REN21 je objavio izvje�taj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvje�taj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) ?ije ?emo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak ?lanaka tokom idu?ih par mjeseci. U nastavku se mo�e pro?itati tre?i dio u kojem donosimo pregled sektora biomase.

Tr�i�ta i industrijski trendovi - biomasa

Potro�nja biomase u svijetu za proizvodnju toplinske i elektri?ne energije i dalje raste. Proizvodnja teku?ih i plinovitih biogoriva za transport tako?er raste, a od cijele potro�nje biomase se 60% odnosi na tradicionalnu biomasu, koja uklju?uje drvo za grijanje, �ivotinjski otpad i drugo. Ostatak se koristi za moderne projekte kori�tenja bioenergije.

Odr�ivost kori�tenja biomase je tema rasprave sa vi�e aspekata. Jedan od razloga je �to se prilikom kori�tenja iste i danas koristi puno drveta, te time dolazi do uni�tavanja �uma, a drugi razlog je uzgoj energetskih �itarica za biogoriva na podru?jima na kojima je po�eljan uzgoj hrane. Moderne elektrane na biomasu se mogu koristiti za balansiranje varijabilne proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Cijeli sektor je iznimno kompleksan zbog vrlo razli?itih tehni?kih rje�enja i mnogo vrsta energetskih kultura koje se mogu koristiti. Zbog svoje rasprostranjenosti i ?este ne komercijalne upotrebe te�ko je pratiti proizvodnju biomase i na lokalnoj razini, a pogotovo na globalnoj. Zbog toga su kona?ne brojke ipak na kraju samo procjene.

Tr�i�ta za bioenergiju

Pro�le godine je biomasa pokrila otprilike 10% svjetske primarne potro�nje energije ili 56,6 EJ energije. Pri tome je moderna upotreba biomase bila odgovorna za 13 EJ topline za zgrade i industrijski sektor, 5 EJ je iskori�teno za proizvodnju biogoriva i isto toliko za proizvodnju elektri?ne energije (otprilike 405 TWh).

Kori�tenje moderne biomase se brzo �iri i to posebno u Aziji, a u nekim dr�avama je njen udio preko 25%, i to u �vedskoj, Finskoj, Latviji i Estoniji. Ve?inom se za biomasu koristi njen ?vrsti oblik kao �to su drveni ugljen, drvo, organski otpad, peleti i sli?no. U Europi se ubrzano razvija i razmjena biomase u velikim koli?inama.

�to se ti?e biotopline ona se najvi�e koristi u Europi, uz ostvarenje rasta od 5,4% pri ?emu je Njema?ka proizvela 116,6 TWh topline iz biomase - pri ?emu je 88% bilo iz biomase u krutom stanju. U �vedskoj bioenergija ?ini skoro polovicu grijanja u ku?anstvima i komercijalnom sektoru. u EU se koristi i puno drvenih peleta, i to preko 15 milijuna tona pro�le godine. Bioplin se u Europi naj?e�?e koristi za lokalnu proizvodnju, te je iz njega pro�le godine proizvedeno 110 TJ topline i 44,5 GWh elektri?ne energije. Bioplin se koristi i u Aziji i Africi u sve ve?im koli?inama.

�to se ti?e elektrana na biomasu koje proizvode elektri?nu energiju je tokom pro�le godine dodano 5 GW nove snage, te ih sada ima ukupno 88 GW. Pro�le godine su proizvele otprilike 405 TWh elektri?ne energije, s time da je predvodnik SAD ispred Njema?ke, Kine i Brazila, te Indije, Velike Britanije, Italije i �vedske.

SAD ima preko 15,8 GW biomase ?ime su proizveli 60 TWh elektri?ne energije, a pro�le godine je dodano 0,8 GW. Brazil je dodao 0,6 GW, te sada ima 11,4 GW, dok na podru?ju EU ima oko 34,5 GW biomase, te je proizvodnja rasla 7,9% pro�le godine na 79 TWh. Njema?ka ima preko 8 GW biomase, a pro�le godine je dodala oko 500 MW te je iz njih proizvedene 48 TWh elektri?ne energije �to je bilo dovoljno za udio od 7% na tr�i�tu.

Bioplinskih elektrana tako?er ima sve vi�e, te ih tako u Europi ima ?ak 13.800 (1.400 vi�e nego pro�le godine), a ukupna snaga im je 7,5 GW. Njema?ka je i tu dominantna, sa najve?im udjelom, a puno bioplina ima i �vedska.

U Kini je pak krajem pro�le godine bilo 6,2 GW elektrana na biomasu, ali je rast usporen zbog ograni?ene koli?ine biomase. Indija je pak pro�le godine dodala 0,4 GW, te je imala ukupno 4,4 GW. Ipak ti rezultati su lo�iji od planiranih. Japan je pak pro�le godine dodao stotinjak MW te sada ima oko 3,4 GW. Tr�i�te postoji i u Tajlandu gdje se trenuta?no gradi par malih elektrana na biomasu.

Transport - tr�i�ta za biogoriva

Svjetska potro�nja i proizvodnja biogoriva je narasla 7% pro�le godine, te je iznosila 116,6 milijardi litara �to je ponovni porast nakon blagog pada 2012. godine. Proizvodnja etanola je porasla 5% na 87,2 milijardi litara, dok je proizvodnja biodizela narasla 11% na 26,3 milijardi litara.

Glavna regija za proizvodnju i potro�nju etanola je jo� uvijek Sjeverna Amerika, a iza nje je Latinska Amerika. Europa je glavni potro�a? biodizela, a u Aziji raste proizvodnja i potro�nja oba goriva, pa je recimo samo u Tajlandu sko?ila za 30% pro�le godine.

SAD i Brazil su proizveli 87% svoga etanola pri ?emu je SAD proizveo 50 milijardi litara od ?ega se oko 2,4 milijarde izvozi i to ponajvi�e u Kanadu (54%) i Filipine (9%), te u Ujedinjene Arapske Emirate, Brazil, Meksiko i Peru. Brazil je svoju proizvodnju pove?ao za 18%, te je iznosila ukupno 25,5 milijardi litara. Argentina je proizvela 0,5 milijardi litara ?ime je udvostru?ila proizvodnju, a veliki proizvo?a?i su jo� Kina sa 2 milijarde litara i Kanada sa 1,8 milijardi litara.

Europska Unija je najve?i proizvo?a? biodizela te je proizvela 42% cijele proizvodnje sa svojih 12,3 milijardi litara. Udio Europe na tr�i�tu je manje vi�e isti zadnjih par godina. SAD je pove?ao proizvodnju za 17% na 5,1 milijardi litara, ?ime je najve?i pojedina?ni proizvo?a?. Druga je Njema?ka koja je rasla 16% na 3,1 milijardi litara, dok je Brazil rastao 5% na 2,3 milijardi litara. Argentina je bila ?etvrta sa 2,3 milijardi litara. U Kini raste potra�nja pa je zbog male doma?e proizvodnje (0,2 milijarde litara) uvezeno ?ak 1,9 milijardi litara.

Unato? rastu proizvodnje biogoriva nekoliko tr�i�ta se na�lo pred izazovom pro�le godine. To uklju?uje odr�ivost, manju potra�nju zbog ve?e efikasnosti vozila i sve ve?e kori�tenje elektri?nih i hibridnih vozila. Zbog toga je dio dr�ava ostao stati?an, kao �to je recimo Australija u kojoj biogoriva imaju udio od 0,6% i ne ?ini se da ?e rasti u dogledno vrijeme.

Iskori�tavanje biometana kao transportnog goriva tako?er raste. U �vedskoj postoji cijela flota autobusa koji koriste biometan pri ?emu lokalne tvronice proizvode vi�e od 60% ukupno kori�tenog biometana u �vedskoj. Osim toga se otvaraju i benzinske postaje na kojima se nudi biometan.

Industrija bioenergije

Bioenergetska industrija uklju?uje isporu?ioce sirovog materijala, tvrtke koje isporu?uju biomasu korisnicima, proizvo?a?e i distributere specijalne opreme za obradu biomase i proizvo?a?e komponenti koji pretvaraju biomasu u iskoristivu energiju.

Pove?ane brige oko odr�ivosti cijele industije su nagnale vlade u Europi i SAD-u da uvedu nove smjernice i regulaciju za bioenergiju. Industrija je zbog toga prihvatila nove inicijative po sektorima koje se baziraju na odr�ivosti. Cijelo tr�i�te se sve vi�e regulira, te se radi na socijalnoj osvije�tenosti proizvodnje.

Kao nusprodukt industrije su se po?ele pojavljivati i specijalne kemikalije i �ivotinjska hrana. Time se pove?ava iskoristivost i profitabilnost cijele industrije uz manju emisiju stakleni?kih plinova. Samo u SAD-u ima 211 tvornica koje rade takve nusproizvode.

Veliki broj tvrtki proizvodi opremu i radi elektrane na bioenergiju koje iskori�tavaju krutu biomasu (uglavnom pelete i iverje) za proizvodnju topline i elektri?ne energije. Svjetske elektrane koje iskori�tavaju otpad su zajedno sa elektranama na bioplin pro�le godine imale prihod od 12 milijardi dolara, iznos koji bi se mogao pove?ati za 30% tokom idu?e tri do ?etiri godine.

Proizvodnja peleta je pro�le godine sko?ila za 13% naspram 2012. godine, te je iznosila 23,6 milijuna tona. EU je ?inio skoro pola proizvodnje, a Sjeverna Amerika je imala udio od 33%. SAD i Kanada su u Europu izvezle 50% vi�e peleta nego godinu ranije te je ukupni iznos prometa bio 650 milijuna dolara.

Slika 1: Pregled svjetske proizvodnje peleta od 2004. do 2013.

Amsterdamska luka je zbog sve ve?eg uvoza peleta ulo�ila u razvoj skladi�ta 138 milijuna dolara. Samo tamo je pro�le godine uvezeno 100.000 tona peleta i iverja.

Tr�i�te bioplina je pro�le godine tako?er raslo. Na�alost, to?na proizvodnja nije poznata, ali se zna da ubrzano raste u nekoliko dr�ava. Velika Britanija je pove?ala broj bioplinskih postrojenja sa 54 u 2011. godini, na 112 u 2012. godini, a pro�le godine je odobreno njih jo� 200. U Italiji je u jednoj godini broj bioplinskih postrojenja sko?io sa 521 na 1.264, a u ?e�koj i Slova?koj je tako?er uo?en rast. Rast u Europi je pove?an zbog boljih poticaja. U SAD-u pak ima vi�e od 2.200 postrojenja na bioplin.

U Brazilu je tako?er krenuo razvoj bioplinskih postrojenja kojih sada ima 24 ukupne snage 84 MW. U ?ileu i Kolumbiji se tako?er proizvodi bioplin iz agrikulturnog otpada. I u Africi je krenuo razvoj, ali tamo postoje problemi zbog slabe kontrole i upravljanja otpadom.

Zbog tehnolo�kog napretka postoji i mogu?nost proizvodnje bioplinskih goriva iz suhe sto?ne hrane pomo?u specijalnih procesa. U �vedskoj je tako napravljena 20 MW elektrana koja stvara plin iz ostataka �umske biomase, te ga pretvara u biometan. Time se posti�e iskoristivost ?vrste biomase u biometan od 65% za proizvodnju elektri?ne energije. Vi�ak topline iz takve elektrane se koristi za podru?no grijanje ?ime je ukupna iskoristivost primarne energije ?ak 90%.

Investicije u proizvodnju teku?ih biogoriva su ostvarile pad pro�le godine, te su iznosile 4,9 milijardi dolara �to je veliki pad u odnosu na vrhunac od 29,3 milijardi dolara u 2007. godini. Unato? pove?anoj proizvodnji teku?a biogoriva su pokrila samo 2,3% ukupne potro�nje transportnog goriva pro�le godine. Ipak, nova postrojenja su otvorena pro�le godine, a zrakoplovna industrija se sve vi�e zanima za kori�tenje biogoriva. U SAD-u je proizvodnja pro�le godine bila 53 milijardi litara. U Brazilu ima 367 tvornica koja proizvode etanol, a cijena istih je porasla 15% tokom pro�le godine. Usto se planira gradnja novih elektrana, uklju?uju?i jednu sa godi�njom proizvodnjom od 50 milijuna litara koja se razvija u Mato Grosso do Sulu. U Argentini je otvorena tvornica Promaiz S.A. koja ima kapacitet od 130 milijuna litara, te je najve?a u dr�avi.

SAD je pro�le godine imao proizvodnju od 8,5 milijardi litara biodizela kroz 115 tvornica. U Brazilu je pak cijena biodizela pro�le godine pala 12,7%, te je ?ak 60% proizvodnje ostalo neiskori�teno �to je vrlo lo� rezultat. U drugim dijelovima svijeta je u New South Walesu, Australiji odobrena tvornica sa proizvodnjom od 0,3 milijardi litara godi�nje, a proizvodi se od p�eni?nog �kroba. U pod-Saharskoj Africi se cassava, koja se ina?e koristila za proizvodnju piva i bra�na po?ela koristiti i za proizvodnju biogoriva. Prva takva elektrana se gradi u Nigeriji te ?e imati godi�nju proizvodnju od 110 milijuna litara.

�to se ti?e naprednih biogoriva koja ne koriste sto?nu hranu su se pojavile prve komercijalne tvornice pro�le godine. U Sjevernoj Americi su tvornice Gevo i KiOR u SAD-u pustile u prodaju prva biogoriva. U Kanadi je u�la u pogon tvornica ?ija je godi�nja proizvodnja 38 milijuna litara. U Italiji su Novozymes i Beta Renewables otvorili novu komercijalnu tvornicu koja je najve?a svjetska tvornica za napredna biogoriva. Ona proizvodi etanol iz p�eni?nog i ri�inog �kroba te aurndo donaxa (posebna energetska �itarica). Razvijaju se i napredna demonstracijska postrojenja i to u Kanadi, Novom Zelandu, Nizozemskoj i Njema?koj.

Zrakoplovna industrija detaljno prou?ava razvoj naprednih biogoriva, uklju?uju?i ona koja nastaju iz algi. Njihova �elja je smanjiti ovisnost o petrolejskim gorivima, te time i nesigurnost tr�i�ta u tom sektoru. Boeing je pro�le godine obajvio da se trenuta?no proizvodi dovoljno kvalitetnog biogoriva koje bi moglo pokriti otprilike 1% potreba zrakoplova na svijetu (oko 6 milijardi litara) uz konkurentnu cijenu. Sinopec grupa iz Kine koja upravlja rafinerijama je pak pro�le godine dobila licencu za predstavljanje svog biogoriva za zrakoplove koje bi se koristilo na komercijalnom nivou.

Prvi dio ?lanka mo�e se pro?itati�ovdje, a drugi ovdje.