te u SAD-u koje se maknulo od dr�avnih poticaja.

Slika 1: Svjetska instalirana snaga solara od 2004. do 2013. godine

Europa i dalje ima najve?u instaliranu snagu sustava sa preko 80 GW ukupno. Ali sa 10,4 GW novih instalacija u EU (odnosno 11 GW u Europi) je ostvaren vi�e nego dvostruko lo�iji rezultat naspram 2011. godine, a udio u svjetskim instalacijama je tako?er pao sa 82% u 2010. godini na samo 26% u 2013. godini. Na ve?ini tr�i�ta je potra�nja pala zbog manjih poticaja, kao i retroaktivnih poreza u pojedinim dr�avama. Unato? tome udio fotonapona u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije raste.

Njema?ka je ostala najve?e EU tr�i�te, ali je pala na ?etvrto mjesto u svijetu sa 3,3 GW novih instalacija �to je veliki pad u odnosu na ?ak 7,6 GW prosje?no tokom zadnje tri godine. Njema?ka sa 36 GW ukupnih instalacija ima najve?u instaliranu snagu na svijetu. Otprilke tre?ina proizvedene elektri?ne energije u Njema?koj se koristi na samoj lokaciji. Velika Britanija je pak instalirala 1,5 GW te je postala glavno tr�i�te u regiji za velike projekte. Ostala ve?a tr�i�ta su Italija (1,5 GW), Rumunjska (1,1 GW) i Gr?ka (1 GW). Talijansko tr�i�te je jako palo u odnosu na prija�nje dvije godine, a tr�i�te je poprili?no palo i u Belgiji, Danskoj i Francuskoj.

Australija je instalirala 1 milijun sustava na krovu, �to je veliki rast u odnosu na samo 8.000 u 2007. godini. Tokom pro�le godine je instalirano 0,8 GW, a ukupno ima 3,3 GW. Do kraja pro�le godine je na 14% krovova bio postavljen fotonaponski sustav, a u regiji South Australia je na 25% krovova bio postavljen fotonaponski sustav.

U Latinskoj Americi i na Karibima su neke dr�ave imale projekte u planu ili u razvoju na kraju pro�le godine. Tr�i�ta u Brazilu i ?ileu se razvijaju sporije nego je planirano, dok je regionalni predvodnik Meksiko. U ?ileu i Meksiku je u pogon u�lo nekoliko velikih sustava krajem pro�le i po?etkom ove godine.

Ve?ina dr�ava na Bliskom Istoku uklju?uju solarni fotonapon u svoje energetske planove i to ponajvi�e zbog velike potra�nje za energijom, te zbog �elje za ve?im izvozom nafte, a sve posjeduju odli?an potencijal sun?eve energije. Velike elektrane su pu�tene u pogon krajem pro�le i po?etkom ove godine u Jordanu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Mnoge dr�ave su potpisale ugovor o otkupu elektri?ne energije, te su objavile i tendere za velike projekte. Isto tako postoji mnogo obe?avaju?ih tr�i�ta u Africi gdje je predvodnik Ju�noafri?ka Repulika koje je na mre�u spojila prvu elektranu snage 75 MW krajem pro�le godine.

Do kraja pro�le godine je u svijetu bilo 53 solarnih fotonaponskih sustava ve?ih od 50 MW koji su bili u pogonu u barem 13 dr�ava. Najve?ih 50 sustava je imalo ukupnu instaliranu snagu ve?u od 5,1 GW. Barem 14 sustava je u pogon u�lo pro�le godine uklju?uju?i projekte u Japanu i Ju�noafri?koj Republici. Najve?a elektrana je instalirana u Kini, snage 320 MW koja se nalazi pokraj hidroelektrane snage 1,28 GW. SAD su imale najvi�e sustava snage ve?e od 50 MW ?ija je ukupna snaga bila ve?a od 1,4 GW, a pratile su ih Njema?ka, Kina, Indija i Ukrajina.

Udio komercijalnih projekata je rastao pro�le godine iako je i rezidencijalni sektor imao jaki rast. Mnoge elektroprivrede se bore protiv distribuiranog fotonapona zbog potencijalne manje baze potro�a?a, te to poku�avaju blokirati uvo?enjem naknada. Sve vi�e se pojavljuju dru�tveni fotonaponski projekti koji uvode razli?ite modele u sve vi�e zemalja uklju?uju?i Australiju, Japan, Veliku Britaniju i Tajland.

Tr�i�te koncentiranih fotonaponskih sustava (CPV) je jo� uvijek malo, ali interes raste i to ponajvi�e zbog pove?ane efikasnosti na lokacijama sa visokom direktnom insolacijom te malom vlagom. CPV veliki projekti su u razvoju u Australiji, Italiji, SAD-u, te manji projekti u ?ileu, Namibiji, Portugalu, Saudijskoj Arabiji i drugim dr�avama. Kina je pro�le godine u pogon pustila najve?u elektranu te vrste snage 50 MW. Ukupno u pogonu ima 165 MW sustava u vi�e od 20 dr�ava, a predvode ih Kina i SAD.

Solarni fotonapon ima veliku ulogu u proizvodnji elektri?ne energije u nekim dr�avama, te pokriva otprilke 7,8% potreba ze elektri?nom energijom u Italiji, te skoro 6% u Gr?koj i 5% u Njema?koj. Do kraja pro�le godine je EU imala dovoljno fotonapona da pokrije 3% ukupne potro�nje, te 6% vr�nih potreba, a godi�nja proizvodnja u svijetu je iznosila 160 TWh.

Industrija

Nakon dvije godine padanja cijena modula zbog vi�ka proivzodnje i negativnih bruto mar�i kod mnogih proizvo?a?a, industrija fotonapona se po?ela oporavljati tokom pro�le godine. Situacija je jo� uvijek bila te�ka u Europi gdje je zbog smanjivanja tr�i�ta sve lo�ija situacija za instalatere i distributere. Konsolidacija se nastavila kod proizvo?a?a, ali jo� uvijek se vode me?unarodni sporovi zbog cijena, te postoje i problemi sa niskim cijenama modula kod tehnologija tankog-filma i koncentrirane solarne industrije.

Cijena modula se stablizirala, s time da je prosje?na cijena rasla 5% tokom pro�le godine, a u isto vrijeme je pala i cijena proizvodnje modula. Vode?i Kineski proizvo?a?i su br�e nego o?ekivano postigli cijene od 0,50 dolara/W i to zbog boljeg proizvodnog procesa i ni�ih tro�kova proizvodnje. Tro�kovi instaliranja sustava su tako?er pali, ali ne padaju tako brzo kao cijene modula. Ukupne investicije u solar su bile manje pro�le godine, a ukupna instalirana snaga je bila ve?a �to ukazuje na sve manje tro�kova solarnih fotonaponskih sustava.

Slika 2: Instalirana snaga solara naspram godi�njih investicija u solar

Tro�kovi sustava na krovu po MWh su pali ispod maloprodajne cijene elektri?ne energije u nekoliko dr�ava uklju?uju?i Australiju, Brazil, Dansku, Njema?ku i Italiju. Po nekim procjenama je solar konkurentan u barem 15 dr�ava bez poticaja.

Prema procjenama je pro�le godine instalirano 43 GW silicijskih ?elija i 47 GW modula �to je porast od 20% u odnosu na 2012. godinu. Ukupni kapacitet proizvodnje modula je pak dostigao 67,6 GW. Proizvodnja tankog-filma je sko?ila 21% na 4,9 GW, te je udio te tehnologije u ukupnoj proizvodnji ostao isti kao pro�le godine.

Proizvodnja modula se tokom zadnjeg desetlje?a prebacila iz SAD-a na Japan, pa u Europu, te sada u Kinu koja je predvodnik od 2009. godine. Azija je ?inila 87% svih instalacija pro�le godine, pri ?emu je Kina ?inila 67%. Europski udio i dalje pada te je bio 9% pro�le godine (11% 2012.), a Japan je ostao na 5%. Udio SAD-a je bio 2,6%, a na tom tr�i�tu je tanki film ?inio ?ak 39% proizvodnje.

Vode?i proizvo?a?i pro�le godine su bili Yingli i Trina Solar iz Kine, a nakon njih su se poredali Canadian Solar iz Kanade, Jinko Solar i ReneSola iz Kine, pa Sharp Solar iz Japana, First Solar iz SAD-a, Hanwha SolarOne iz Kine, Kyocera iz Japana, te na desetom mjestu JA Solar iz Kine. Konsolidacija na tr�i�tu se nastavila me?u proizvo?a?ima, te su rekordne brojke ve? postignute sredinom godine, a neke tvrtke su tako?er bankrotirale. Ve?ina starijih neefikasnih tvornica je zatvoreno pro�le godine, a cijelo stanje tr�i�ta je rezultat velikih investicija Kine u proizvodnju solara ?ime je stvoren debalans u proizvodnji i potra�nji. Top deset vode?ih Kineskih proizvo?a?a je pro�le godine imalo dug od 16 milijardi dolara, a Suntech je postao prva Kineska tvrtka koja je bankrotirala zbog javnog duga. S druge strane je otvoreno mnogo modernih tvornica u cijelom svijetu uklju?uju?i i Etiopiju, a Japan je pove?ao proizvodnju zbog ve?e doma?e potra�nje.

Inovativnost i razli?itost proizvoda su postali sve va�niji, a uspje�ni proizvo?a?i su krenuli i u razvoj, upravljanje i odr�avanje projekata. Osim toga se ostvaruju strate�ka partnerstva sa velikim tvrtkama, pa tako First Solar sura?uje sa GE-om, SolarCity sa Hondom i BMW-om, Hanergy sa IKEA-om u Velikoj Britaniji i sli?no. Kod projekata je tako?er do�lo do najvi�e akvizicija u povijest i to ponajvi�e zbog sve lak�eg financiranja i ve?eg interesta investicijskih tvrtki. Novi poslovni modeli se ubrzano razvijaju ponajvi�e u razvijenim zemljama, a uklju?uju solarni leasing, prodavanje elektri?ne energije iz solara direktno korisnicima i sli?no.

Efikasnost solarnih ?elija je tako?er pove?ana, pogotovo sa perovskite materijalima kojima se uvelike pove?ala efikasnost ali koji jo� nisu komercijalno razvijeni. CPV je imao i dobru i lo�u pro�lu godinu pri ?emu je konsolidacija utjecala i na module i na isporu?ioce sustava. U isto vrijeme je do�lo do ekspanzije u proizvodnim mogu?nostima, te su se dogodila nova strate�ka partnerstva. Solarni inverteri pak postaju sve sofisticiraniji te aktivno poma�u u upravljanju mre�om. Zbog toga je �vicarski ABB pro�le godine kupio Ameri?ku tvrtku Power-One koja je jedan od najve?ih svjetskh proizvo?a?a solarnih invertera. U isto vrijeme je to tr�i�te sve fragmentiranije te se stvorio pritisak za spu�tanje cijena zbog sporijeg usporavanja Europskog tr�i�ta nego �to se o?ekivalo, kao i zbog fokusa na taj dio sustava za u�tedu tro�kova instalacija.

Koncentrirana solarna energija (CSP)

Tr�i�ta

CSP tr�i�te je nastavilo sa napretkom pro�le godine nakon rekordnog rezultata 2012. Ukupna instalirana snaga je sko?ila za skoro 0,9 GW �to je rast od 36% na ukupno 3,4 GW. Predvodnici su i dalje SAD i �panjolska, s time da se razvijaju i projekti u zemljama u razvoju koje imaju veliku direktnu insolaciju. Ukupna CSP instalirana snaga se udeseterostru?ila od 2004. godine, a od 2008. godine je prosje?ni godi�nji rast 50%.

Paraboli?ki �lijebna tehnologija je predstavljala svu instaliranu snagu pro�le godine, te ve?inu u izgradnji. SAD je pro�le godine preuzeo vode?u poziciju sa 375 MW instaliranih sustava pro�le godine i ukupno 0,9 GW u pogonu, te sa malo manje od 1 GW u gradnji. Elektrana Solana snage 250 MW u Arizoni je najve?i paraboli?ki projekt u svijetu te prvi u SAD-u sa toplinskim spremanjem energije. Po?etkom ove godine je u pogon u�la i elektrana Ivanpah snage 377 MW koja je najve?a tog tipa u svijetu, a bazira se na tehnologiji centralnog stupa.

Slika 3: Instalirana snaga CSP elektrana

�panjolska je zadr�ala svoju poziciju dodavanjem 350 MW pro�le godine na ukupan iznos od 2,3 GW. Paraboli?ki �ljebovi su ostali dominantna tehnologija u �panjolskoj po�to svi projekti koriste tu tehnologiju. U �panjolskoj daljnje gradnje nema zbog moratorija na nove projekte, te se o?ekuje da ?e SAD odr�ati vode?u CSP poziciju ove godine.

Na drugim tr�i�tima se instalirana snaga skoro utrostru?ila na malo ispod 250 MW. To uklju?uje 100 MW projekt Shams 1 u Ujedinjenim Arapskim Emiratim, 50 MW Rajasthan u Indiji i prva faza (10 MW) u Delinghi, Kini. Druge dr�ave koje nisu instalirale nove elektrane pro�le godine uklju?uju Al�ir (25 MW), Egipat (20 MW), Maroko (20 MW), Australija (13 MW) i Tajland (5 MW). Od nadolaze?ih tr�i�ta najbolje stoji Ju�noafri?ka Republika gdje je u izgradnji 200 MW elektrana, a u Namibiji se planira 50 MW. Isto tako je krenula gradnja 160 MW u Maroku i 100 MW u Egiptu.

Na Bliskom Istoku je Kuvajt zapo?eo natje?aj za 50 MW CSP elektranu, dok je Saudijska Arabija najavila ?ak 25 GW CSP-a do 2032. godine. U Izraelu je pak krenula prva faza projekta u pustinji Negev snage 121 MW.

U ostatku svijeta je ?ile krenuo u razvoj svog prvog CSP projekta snage 110 MW za koji je raspisan tender pro�le godine. U Indiji je �est projekata u razvoju, ali imaju problema sa financiranjem, tehni?kim detaljima i nabavom. Talijansko tr�i�te je �ivnulo uvo?enjem feed-in-tarife, te su podijeljene licence za vi�e od 200 MW novih CSP elektrana.

CSP tehnologija se koristi u hibridnim tehnologijama kako bi pobolj�ala proizvodnju pare kod elektrana na ugljen, plina i kod geotermalnih sustava. U Australiji se gradi projekt Kogan Creek Solar Boost snage 44 MW koji bi trebao poja?ati postoje?u proizvodnju pare, te bi u pogon trebao u?i 2015. godine.

Zbog nekih izazova u okoli�nim aspektima i zbog ve?e konkurentnosti soalrnog fotonapona su se neki projekti u SAD-u prebacili na fotonapon ili su odgo?eni. Iako se o?ekuje da CSP ne?e dosti?i prethodna predvi?anja, on je jo� uvijek zanimljiv na mnogim tr�i�tima.

Industrija

Industrija se nastavila �iriti na nova tr�i�ta pro�le godine. Iako je svjetski rast pro�le godine nastavljen, zbog velike konkurencije soalrnog fotonapona su neke tvrtke odustale od daljnjeg razvoja CSP tehnologije.

Vode?e tvrtke pro�le godine su bile Abengoa, Acciona, ACS Cobra i Torresol Energy iz �panjolske, Brightsource i Solar Reserve iz SAD-a, Schott Solar iz Njema?ke i Areva iz Francuske. Njema?ki Siemens je zatvorio svoj CSP sektor nakon gubitka od 1 milijarde dolara iz 2011. godine, dok je Schott Solar zatvorio svoj 400 MW projekt u SAD-u kako bi se fokusirao na projekte na Bliskom Istoku.

Abengoa Solar ima najve?i portfelj projekata u gradnji i u pogonu, a �panjolske tvrtke su vlasnici 75% svih CSP sustava na svijetu. Ipak zbog propasti doma?eg tr�i�ta se sve sada bore za svoje mjesto na ostalim svjetskim tr�i�tima.

�to se ti?e medija za prijenos topline istra�uju se novi zbog limita sinteti?kih ulja i topljivih soli. Potencijal ove tehnologije je dokazan nakon �to je elektrana Gemasolar u �panjolskoj proizvodila elektri?nu energiju 36 dana bez prestanka.

Trend prema ve?im elektranama je nastavljen �to se i vidi kroz velike projekte u SAD-u i zbog veli?ine drugih projekata u gradnji. One su tro�kovno isplativije zbog toga �to mogu raditi na vi�im temperaturama te posti?i bolju efikasnost. Tro�kovi CSP-a se pobolj�avaju i zbog bolje proizvodnje i gradnje kori�tenjem novih tehnologija, ponajvi�e lak�ih, ?vr�?ih materijala te automatiziranih procesa za stvaranje lakih i jakih struktura. Dalje se razvijaju i hibridni CSP sustavi ?iji je cilj poja?ati proizvodnju pare u tradicionalnim termoelektranama.

Solarno toplinsko grijanje i hla?enje

Tr�i�ta

Solarne toplinske tehnologije daju veliki doprinos proizvodnji tople vode u mnogim dr�avama, a sve vi�e sudjeluju i u industrijskim procesima i zagrijavanju i hla?enju prostora. U 2012. godini je svijet instalirao 55,4 GW solarnih toplinskih sustava (vi�e od 79 milijuna metara kvadratnih) ?ime se ukupna instalirana snaga pove?ala za 14% na ukupno 283 GW. Skoro 97% tr�i�ta su bili glazirani vodeni sustavi. Svi instalirani sustavi su godi�nje proizvodili otprilike 238,7 TWh topline.

Velika ve?ina solarnih toplinskih sustava je u Kini gdje ima 86% svih instalacija i koja je ?inila 64% instalirane snage u 2012. godini. Ostale vode?e dr�ave su bile Turska, Indija, Brazil i Njema?ka a vode?e dr�ave po instalacijama su osim Kine, SAD, Njema?ka, Turska i Brazil.

Pro�le godine je instalirano otprilike 57,1 GW sustava ?ime se do�lo do 330 GW sustava ukupno, a koji su isporu?ili otprilike 276, TWh topline. Kina je i pro�le godine bila predvodnik sa 46,2 GW toplinskih sustava pri ?emu je dio sustava zamijenio stare, a ukupno Kina ima 217 GW sustava. U Kini su solarni sustavi puno jefitniji tokom svog radnog vijeka naspram drugih sustava, a posebno ubrzano raste urbani sektor koji je ?inio skoro polovicu tr�i�ta gdje rast predvodi politika zelenih zgrada kojima se poti?e solar.

Slka 4: Udio dr�ava u ukupnoj instaliranoj snazi solarnih toplinskih sustava

Europska Unija poti?e najve?u raznolikost kori�tenja solarnih toplinskih tehnologija. U 2012. godini je instalirano 2,3 GW �to je bio pad ?etvrtu godinu zaredom. I pro�le godine je tr�i�te palo pri ?emu je predvodnik i dalje Njema?ka (ukupno 12,3 GW) ?ije tr�i�te ipak konstantno pada. Isto stanje je i u Austriji.

Brazilsko tr�i�te se skoro udvostru?ilo kroz zadnjih �est godina, te sada ukupno ima 7 GW. Meksiko isto postaje sve zanimljivije tr�i�te, a tr�i�ta polako rastu i u Argentini, ?ileu, Urugvaju i Kosta Rici.

U Aziji su ostala velika tr�i�ta Indija i Japan pri ?emu je Indija tokom pro�le godine instalirala 0,9 GW na ukupno 5,2 GW, a Japan je zadnje dvije godine rastao za otprilike 0,1 GW godi�nje. Unato? tome Japansko tr�i�te pada zbog ga�enja starih sustava. Tajlandsko tr�i�te je palo za 28% nakon pet godina rasta, i to se dogodilo ponajvi�e zbog novog solarnog fotonaponskog tr�i�ta koje je povuklo investicije iz toplinskog sektora.

Turska, SAD i Australija su i dalje va�na tr�i�ta, ali podaci za 2013. godinu jo� nisu bili dostupni. Godinu ranije je Turska nadodala 1,1 GW, te je imala ukupno 10,8 GW ?ime je do�la na ?etvrto mjesto sa ukupnom instaliranom snagom. U SAD-u je pak instalirano 0,7 GW, a ukupno ima 16,2 GW. Australija je pak instalirala 0,6 GW te sada ima ukupno 5,1 GW.

Na Bliskom Istoku je predvodnik Izrael gdje otprilike 85% ku?anstava koriste solarne toplinske sustave, a prate je Jordan i Libanon. Ve?i broj sustava postoji i u Egiptu, Mozambiku, Tunisu, Zimbabveu i Ju�noafri?koj Republici. Tamo na�alost postoji problem u kvaliteti sustava koji utje?u na reputaciju tehnologije.

Kada se gleda instalirana snaga po broju stanovnika predvodnik je Cipar sa 548 kW po 1.000 stanovnika, Austrija ima 420, Izrael 385, Barbados 320 i Gr?ka 268. Ve?ina sustava se koristi za grijanje vode unutar ku?anstava, te oni ina?e pokrivaju 40 do 80% potra�nje. Kori�tenje solarnog grijanja za grijanje cijele zgrade tako?er raste i to ponajvi�e u Sredi�njoj Europi gdje su ve? napravljene demonstracijske zgrade kod kojih solar pokriva 100% potreba za grijanjem. Sustavi koji griju i vodu i prostor ?ine otprilike 4% tr�i�ta, a naj?e�?e se ugra?uju u Europi, pa recimo u Njema?koj i Austirji ?ine 40% tr�i�ta. Na tr�i�tu Europske Unije raste i tr�i�te kvartovskih toplinskih sustava, te u 20 dr�ava EU ima vi�e od 200 elektrana tog tipa pri ?emu ih je 50 u Danskoj, te preko 20 u Austriji, Njema?koj i �vedskoj. Najve?i sustav je u Danskoj, a 17 izgra?enih pro�le godine je imalo snagu ve?u od 700 kW.

Tr�i�te solarnog hla?ena je raslo 40% godi�nje od 2004. do 2012. godine, te je tokom pro�le godine instalirano ok 1.050 takvih sustava pri ?emu je 81% sustava u Europi. Jedno od ve?ih prednosti tog sustava je mogu?nost smanjivanja vr�ne potra�nje za elektri?nom energijom pogotovo u zemljama gdje treba mnogo hla?enja.

Solarno grijanje se sve vi�e koristi i u industriji, gdje daje paru, grijanje i hla?enje. Pro�le godine je u pogon u�ao najve?i sustav s ni�om temperaturom u Kini a koji pokriva 85% potreba za toplinom u rudniku bakra u Gabyju. Drugi projekti uklju?uju postrojenje za kemijsku proizvodnju u Njema?koj, mljekare u Meksiku i �vicarskoj i tvornice ko�e u Keniji i Tajlandu. Indija je predvodnik u sustavima koncentrirane toplinske energije sa barem 145 sustava koji proizvode toplinu i to ponajvi�e za kuhanje. Ukupno Indija ima barem 40 MW sustava za industrijsko kori�tenje.

Iako interes raste solarno hla?enje, sustavi za industrijske procese i kvartovsko grijanje ?ine samo 1% ukupne svjetske toplinske instalirane snage.

Industrija

Kina je zadr�ala vode?e mjesto u proizvodnji sa 50,1 GW kolektora u 2013. godini. Izvoz je ostao malen (skoro 1,8%), ali pomalo raste te je bio oko 300 milijuna dolara u 2012. godini. S druge strane u Europi se sve br�e doga?a konsolidacija tr�i�ta pri ?emu je nekoliko velikih proizvo?a?a objavilo da se povla?i sa tr�i�ta zbog niskih cijena sustava iz Kine. U Ju�noafri?koj Republici se tako?er smanjio broj tvrtki koje se bave solarnim toplinskim sustavima, te ih sada ima 400 (prije dvije godine ih je bilo 700). Sli?na situacija je i u Brazilu.

�to se ti?e budu?nosti na tr�i�tima industrija se ponajvi�e nada velikom rastu u Indiji i Gr?koj. Proizvodni tro�kovi sustava su nastavili padati, pa su u Europi tako pali za 50% od 1995. do 2012. godine. Solarnim sustavima za hla?enje tako?er pada cijena te je ista pala za 45 do 55% od 2007. do 2012. godine. Sve vi�e se gleda i na standardizaciju i certifikaciju zbog ?estih kvarova na jeftinoj opremi iz Kine. U rujnu pro�le godine je Me?unarodni odbor za standardizaciju odobrio svjetski standard za testiranje kolektora koji ?e omogu?iti i novim tehnologijama da dobiju odgovaraju?e certifikate.

Ostali ?lanci se mogu pro?itati�na sljede?im linkovima:

REN 21, prvi dio

REN 21, drugi dio

REN 21, tre?i dio

REN 21, ?etvti dio