Razvoj svjetskog fotonaponskog tr�i�ta

Nakon dvije godine rasta od 30 GW svjetsko fotonaponsko tr�i�te napokon je do�ivjelo rast na godi�njoj razini zabilje�iv�i vi�e od 38 GW. Azija je ostvarila zna?ajan napredak, dok je Europa iznenadila naglim padom.

U 2013. godini Kina je preuzela vode?u poziciju na svjetskom fotonaponskom tr�i�tu, te je sa 11,8 GW zabilje�ila najve?i rast u povijesti fotonaponske industrije u jednoj godini. Pribli�an rast do sada su ostvarile samo Italija (9,3 GW u 2011. godini) i Njema?ka (7,4 GW i 7,6 GW u 2010. i 2012. godini). Nakon Kine najve?i rast u 2013. godini zabilje�ili su Japan sa 6,9 GW i S.A.D. sa 4,8 GW. Nakon �to je sedam puta u posljednjih 14 godina imala vode?e mjesto, Njema?ka je ovaj put bila tek ?etvrta sa 3,3 postavljenih GW.

Kina, Japan, S.A.D., Njema?ka i UK zajedno su u 2013. godini postavili gotovo 28,3 GW novih kapaciteta, �to je tri ?etvrtine ukupnog svjetskog rasta u pro�loj godini. Godinu ranije pet vode?ih zemalja ?inilo je 65% ukupnog tr�i�ta.

Kada gledamo regije, azijsko-pacifi?ka regija (APAC), koju ?ine Kina, Japan, Korea, Australija, Tajvan i Tajland, ostvarila je vode?u poziciju ?ine?i 56% svjetskog fotonaponskog tr�i�ta. Slijedi je Europa sa 29% (11 GW) i Sjeverna Amerika. Zna?ajan neostvaren potencijal pokazuju regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA), te Ju�na Amerika i Afrika, gdje potra�nja za elektri?nom energijom vrtoglavo raste, te se u nadolaze?im godinama o?ekuje ostvarenje velikog broja zapo?etih projekata.

Fotonaponsko tr�i�te u ukupnom elektroenergetskom miksu

Nakon �to je u EU u 2011. i 2012. godini fotonaponsko tr�i�te imalo vode?u ulogu u elektroenergetskom miksu, u 2013. godini zbog naglog smanjenja rasta preuzelo je drugo mjesto. Vode?u poziciju ovaj je put imala energija vjetra. Fotonapon i energija vjetra zajedno su u elektroenergetsku mre�u pridonijeli 21 novi GW, �to je zna?ajno vi�e od bilo kojeg drugog izvora elektri?ne energije, uklju?uju?i plin i druge konvencionalne izvore.

�

Izvor: http://www.epia.org/home/