Pro�la je godina bila jo� jedna povijesna godina za fotonaponsku industriju koja je zabilje�ila 38,4 GW novih instalacija, ?ime su ukupno svjetski kapaciteti dosegli 138,9 GW. Nakon vi�e od deset godina vode?e pozicije Europu je u 2013. godini prestigla Azija koja je ?inila ?ak 56% ukupnog svjetskog tr�i�ta. Vode?e svjetsko tr�i�te bila je Kina sa 11,8 GW novih kapaciteta, od kojih 500 MW nije priklju?eno na elektroenergetsku mre�u.

EPIA je objavila izvje�?e naziva "Global market outlook for photovoltaics 2014-2018" kojeg prenosimo u nekoliko ?lanaka. Prvi donosi podatke o dosada�njem razvoju tr�i�ta i detaljniji pregled europskog tr�i�ta.

Krajem 2009. godine u svijetu je bilo postavljeno ne�to vi�e od 23 GW fotonaponskih sustava. Godinu dana kasnije taj je broj porastao na 40,3 GW, da bi u 2011. godini iznosio 70.5 GW. U 2012. godini dosegnuto je 100 GW, a takav rast nastavio se i u 2013. godini kada su ukupni kapaciteti dosegli 138,9 GW, �to je dovoljno za proizvodnju najmanje 160 TWh elektri?ne energije godi�nje, odnosno za pokrivanje potreba 45 milijuna ku?anstava. Tako?er, to je ekvivalent elektri?noj energiji proizvedenoj u 32 prosje?ne elektrane na ugljen.

Kada je rije? o ukupnim instaliranim kapacitetima Europa sa 81,5 GW i dalje dr�i vode?u poziciju, a slijede je azijske zemlje koje trenutno imaju instaliranih 40,6 GW, te S.A.D. sa 13,7 GW. Iako Europa trenutno ?ini 59% ukupnog fotonaponskog tr�i�ta, va�no je napomenuti da bilje�i pad u odnosu na posljednje godine � u 2012. godini zauzimala je 70% tr�i�ta, a u 2011. godini 75%.

Razvoj europskog fotonaponskog tr�i�ta

Na europskom fotonaponskom tr�i�tu u posljednjih su se nekoliko godina isticale Njema?ka, �panjolska i Italija. No, u 2013. godini Njema?ka i Italija, glavni pokreta?i tr�i�ta, zabilje�ile su pad. Pad koji su u 2013. godini bilje�ile Belgija i Francuska nadokna?en je zna?ajnim rastom u Gr?koj i Rumunjskoj, premda bi, prema postoje?oj politi?koj situaciji i te zemlje mogle bilje�iti pad u nadolaze?im godinama.

Ne�to ve?i rast u odnosu na prija�nje godine zabilje�ilo je Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i manja tr�i�ta kao �to su �vicarska, Nizozemska i Austrija.

Kada je rije? o ukupnim kapacitetima Njema?ka je i dalje u zna?ajnom vodstvu, a slijede je Italija, �panjolska i Francuska. Njema?ka je gotovo cijelo desetlje?e bilje�ila stalan rast, te unato? smanjenju u 2013. godini, predstavlja najrazvijenije europsko fotonaponsko tr�i�te. Zemlje koje su ne�to kasnije zapo?ele s razvojem, kao �to su ?e�ka, Italija, Gr?ka i Belgija, brzo su dosegle zna?ajne kapacitete pa sada bilje�e stagnaciju ili manji pad.

Francuska i UK jo� uvijek pokazuju zna?ajan potencijal, no razli?iti razvoj; tako je francusko tr�i�te u 2013. godini bilje�ilo pad rasta, a UK je gotovo udvostru?ilo svoj godi�nji rast. Tako je Ujedinjeno Kraljevstvo, uz Njema?ku, u 2013. godini postalo glavni pokreta? fotonaponskog tr�i�ta.

Mo�emo zaklju?iti kako je sa rastom od 11 GW Europa zabilje�ila relativno lo�u godinu, ponajvi�e zbog pada na dva velika tr�i�ta, njema?kom i talijanskom. Uz to su klju?na tr�i�ta, kao �to su Francuska, Belgija i Danska, zabilje�ila manji rast od o?ekivanog. Druga su europska tr�i�ta ostala stabilna sa rastom od oko 6 GW.

Pregled pojedinih europskih tr�i�ta

Vode?e europsko tr�i�te prvi je puta, zbog zakonodavnih promjena, zabilje�ilo pad na 3,3 GW. Stabilan rast proteklih godina (7,4 do 7,6 GW) osigurao je Njema?koj 35,7 GW kapaciteta.

Ujedinjeno Kraljevstvo proteklih je godine bilje�ilo rast od oko 1 GW, a u 2013. godini ta se brojka pove?ala na 1,5 GW, ?ime je postalo drugo vode?e europsko tr�i�te. Italija je tako sa 1,4 GW novih kapaciteta zabilje�ila smanjenje rasta u odnosu na protekle godine �to ju je dovelo na tre?e mjesto.

Vi�e od 1 GW jo� su uspjele dosegnuti Rumunjska, sa 1,1 GW, i Gr?ka koja je iznenadila sa ?ak 1,04 GW.

�

Ostale europske zemlje zabilje�ile su manje od 1 GW, pa je tako Francuska bila najve?e razo?aranje sa tek 613 MW novih kapaciteta, �to je rezultat zna?ajne politi?ke nesigurnosti i nedostatka politi?ke volje za daljnjim razvojem fotonaponskog tr�i�ta. Sli?na situacija zabilje�ena je i u �panjolskoj, koja je ostvarila rast od samo 118 MW, �to je rezultat sna�nog protivljenja razvoju fotonaponskog sektora od strane vlade i vode?ih dioni?ara u elektroenergetskoj industriji.

Veliko iznena?enje na malim europskim tr�i�tima bila je Bugarska koja je nakon 843 MW postavljenih u 2012. godini zabilje�ila najve?i pad instalirav�i tek 10 MW. Razlog tomu je zna?ajno i naglo smanjenje poticaja zbog prevelikog i prebrzog rasta.

Danska je u 2012. godini, sa 316 MW zabilje�ila zna?ajan rast, dok je u 2013. godini instalirano 100 MW manje. Belgija je, nakon stabilnog rasta u 2011. i 2012. godini zabilje�ila pad instalirav�i 215 MW. ?e�ka je postavila 88 MW, a Turska je ostala na vrlo niskih 6 MW. Rusija je tako?er instalirala tek nekoliko MW, uz nekoliko manjih kratkoro?nih projekata. Nakon zna?ajnog rasta u 2011. i 2012. godini Slova?ka u 2013. godini nije zabilje�ila niti jedan MW.

�vedska je nastavila sa malim rastom (18 MW u 2013. godini) bez zna?ajnih promjena i novih poticaja, a kontinuiran rast zabilje�ila je i Ukrajina sa 290 MW. 11 MW postavljeno je u Sloveniji, �to je mali pad u odnosu na protekle godine.

Rastu?a tr�i�ta bila su Austrija, �vicarska i Nizozemska, pa je tako Austrija postavila 250 MW, �vicarska 300 MW, a Nizozemska oko 305 MW.

Kada je rije? o na?inu upotrebe i postavljanja fotonaponskih sustava, gotovo svaka dr�ava ima druga?iji sustav. Primjerice, samo Slova?ka ima oko 95% komercijaliziranih sustava, dok je u Rumunjskoj vi�e od 95% sustava postavljeno na tlu, a Danska ima vi�e od 95% sustava postavljenih na ku?anstva i poslovne zgrade. Ve?ina zemalja u odre?enim postocima ima sve oblike koji su sagledani u izvje�?u � postavljeni na tlu, industrijski, komercijalni, stambeni.

Razvoj svjetskog fotonaponskog tr�i�ta

Nakon dvije godine rasta od 30 GW svjetsko fotonaponsko tr�i�te napokon je do�ivjelo rast na godi�njoj razini zabilje�iv�i vi�e od 38 GW. Azija je ostvarila zna?ajan napredak, dok je Europa iznenadila naglim padom.

U 2013. godini Kina je preuzela vode?u poziciju na svjetskom fotonaponskom tr�i�tu, te je sa 11,8 GW zabilje�ila najve?i rast u povijesti fotonaponske industrije u jednoj godini. Pribli�an rast do sada su ostvarile samo Italija (9,3 GW u 2011. godini) i Njema?ka (7,4 GW i 7,6 GW u 2010. i 2012. godini). Nakon Kine najve?i rast u 2013. godini zabilje�ili su Japan sa 6,9 GW i S.A.D. sa 4,8 GW. Nakon �to je sedam puta u posljednjih 14 godina imala vode?e mjesto, Njema?ka je ovaj put bila tek ?etvrta sa 3,3 postavljenih GW.

Kina, Japan, S.A.D., Njema?ka i UK zajedno su u 2013. godini postavili gotovo 28,3 GW novih kapaciteta, �to je tri ?etvrtine ukupnog svjetskog rasta u pro�loj godini. Godinu ranije pet vode?ih zemalja ?inilo je 65% ukupnog tr�i�ta.

Kada gledamo regije, azijsko-pacifi?ka regija (APAC), koju ?ine Kina, Japan, Korea, Australija, Tajvan i Tajland, ostvarila je vode?u poziciju ?ine?i 56% svjetskog fotonaponskog tr�i�ta. Slijedi je Europa sa 29% (11 GW) i Sjeverna Amerika. Zna?ajan neostvaren potencijal pokazuju regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA), te Ju�na Amerika i Afrika, gdje potra�nja za elektri?nom energijom vrtoglavo raste, te se u nadolaze?im godinama o?ekuje ostvarenje velikog broja zapo?etih projekata.

Fotonaponsko tr�i�te u ukupnom elektroenergetskom miksu

Nakon �to je u EU u 2011. i 2012. godini fotonaponsko tr�i�te imalo vode?u ulogu u elektroenergetskom miksu, u 2013. godini zbog naglog smanjenja rasta preuzelo je drugo mjesto. Vode?u poziciju ovaj je put imala energija vjetra. Fotonapon i energija vjetra zajedno su u elektroenergetsku mre�u pridonijeli 21 novi GW, �to je zna?ajno vi�e od bilo kojeg drugog izvora elektri?ne energije, uklju?uju?i plin i druge konvencionalne izvore.

�

Izvor: http://www.epia.org/home/