Aktualno
Autor Leo Jerki? |
Nedjelja, 06 Srpanj 2014 17:40 |
REN21 je objavio izvještaj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvještaj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) ?ije ?emo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak ?lanaka tokom idu?ih par mjeseci. U nastavku se može pro?itati tre?i dio u kojem donosimo pregled sektora biomase. Tržišta i industrijski trendovi - biomasa Potrošnja biomase u svijetu za proizvodnju toplinske i elektri?ne energije i dalje raste. Proizvodnja teku?ih i plinovitih biogoriva za transport tako?er raste, a od cijele potrošnje biomase se 60% odnosi na tradicionalnu biomasu, koja uklju?uje drvo za grijanje, životinjski otpad i drugo. Ostatak se koristi za moderne projekte korištenja bioenergije. Održivost korištenja biomase je tema rasprave sa više aspekata. Jedan od razloga je što se prilikom korištenja iste i danas koristi puno drveta, te time dolazi do uništavanja šuma, a drugi razlog je uzgoj energetskih žitarica za biogoriva na podru?jima na kojima je poželjan uzgoj hrane. Moderne elektrane na biomasu se mogu koristiti za balansiranje varijabilne proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Cijeli sektor je iznimno kompleksan zbog vrlo razli?itih tehni?kih rješenja i mnogo vrsta energetskih kultura koje se mogu koristiti. Zbog svoje rasprostranjenosti i ?este ne komercijalne upotrebe teško je pratiti proizvodnju biomase i na lokalnoj razini, a pogotovo na globalnoj. Zbog toga su kona?ne brojke ipak na kraju samo procjene. Tržišta za bioenergiju Prošle godine je biomasa pokrila otprilike 10% svjetske primarne potrošnje energije ili 56,6 EJ energije. Pri tome je moderna upotreba biomase bila odgovorna za 13 EJ topline za zgrade i industrijski sektor, 5 EJ je iskorišteno za proizvodnju biogoriva i isto toliko za proizvodnju elektri?ne energije (otprilike 405 TWh). Korištenje moderne biomase se brzo širi i to posebno u Aziji, a u nekim državama je njen udio preko 25%, i to u Švedskoj, Finskoj, Latviji i Estoniji. Ve?inom se za biomasu koristi njen ?vrsti oblik kao što su drveni ugljen, drvo, organski otpad, peleti i sli?no. U Europi se ubrzano razvija i razmjena biomase u velikim koli?inama. Što se ti?e biotopline ona se najviše koristi u Europi, uz ostvarenje rasta od 5,4% pri ?emu je Njema?ka proizvela 116,6 TWh topline iz biomase - pri ?emu je 88% bilo iz biomase u krutom stanju. U Švedskoj bioenergija ?ini skoro polovicu grijanja u ku?anstvima i komercijalnom sektoru. u EU se koristi i puno drvenih peleta, i to preko 15 milijuna tona prošle godine. Bioplin se u Europi naj?eš?e koristi za lokalnu proizvodnju, te je iz njega prošle godine proizvedeno 110 TJ topline i 44,5 GWh elektri?ne energije. Bioplin se koristi i u Aziji i Africi u sve ve?im koli?inama. Što se ti?e elektrana na biomasu koje proizvode elektri?nu energiju je tokom prošle godine dodano 5 GW nove snage, te ih sada ima ukupno 88 GW. Prošle godine su proizvele otprilike 405 TWh elektri?ne energije, s time da je predvodnik SAD ispred Njema?ke, Kine i Brazila, te Indije, Velike Britanije, Italije i Švedske. SAD ima preko 15,8 GW biomase ?ime su proizveli 60 TWh elektri?ne energije, a prošle godine je dodano 0,8 GW. Brazil je dodao 0,6 GW, te sada ima 11,4 GW, dok na podru?ju EU ima oko 34,5 GW biomase, te je proizvodnja rasla 7,9% prošle godine na 79 TWh. Njema?ka ima preko 8 GW biomase, a prošle godine je dodala oko 500 MW te je iz njih proizvedene 48 TWh elektri?ne energije što je bilo dovoljno za udio od 7% na tržištu. Bioplinskih elektrana tako?er ima sve više, te ih tako u Europi ima ?ak 13.800 (1.400 više nego prošle godine), a ukupna snaga im je 7,5 GW. Njema?ka je i tu dominantna, sa najve?im udjelom, a puno bioplina ima i Švedska. U Kini je pak krajem prošle godine bilo 6,2 GW elektrana na biomasu, ali je rast usporen zbog ograni?ene koli?ine biomase. Indija je pak prošle godine dodala 0,4 GW, te je imala ukupno 4,4 GW. Ipak ti rezultati su lošiji od planiranih. Japan je pak prošle godine dodao stotinjak MW te sada ima oko 3,4 GW. Tržište postoji i u Tajlandu gdje se trenuta?no gradi par malih elektrana na biomasu. Transport - tržišta za biogoriva Svjetska potrošnja i proizvodnja biogoriva je narasla 7% prošle godine, te je iznosila 116,6 milijardi litara što je ponovni porast nakon blagog pada 2012. godine. Proizvodnja etanola je porasla 5% na 87,2 milijardi litara, dok je proizvodnja biodizela narasla 11% na 26,3 milijardi litara. Glavna regija za proizvodnju i potrošnju etanola je još uvijek Sjeverna Amerika, a iza nje je Latinska Amerika. Europa je glavni potroša? biodizela, a u Aziji raste proizvodnja i potrošnja oba goriva, pa je recimo samo u Tajlandu sko?ila za 30% prošle godine. SAD i Brazil su proizveli 87% svoga etanola pri ?emu je SAD proizveo 50 milijardi litara od ?ega se oko 2,4 milijarde izvozi i to ponajviše u Kanadu (54%) i Filipine (9%), te u Ujedinjene Arapske Emirate, Brazil, Meksiko i Peru. Brazil je svoju proizvodnju pove?ao za 18%, te je iznosila ukupno 25,5 milijardi litara. Argentina je proizvela 0,5 milijardi litara ?ime je udvostru?ila proizvodnju, a veliki proizvo?a?i su još Kina sa 2 milijarde litara i Kanada sa 1,8 milijardi litara. Europska Unija je najve?i proizvo?a? biodizela te je proizvela 42% cijele proizvodnje sa svojih 12,3 milijardi litara. Udio Europe na tržištu je manje više isti zadnjih par godina. SAD je pove?ao proizvodnju za 17% na 5,1 milijardi litara, ?ime je najve?i pojedina?ni proizvo?a?. Druga je Njema?ka koja je rasla 16% na 3,1 milijardi litara, dok je Brazil rastao 5% na 2,3 milijardi litara. Argentina je bila ?etvrta sa 2,3 milijardi litara. U Kini raste potražnja pa je zbog male doma?e proizvodnje (0,2 milijarde litara) uvezeno ?ak 1,9 milijardi litara. Unato? rastu proizvodnje biogoriva nekoliko tržišta se našlo pred izazovom prošle godine. To uklju?uje održivost, manju potražnju zbog ve?e efikasnosti vozila i sve ve?e korištenje elektri?nih i hibridnih vozila. Zbog toga je dio država ostao stati?an, kao što je recimo Australija u kojoj biogoriva imaju udio od 0,6% i ne ?ini se da ?e rasti u dogledno vrijeme. Iskorištavanje biometana kao transportnog goriva tako?er raste. U Švedskoj postoji cijela flota autobusa koji koriste biometan pri ?emu lokalne tvronice proizvode više od 60% ukupno korištenog biometana u Švedskoj. Osim toga se otvaraju i benzinske postaje na kojima se nudi biometan. Industrija bioenergije Bioenergetska industrija uklju?uje isporu?ioce sirovog materijala, tvrtke koje isporu?uju biomasu korisnicima, proizvo?a?e i distributere specijalne opreme za obradu biomase i proizvo?a?e komponenti koji pretvaraju biomasu u iskoristivu energiju. Pove?ane brige oko održivosti cijele industije su nagnale vlade u Europi i SAD-u da uvedu nove smjernice i regulaciju za bioenergiju. Industrija je zbog toga prihvatila nove inicijative po sektorima koje se baziraju na održivosti. Cijelo tržište se sve više regulira, te se radi na socijalnoj osviještenosti proizvodnje. Kao nusprodukt industrije su se po?ele pojavljivati i specijalne kemikalije i životinjska hrana. Time se pove?ava iskoristivost i profitabilnost cijele industrije uz manju emisiju stakleni?kih plinova. Samo u SAD-u ima 211 tvornica koje rade takve nusproizvode. Veliki broj tvrtki proizvodi opremu i radi elektrane na bioenergiju koje iskorištavaju krutu biomasu (uglavnom pelete i iverje) za proizvodnju topline i elektri?ne energije. Svjetske elektrane koje iskorištavaju otpad su zajedno sa elektranama na bioplin prošle godine imale prihod od 12 milijardi dolara, iznos koji bi se mogao pove?ati za 30% tokom idu?e tri do ?etiri godine. Proizvodnja peleta je prošle godine sko?ila za 13% naspram 2012. godine, te je iznosila 23,6 milijuna tona. EU je ?inio skoro pola proizvodnje, a Sjeverna Amerika je imala udio od 33%. SAD i Kanada su u Europu izvezle 50% više peleta nego godinu ranije te je ukupni iznos prometa bio 650 milijuna dolara.
Amsterdamska luka je zbog sve ve?eg uvoza peleta uložila u razvoj skladišta 138 milijuna dolara. Samo tamo je prošle godine uvezeno 100.000 tona peleta i iverja. Tržište bioplina je prošle godine tako?er raslo. Nažalost, to?na proizvodnja nije poznata, ali se zna da ubrzano raste u nekoliko država. Velika Britanija je pove?ala broj bioplinskih postrojenja sa 54 u 2011. godini, na 112 u 2012. godini, a prošle godine je odobreno njih još 200. U Italiji je u jednoj godini broj bioplinskih postrojenja sko?io sa 521 na 1.264, a u ?eškoj i Slova?koj je tako?er uo?en rast. Rast u Europi je pove?an zbog boljih poticaja. U SAD-u pak ima više od 2.200 postrojenja na bioplin. U Brazilu je tako?er krenuo razvoj bioplinskih postrojenja kojih sada ima 24 ukupne snage 84 MW. U ?ileu i Kolumbiji se tako?er proizvodi bioplin iz agrikulturnog otpada. I u Africi je krenuo razvoj, ali tamo postoje problemi zbog slabe kontrole i upravljanja otpadom. Zbog tehnološkog napretka postoji i mogu?nost proizvodnje bioplinskih goriva iz suhe sto?ne hrane pomo?u specijalnih procesa. U Švedskoj je tako napravljena 20 MW elektrana koja stvara plin iz ostataka šumske biomase, te ga pretvara u biometan. Time se postiže iskoristivost ?vrste biomase u biometan od 65% za proizvodnju elektri?ne energije. Višak topline iz takve elektrane se koristi za podru?no grijanje ?ime je ukupna iskoristivost primarne energije ?ak 90%. Investicije u proizvodnju teku?ih biogoriva su ostvarile pad prošle godine, te su iznosile 4,9 milijardi dolara što je veliki pad u odnosu na vrhunac od 29,3 milijardi dolara u 2007. godini. Unato? pove?anoj proizvodnji teku?a biogoriva su pokrila samo 2,3% ukupne potrošnje transportnog goriva prošle godine. Ipak, nova postrojenja su otvorena prošle godine, a zrakoplovna industrija se sve više zanima za korištenje biogoriva. U SAD-u je proizvodnja prošle godine bila 53 milijardi litara. U Brazilu ima 367 tvornica koja proizvode etanol, a cijena istih je porasla 15% tokom prošle godine. Usto se planira gradnja novih elektrana, uklju?uju?i jednu sa godišnjom proizvodnjom od 50 milijuna litara koja se razvija u Mato Grosso do Sulu. U Argentini je otvorena tvornica Promaiz S.A. koja ima kapacitet od 130 milijuna litara, te je najve?a u državi. SAD je prošle godine imao proizvodnju od 8,5 milijardi litara biodizela kroz 115 tvornica. U Brazilu je pak cijena biodizela prošle godine pala 12,7%, te je ?ak 60% proizvodnje ostalo neiskorišteno što je vrlo loš rezultat. U drugim dijelovima svijeta je u New South Walesu, Australiji odobrena tvornica sa proizvodnjom od 0,3 milijardi litara godišnje, a proizvodi se od pšeni?nog škroba. U pod-Saharskoj Africi se cassava, koja se ina?e koristila za proizvodnju piva i brašna po?ela koristiti i za proizvodnju biogoriva. Prva takva elektrana se gradi u Nigeriji te ?e imati godišnju proizvodnju od 110 milijuna litara. Što se ti?e naprednih biogoriva koja ne koriste sto?nu hranu su se pojavile prve komercijalne tvornice prošle godine. U Sjevernoj Americi su tvornice Gevo i KiOR u SAD-u pustile u prodaju prva biogoriva. U Kanadi je ušla u pogon tvornica ?ija je godišnja proizvodnja 38 milijuna litara. U Italiji su Novozymes i Beta Renewables otvorili novu komercijalnu tvornicu koja je najve?a svjetska tvornica za napredna biogoriva. Ona proizvodi etanol iz pšeni?nog i rižinog škroba te aurndo donaxa (posebna energetska žitarica). Razvijaju se i napredna demonstracijska postrojenja i to u Kanadi, Novom Zelandu, Nizozemskoj i Njema?koj. Zrakoplovna industrija detaljno prou?ava razvoj naprednih biogoriva, uklju?uju?i ona koja nastaju iz algi. Njihova želja je smanjiti ovisnost o petrolejskim gorivima, te time i nesigurnost tržišta u tom sektoru. Boeing je prošle godine obajvio da se trenuta?no proizvodi dovoljno kvalitetnog biogoriva koje bi moglo pokriti otprilike 1% potreba zrakoplova na svijetu (oko 6 milijardi litara) uz konkurentnu cijenu. Sinopec grupa iz Kine koja upravlja rafinerijama je pak prošle godine dobila licencu za predstavljanje svog biogoriva za zrakoplove koje bi se koristilo na komercijalnom nivou. |
Zadnje vijesti