Agora Energiewende je predstavila analizu tro�kova izgradnje elektrana koje koriste vjetar, solar, nuklearnu energiju i CCS (hvatanje i spremanje uglji?nog-dioksida) uz kori�tenje trenuta?nih poticaja u Velikoj Britaniji i Njema?koj. Studiju je napravila tvrtka Prognos AG, tvrtka sa sjedi�tem u Berlinu, Njema?koj.

Neke ?lanice EU planiraju gradnju nuklearnih elektrana, dok druge kane graditi jo� elektrana na obnovljive izvore energije ili CCS elektrane, pri ?emu bi sve kombinacije trebale smanjiti tro�kove i pove?ati energetsku sigurnost, te je stoga i napravljena njihova usporedba.

U samoj studiji se usporedba radila u tri faze i to:

1. usporedbom javnih naknada za nove fotonaponske elektrane, vjetroelektrane (u Njema?koj) i nuklearne elektrane (u Velikoj Britaniji)

2. suprostavljanjem naknade pla?ene za OIE sa niveliziranim tro�kovima elektri?ne energije (LCOE) iz fosilnih tehnologija koje koriste CCS i

3. procjenom tro�kova za razli?ite portfelje tehnologija proizvodnje elektri?ne energije i to miksa OIE i plina, te miksa nuklearne energije i plina

Na prikazu se vide rezultati usporedbe naknada za obnovljive izvore energije i LCOE (faza 1 i 2). Za nuklearne elektrane je uzeta prosje?na naknada tokom 35 godina rada u Velikoj Britaniji, za isto razdoblje vjetroelektrana (kopnenih i priobalnih) te fotonapona u Njema?koj i LCOE za CCS elektranu na plin ili ugljen. Za obnovljive izvore energije se uzima srednja ispla?ena naknada po MWh po�to se na po?etku vijeka projekta pla?a ve?a nakanda, a kasnije manja.

Slika 1: Tro�kovi u eurima po MWh za sve tehnologije

Prema podacima tro�ak nuklearne energije u Velikoj Britaniji je 112 �/MWh, dok je za veliki fotonapon na tlu 34% manji, a za vjetroelektranu na kopnu na dobroj lokaciji ?ak 50% manji. I priobalne vjetroelektrane su jeftinije 15% od nuklearne energije dok su CCS elektrane na plin sli?ne po cijeni sa nuklearnim, a CCS na ugljen je najskuplja tehnologija.

Za fazu 3 je napravljena usporedba sustava na na?in da je OIE sustav povezan sa plinom imao po 1,25 GW fotonapona i vjetra, te 1,48 GW plinskih elektrana. S druge strane je instalirana nuklearna elektrana snage 0,584 GW i plinske elektrane snage 0,9 GW. Oba sustava proizvode istu koli?inu elektri?ne energije, i to 8.760 GWh pri ?emu u prvom miksu vjetroelektrane proizvode 35%, solarne elektrane 14%, a plin ostatak. U drugom sustavu pak nuklearne elektrane proizvedu 50% elektri?ne energije, a ostatak pokrivaju plinske elektrane. U obzir je uzeta i varijabilnost proizvodnje iz OIE.

Iz toga su izra?unati godi�nji tro�kovi za oba sustava prema kojima su tro�kovi kombinacije OIE i plina za 21% manji, kao �to se i vidi na prikazu. U brojkama to zna?i da su tro�kovi vjetroelektrana 175 milijuna eura godi�nje, fotonapona 93 milijuna, te oni ?ine 40% tro�kova sustava, s time da je u obzir uzeto i ograni?enje proizvodnje iz OIE na 69 GWh prema trenuta?nom zakonu Njema?ke. Tro�ak plinskih elektrana je 411 milijuna eura. Ukupni tro�ak sustava je tako 679 milijuna eura. S druge strane tro�kovi nuklearne energije su 491 milijuna eura, a plinskih elektrana je 366 milijuna eura �to daje 857 milijuna eura godi�nje ili 21% vi�e.

Slika 2: Godi�nji tro�ak sustava OIE i plin protiv nuklearke i plin u milijunima eura

Tro�kovi plinskih elektrana su u OIE miksu za 45 milijuna eura ve?i nego u miksu sa nuklearnom energijom i to zbog toga �to se mora osigurati vi�ak energije iz plina zbog stabilnosti sustava. Unato? tome OIE sustav je puno jeftiniji, i to za ?ak 223 milijuna eura odnosno 20%.

Zaklju?ak

Analiza je tako pokazala da su najjeftinije od svih navedenih tehnologija vjetroelektrane i soalrne elektrane, s time da se pravi tro�kovi za CCS elektrane ne znaju, jer su jo� uvijek u demonstracijskoj fazi, te bi se prve komercijalne trebale izgraditi do 2020. godine. Preliminarne studije procjenjuju da je njihov tro�ak ipak ve?i od nuklearne energije.

LCOE (nivelizirani tro�ak energije) i drugi jednostavni na?ini usporedbe tro�kova ne uzimaju u obzir stabilnost sustava, te se stoga za usporedbu obnovljivih izvora energije i nuklearne energije u obzir moraju uzeti smislenije procjene tro�kova. Tako je ovdje napravljena usporedba cijelog stabilnog sustava pri ?emu je s jedne strane nuklearna energija sa plinom, a s druge strane miks vjetra, solara i plina. Tro�kovi su pokazali da je kombinacija solarnih fotonaponskih sustava, vjetroelektrana i plina ve? sada 20% jeftinija nego miks nuklearne energije i plina. U budu?nosti bi se ta razlika trebala jo� pove?ati jer se cijena OIE konstantno smanjuje zbog tehnolo�kog napretka, te postaje sve konkurentnija. Unato? tome nikakva mogu?a pojeftinjenja sustava nisu uzeta u obzir ni za OIE ni za nuklearne elektrane za koje se ne predvi?a ve?e smanjenje tro�kova u budu?nosti.

Cijeli detaljni izvje�taj na engleskom jeziku u PDF-u mo�e se na?i ovdje.