Agora Energiewende je predstavila analizu troškova izgradnje elektrana koje koriste vjetar, solar, nuklearnu energiju i CCS (hvatanje i spremanje ugljičnog-dioksida) uz korištenje trenutačnih poticaja u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Studiju je napravila tvrtka Prognos AG, tvrtka sa sjedištem u Berlinu, Njemačkoj.

Neke članice EU planiraju gradnju nuklearnih elektrana, dok druge kane graditi još elektrana na obnovljive izvore energije ili CCS elektrane, pri čemu bi sve kombinacije trebale smanjiti troškove i povećati energetsku sigurnost, te je stoga i napravljena njihova usporedba.

U samoj studiji se usporedba radila u tri faze i to:

1. usporedbom javnih naknada za nove fotonaponske elektrane, vjetroelektrane (u Njemačkoj) i nuklearne elektrane (u Velikoj Britaniji)

2. suprostavljanjem naknade plaćene za OIE sa niveliziranim troškovima električne energije (LCOE) iz fosilnih tehnologija koje koriste CCS i

3. procjenom troškova za različite portfelje tehnologija proizvodnje električne energije i to miksa OIE i plina, te miksa nuklearne energije i plina

Na prikazu se vide rezultati usporedbe naknada za obnovljive izvore energije i LCOE (faza 1 i 2). Za nuklearne elektrane je uzeta prosječna naknada tokom 35 godina rada u Velikoj Britaniji, za isto razdoblje vjetroelektrana (kopnenih i priobalnih) te fotonapona u Njemačkoj i LCOE za CCS elektranu na plin ili ugljen. Za obnovljive izvore energije se uzima srednja isplaćena naknada po MWh pošto se na početku vijeka projekta plaća veća nakanda, a kasnije manja.

Slika 1: Troškovi u eurima po MWh za sve tehnologije

Prema podacima trošak nuklearne energije u Velikoj Britaniji je 112 €/MWh, dok je za veliki fotonapon na tlu 34% manji, a za vjetroelektranu na kopnu na dobroj lokaciji čak 50% manji. I priobalne vjetroelektrane su jeftinije 15% od nuklearne energije dok su CCS elektrane na plin slične po cijeni sa nuklearnim, a CCS na ugljen je najskuplja tehnologija.

Za fazu 3 je napravljena usporedba sustava na način da je OIE sustav povezan sa plinom imao po 1,25 GW fotonapona i vjetra, te 1,48 GW plinskih elektrana. S druge strane je instalirana nuklearna elektrana snage 0,584 GW i plinske elektrane snage 0,9 GW. Oba sustava proizvode istu količinu električne energije, i to 8.760 GWh pri čemu u prvom miksu vjetroelektrane proizvode 35%, solarne elektrane 14%, a plin ostatak. U drugom sustavu pak nuklearne elektrane proizvedu 50% električne energije, a ostatak pokrivaju plinske elektrane. U obzir je uzeta i varijabilnost proizvodnje iz OIE.

Iz toga su izračunati godišnji troškovi za oba sustava prema kojima su troškovi kombinacije OIE i plina za 21% manji, kao što se i vidi na prikazu. U brojkama to znači da su troškovi vjetroelektrana 175 milijuna eura godišnje, fotonapona 93 milijuna, te oni čine 40% troškova sustava, s time da je u obzir uzeto i ograničenje proizvodnje iz OIE na 69 GWh prema trenutačnom zakonu Njemačke. Trošak plinskih elektrana je 411 milijuna eura. Ukupni trošak sustava je tako 679 milijuna eura. S druge strane troškovi nuklearne energije su 491 milijuna eura, a plinskih elektrana je 366 milijuna eura što daje 857 milijuna eura godišnje ili 21% više.

Slika 2: Godišnji trošak sustava OIE i plin protiv nuklearke i plin u milijunima eura

Troškovi plinskih elektrana su u OIE miksu za 45 milijuna eura veći nego u miksu sa nuklearnom energijom i to zbog toga što se mora osigurati višak energije iz plina zbog stabilnosti sustava. Unatoč tome OIE sustav je puno jeftiniji, i to za čak 223 milijuna eura odnosno 20%.

Zaključak

Analiza je tako pokazala da su najjeftinije od svih navedenih tehnologija vjetroelektrane i soalrne elektrane, s time da se pravi troškovi za CCS elektrane ne znaju, jer su još uvijek u demonstracijskoj fazi, te bi se prve komercijalne trebale izgraditi do 2020. godine. Preliminarne studije procjenjuju da je njihov trošak ipak veći od nuklearne energije.

LCOE (nivelizirani trošak energije) i drugi jednostavni načini usporedbe troškova ne uzimaju u obzir stabilnost sustava, te se stoga za usporedbu obnovljivih izvora energije i nuklearne energije u obzir moraju uzeti smislenije procjene troškova. Tako je ovdje napravljena usporedba cijelog stabilnog sustava pri čemu je s jedne strane nuklearna energija sa plinom, a s druge strane miks vjetra, solara i plina. Troškovi su pokazali da je kombinacija solarnih fotonaponskih sustava, vjetroelektrana i plina već sada 20% jeftinija nego miks nuklearne energije i plina. U budućnosti bi se ta razlika trebala još povećati jer se cijena OIE konstantno smanjuje zbog tehnološkog napretka, te postaje sve konkurentnija. Unatoč tome nikakva moguća pojeftinjenja sustava nisu uzeta u obzir ni za OIE ni za nuklearne elektrane za koje se ne predviđa veće smanjenje troškova u budućnosti.

Cijeli detaljni izvještaj na engleskom jeziku u PDF-u može se naći ovdje.