REN21 je objavio izvje�taj Obnovljivi izvori energije - 2014 Svjetski izvje�taj o stanju (Renewables 2014 Global Status Report - GSR) ?ije ?emo najzanimljivije dijelove ukratko prenijeti u desetak ?lanaka tokom idu?ih par mjeseci. U nastavku se mo�e pro?itati drugi dio u kojem donosimo uvodni pregled po sektorima (elektroenergetski, transportni i sektor grijanja i hla?enja).

Svjetski pregled - elektroenergetski sektor

Najve?i rast je tokom pro�le godine ostvaren u elektroenergetskom sektoru, pri ?emu je instalirana snaga nadma�ila 1.560 GW pro�le godine, �to je 8% vi�e nego 2012. godine. Hidroelektrane su sko?ile 4% na otprilike 1.000 GW, dok su drugi OIE sko?ili za skoro 17% na otprilike 560 GW. Globalno gledano, po tre?inu novoinstaliranih elektrana su pokrile hidroelektrane i solarni fotonapon, dok je energija vjetra imala udio od 29%. Prvi put je instalirano vi�e solara nego vjetroelektrana.

Poticaji za OIE se jo� uvijek manje vi�e fokusiraju na elektroenergetski sektor gdje investicije dobro napreduju, te su na globalnoj razini pro�le godine obnovljivi izvori imali udio od 56% novo instaliranih elektrana. U Europskoj Uniji su obnovljivi izvori energije �estu godinu za redom imali vi�e instalirane snage nego elektrane na fosilna goriva.

OIE su krajem pro�le godine imali udio od 26,4% u ukupno instaliranoj snazi, te su time proizvodili otprilike 22,1% potreba za elektri?nom energijom, pri ?emu hidroelektrane imaju udio od 16,4%. Iako snaga obnovljivih izvora ubrzano raste iz godine u godinu njen globalni udio raste puno sporije i to je ponajvi�e zbog velikog rasta potra�nje za energijom na svjetskoj razini i varijabilne proizvodnje iz OIE.

Unato? tome OIE imaju visoku penetraciju u nekim zemljama, pa je tako energija vjetra pokrila 33,2% potreba za elektri?nom energijom u Danskoj, te 20,9% u �panjolskoj, a u Italiji je solar pokrio 7,8% potreba za elektri?nom energijom. Hidroelektrane koje imaju najve?i udio, kao �to se i vidi na prikazu se sve vi�e koriste za balansiranje sustava sa visokim udjelom varijabilne proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora.

Slika 1: Udjeli OIE u ukupnoj svjetskoj proizvodnji elektri?ne energije

Drugi ne varijabilni obnovljivi izvori kao �to su bio energenti i geotermalni izvori mogu imati sli?nu ulogu, te imati visoki udio u pojedinim zemljama. Geotermalna energija ?ini 29% elektri?ne proizvodnje u Islandu, te vi�e od petinu u Keniji i El Salvadoru.

LCOE (nivelirani tro�ak proizvodnje energije) je ve? nekoliko godina konkurentan za regije s dobrim potencijalom za hidroelektrane, biomasu i geotermalnu energiju, ali je postao konkurentan i u sektoru kopnenih vjetroelektrana, te i solarnog fotonapona. Tro�ak proizvodnje energije za te tehnologije i dalje pada dok u isto vrijeme raste tro�ak za fosilna goriva.

�to se ti?e instalirane snage obnovljivih izvora predvodnici su i dalje Kina, Brazil, Kanada, SAD i Njema?ka. Kina ima skoro ?etvrtinu (24%) instalirane snage OIE uklju?uju?i ?ak 260 GW hidroelektrana. Kada se ne gledaju hidroelektrane predvodnici su Kina, SAD, Njema?ka, te �panjolska, Italija i Indije �to je i prikazano na grafu.

Slika 2: Ukupna instalirana OIE po dr�avama bez hidroelektrana

U top 20 zemalja (bez hidroelektrana) sa instaliranom snagom OIE po stanovniku su na prvim mjestima zemlje iz Euope, i to Danska ispred Njema?ke, Portugala, �panjolske i �vedske. Europa ima i najve?i udio instaliranih OIE bez hidroelektrana na svjetskoj razini sa udjelom od 42%, ali taj udio svake godine sve vi�e pada uslijed razvoja drugih regija.

�to se ti?e zanimljivosti iz pro�le godine, one su slijede?e: Kina je po prvi puta imala proizvodnju iz obnovljivih ve?u od 1.000 TWh ?ime je udio bio ve?i od 20%, a u EU su instalacije obnovljivih predstavljale 72% novih instaliranih elektrana naspram 70% godinu dana ranije. Udio obnovljivih u SAD-u je sko?io na 12,9% unato? padu udjela hidroelektrana, dok je u zadnjih pet godina udio proizvodnje iz ugljena pao za 19%. �panjolska je pak postala prva zemlja sa najve?im udjelom proizvodnje elektri?ne energije u energetskom miksu iz vjetroelektrana, i to sa 20,9% pro�le godine. Indija je dodala vi�e od 4 GW obnovljivih pri ?emu je skoro 70% do�lo iz vjetroelektrana i solarnog fotonapona, ali su OIE ?inili samo 17% svih instalacija pro�le godine. Po?etkom pro�le godine je bar 18 zemalja proizvelo vi�e od 10% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije koji nisu hidroelektrane.

Sve vi�e se razvijaju i zelena tr�i�ta elektri?ne energije pri ?emu je predvodnik Europa, odnosno Njema?ka gdje ?ak 12,5% svih privatnih ku?anstava ciljano kupuje energiju iz obnovljivih izvora energije, te su pro�le godine oni bili zaslu�ni za potro�nju od 15 TWh. Ja?a tr�i�ta su i Austrija, Belgija, Finska, Mad�arska, Nizozemska, Velika Britanija, �vedska i �vicarska. Takva tr�i�ta postoje i u Australiji, Kanadi, Japanu, JAR-u i SAD-u.

Svjetski pregled - sektor grijanja i hla?enja

Potro�nja energije za stvaranje iskoristive topline ?ini skoro polovicu ukupne svjetske potro�nje energije. Moderni OIE (bez tradicionalne biomase) dr�e mali udio koji polako raste u ukupnoj potra�nji za toplinom (imaju udio od oko 10%). Naprimjer, obnovljivi daju preko 60% ukupne energije za toplinu u Islandu i �vedskoj. U Brazilu je udio OIE oko 43%, a udio ve?i od 20% imaju i Austrija, Danska, Izrael, Novi Zeland, Norve�ka i �vedska.

Moderna biomasa, solarni kolektori i geotermalna energija osiguravaju toplu vodu i grijanje prostora za desetke milijuna doma?ih i komercijalnih zgrada na svijetu. Moderna biomasa ima najve?i udio sa skoro 90% ukupnog grijanja na obnovljive izvore. Tr�i�ta za obnovljivo grijanje i hla?enje ubrzrano rastu i to posebno za solarne kolektore i bioenergetske sustave. Pasivne solarne ku?e tako?er postaju sve popularnije, ali se njih ne uklju?uje u izvje�taj zbog manjka podataka.

Bio-grijanje raste 1-2% godi�nje, te sve vi�e zamjenjuju fosilna goriva za istu funkciju. Ve?ina bio-topline dolazi iz biomase, ali sve popularniji postaje i bioplin. Glavna regija za kori�tenje takvih energenata je Europa, ali kori�tenje raste i u Kini.

Tokom zadnjih pet godina su solarni kolektori rasli za 14% godi�nje, a njihovo kori�tenje se posebno poti?e u Kini gdje su i dugoro?no jeftiniji od prirodnog plina i elektri?nih grija?a. Isto se odnosi i za potrebe za toplinom u sredi�njoj Europi.

Geotermalna energija je odli?na za grijanje prostora, pripremu tople vode i javno grijanje, te se ona sve bolje koristi i iz polja sa ni�om temperaturom. Toplinske pumpe isto mogu slu�iti za dobivanje topline ili za hla?enje. Kod njih se sve vi�e koriste hibridni sustavi koji integriraju nekoliko energetskih resursa. Predvodnici su i u ovom sektoru Kina i Europa, pri ?emu je kinesko tr�i�te duplo ve?e, a oba ubrzano rastu.

Unato? svemu moderni obnovljivi izvor za grijanje i hla?enje se slabo koriste u odnosu na njihov potencijal, te se slabije razvijaju od elektroenergetskog sektora, �to je rezultat fragmentiranih tr�i�ta i nedostatka poticaja. Dodatno je rast toga tr�i�ta usporen u mnogim zemljama zbog visokih po?etnih tro�kova, te konkurencije fosilnih goriva. Postoje dr�ave gdje potro�a?i mogu kupovati "zelenu toplinu" (Danska, Japan i Velika Britanija), ali te opcije su relativno limitirane naspram kupovine zelene energije.

Unato? slabim poticajima na globalnoj razini neke dr�ave imaju ambiciozne ciljeve, te recimo Danska kani proizvoditi 40% ukupne potrebe za toplinom do 2020. godine iz obnovljivih, a u EU op?enito sve nove zgrade moraju biti blizu nulte potro�nje energije (proizvodnja jednaka potro�nji energiji) od 2019. godine.

�to se ti?e trendova o?ekuje se sve ve?e kori�tenje OIE u podru?nim sustavima grijanja, posebno u Europi, a i ve?e kori�tenje obnovljive topline za industrijske svrhe. Skoro 20% podru?ne topline kroz 20 dr�ava Europe dolazi iz obnovljivih izvora energije.

Neke dr�ave su po?ele koristiti podru?nu toplinu da apsorbiraju elektri?nu energiju iz obnovljivih izvora energije tokom� perioda ve?e proizvodnje i manje potra�nje. Primjer je kori�tenja vi�ka elektri?ne energije iz vjetroelektrana za grijanje vode. Danska je predvodnik takvog na?ina grijanja, te je to dio njihove energetske politike. I u Kini je zapo?et pilot projekt tehnologije vjetar - toplina kako bi se smanjilo lokalno zaga?ivanje zgrada. U cijelom svijetu se sve vi�e razmi�lja o elektrifikaciji toplinskog sektora kori�tenjem obnovljivih izvora energije.

Svjetski pregled - transportni sektor

Obnovljivi izvori energije se u transportnom sektoru uglavnom koriste kao biogoriva i to uglavnom za cestovni promet, te kao elektri?na energija za vlakove, tramvaje i elektri?na vozila.

Teku?a biogoriva (uglavnom etanol i biodizel) imaju najve?i udio u transportnim gorivima koji su dio obnovljivih izvora energije. Oni pokrivaju otprilike 3% ukupne potra�nje za gorivom u cestovnom prometu i skoro 2,3% ukupne potra�nje za gorivom na svjetskoj razini. U Brazilu, SAD-u i Europi je taj udio i ve?i.

Proizvodnja takvih goriva od pro�le godine opet raste, nakon stagnacije zadnjih nekoliko godina. Do kraja pro�le godine je u Europi bilo skoro 700 stanica za punjenje biogorivima, i jo� 300 sa komprimiranim bioplinom. Pomalo se to tr�i�te razvija i u Aziji i na Bliskom Istoku.

Elektri?na energija se ve? koristi za pokretanje vlakova, javnog prijevoza i elektri?nih vozila. Pojavljuje se sve vi�e incijativa da se to pove�e sa obnovljivim izvorima energije koji proizvode elektri?nu energiju. Nekoliko Njema?kih gradova, kao �to su Frankfurt i Nurnberg koriste obnovljive izvore za podzemnu i prigradsku �eljeznicu, dok regija Saarland u Njema?koj potrebe lokalne �eljeznice podmiruje 100% iz obnovljivih izvora energije. Bogota u Kolumbiji je uvela elektri?ne taksije pro�le godine, te je najavila 100 elektri?nih motocikala za policiju.

Elektri?na vozila imaju mali udio u ukupnom broju vozila, ali su se po?ela vi�e probijati u nekim regijama kao �to je Norve�ka, gdje su po?etkom ove godine elektri?na vozila nadma�ila prodaju konvencionalnih vozila. Mnogi gradovi koji �ele biti 100% obnovljivi do neke godine �ele uvesti i elektri?na vozila u svoje energetske planove. �vedska do 2030. godine �eli pre?i na biogoriva i elektri?nu energiju u vozilima.

Ovakav razvoj zajedno sa napretkom u sli?nim tehnologijama pove?ava udio elektri?ne energije u transportu, te pove?ava mogu?nost kori�tenja baterija u vozilima za spremanje energije, �to mo�e pomo?i integraciji varijabilnih OIE u budu?im pametnim mre�ama.

U idu?em ?lanku pisat ?e se o tr�i�nim i industrijskim trendovima po pojedinim tehnologijama, pri ?emu ?e prva na redu biti energija iz biomase.

Prvi dio ?lanka mo�e se pro?itati�ovdje.