Pregled pojedinih europskih tr�i�ta

Vode?e europsko tr�i�te prvi je puta, zbog zakonodavnih promjena, zabilje�ilo pad na 3,3 GW. Stabilan rast proteklih godina (7,4 do 7,6 GW) osigurao je Njema?koj 35,7 GW kapaciteta.

Ujedinjeno Kraljevstvo proteklih je godine bilje�ilo rast od oko 1 GW, a u 2013. godini ta se brojka pove?ala na 1,5 GW, ?ime je postalo drugo vode?e europsko tr�i�te. Italija je tako sa 1,4 GW novih kapaciteta zabilje�ila smanjenje rasta u odnosu na protekle godine �to ju je dovelo na tre?e mjesto.

Vi�e od 1 GW jo� su uspjele dosegnuti Rumunjska, sa 1,1 GW, i Gr?ka koja je iznenadila sa ?ak 1,04 GW.

�

Ostale europske zemlje zabilje�ile su manje od 1 GW, pa je tako Francuska bila najve?e razo?aranje sa tek 613 MW novih kapaciteta, �to je rezultat zna?ajne politi?ke nesigurnosti i nedostatka politi?ke volje za daljnjim razvojem fotonaponskog tr�i�ta. Sli?na situacija zabilje�ena je i u �panjolskoj, koja je ostvarila rast od samo 118 MW, �to je rezultat sna�nog protivljenja razvoju fotonaponskog sektora od strane vlade i vode?ih dioni?ara u elektroenergetskoj industriji.

Veliko iznena?enje na malim europskim tr�i�tima bila je Bugarska koja je nakon 843 MW postavljenih u 2012. godini zabilje�ila najve?i pad instalirav�i tek 10 MW. Razlog tomu je zna?ajno i naglo smanjenje poticaja zbog prevelikog i prebrzog rasta.

Danska je u 2012. godini, sa 316 MW zabilje�ila zna?ajan rast, dok je u 2013. godini instalirano 100 MW manje. Belgija je, nakon stabilnog rasta u 2011. i 2012. godini zabilje�ila pad instalirav�i 215 MW. ?e�ka je postavila 88 MW, a Turska je ostala na vrlo niskih 6 MW. Rusija je tako?er instalirala tek nekoliko MW, uz nekoliko manjih kratkoro?nih projekata. Nakon zna?ajnog rasta u 2011. i 2012. godini Slova?ka u 2013. godini nije zabilje�ila niti jedan MW.

�vedska je nastavila sa malim rastom (18 MW u 2013. godini) bez zna?ajnih promjena i novih poticaja, a kontinuiran rast zabilje�ila je i Ukrajina sa 290 MW. 11 MW postavljeno je u Sloveniji, �to je mali pad u odnosu na protekle godine.

Rastu?a tr�i�ta bila su Austrija, �vicarska i Nizozemska, pa je tako Austrija postavila 250 MW, �vicarska 300 MW, a Nizozemska oko 305 MW.

Kada je rije? o na?inu upotrebe i postavljanja fotonaponskih sustava, gotovo svaka dr�ava ima druga?iji sustav. Primjerice, samo Slova?ka ima oko 95% komercijaliziranih sustava, dok je u Rumunjskoj vi�e od 95% sustava postavljeno na tlu, a Danska ima vi�e od 95% sustava postavljenih na ku?anstva i poslovne zgrade. Ve?ina zemalja u odre?enim postocima ima sve oblike koji su sagledani u izvje�?u � postavljeni na tlu, industrijski, komercijalni, stambeni.