Hidroelektrane bi i ove godine trebale nastaviti sa rastom instalacija s obzirom na trendove investiranja u svijetu.

Zadnjih nekoliko desetlje?a razvoj velikih hidroelektrana je bio donekle nepovezan sa sektorom obnovljivih izvora energije unato? tome �to poma�e u odr�ivom razvoju proizvodnje elektri?ne energije (hidroelektrane trenutno proizvode vi�e elektri?ne energije od bilo koje druge obnovljive tehnologije). Velike hidroelektrane su uglavnom jo� uvijek prili?no kritizirane zbog toga �to su projekti "neodr�ivi", i makar je to u nekim slu?ajevima istina, nije uvijek tako.

Stoga se percepcija pomalo mijenja, te sada razvoj velikih hidroelektrana izgleda bolje nego ikada zadnjih desetlje?a. Prema zadnjim podacima Me?unarodnog udru�enja hidroelektrana (IHA) nekih 30 GW je pu�teno u pogon 2012. godine, uklju?uju?i otprilike 2 GW reverzibilnih hidroelektrana (cijeli ?lanak o tome mo�ete pro?itati ovdje. Naravno, tako veliki projekti povla?e puno investicija u regijama posebno u Ju�noj Americi, Aziji i Africi. Pomo?u tih podatakak IHA je identificirala tri trenda koji predvi?aju rast investicija i razvoja za sektor hidroelektrana idu?ih godina.

Glavni trend je daljnji regionalni razvoj gdje ve?a pove?ana potra�nja za sigurnom opskrbom elektri?ne energije i vode stavlja hidroelektrane u povoljan polo�aj za me?unarodnu suradnju ?iji je cilj upravljati vodenim resursima i razviti sustave preko nacionalnih granica. Rezultat toga je da hidroelektrane poma�u sustavu i imaju korist od generalnog trenda izgradnje dalekovoda izme?u zemalja i razmjene elektri?ne energije putem mehanizama prekograni?ne suradnje.

Primjer toga dolazi iz Srednje Amerike i njenog Elektri?nog me?unarodnog sustava (SIEPAC) koji spaja Gvatemalu, El Salvador, Honduras, Costa Ricu, Nikaragvu i Panamu sa 1.800 kilometara dalekovoda. Regija ima veliki potencijal za hidroelektrane, a velike investicije i razvoj su bili ograni?eni zbog male veli?ine pojedina?nih tr�i�ta. Sa investicijama u iznosu od 405 milijuna dolara koji su osigurani kroz pozajmicu Inter-American Development Bank, Central American Bank for Economic Integracion i Corporacion Andinda de Fomento, SIEPAC omogu?uje razmjenu elektri?ne energije regionalno, ali i na velika tr�i�ta kao �to su Kolumbija i Meksiko. Jedan dalekovod snage 300 MW je u�ao u puni pogon sredinom pro�le godine, te je omogu?io dodatni razvoj hidroelektrana. Na primjer, Panamska elektroprivreda je instalirala 13% vi�e hidroelektrana 2012. godine, �to je otprilike 282 MW kroz nekih 7 razli?itih hidroelektrana.

Jo� jedan regionalni primjer, iako na ve?oj razini se dogodio izgradnjom dalekovoda Rio Madeira. U tom projektu izgra?eno je 2.375 kilometara dalekovoda. To je jedan od najduljih svjetskih dalekovoda koji spaja 6.450 MW hidroelektrana u regiji Porto Velho u Amazoni sa velikim gradovima na jugu. Ovaj dalekovod je u�ao u pogon sredinom pro�le godine, a tokom ove godine ?e u?i u puni pogon, te ?e prenositi 7.100 MW, pri naponima od 600 kV.

Drugi va�an trend kojeg je IHA identificirala su globalna priroda investicija u hidroelektrane, pri ?emu je dobar primjer ulaganja Ju�ne Koreje u Pakistan. Taj projekt je postavljen kao nezavisni razvoj u Pakistanu, te je 25% investicije vrijedne 400 milijuna dolara do�lo iz Korejskih tvrtki K-Water i Star Hydro Power Limited. Ostalih 75% ?e biti financirano od strane banaka, uklju?uju?i Azijsku banku za razvoj, Izvoznu banku Koreje, IFC i Islamsku banku za razvoj. Nakon ovog dogovora konzorcij Korejskih tvrtki koje ponovno predvodi K-Water, ali ovaj put sa Korejskom Midland Power i Posco Engineering i Construction su potpisali sporazum o suradnji za dvije hidroelektrane vrijedne 3 milijarde dolara koje se nalaze u regiji Pakhtunkhwa u Paksitanu (665 MW Lowr Pallas Valley i 496 MW Spat Gah).

I u Africi se sve vi�e investira na sli?an na?in, a najve?i projekt te vrste je izgra?en u Ugandi gdje je u pogon pu�tena 250 MW hidroelektrana Bujagali. Nakon toga je 2013. godine potpisan ugovor sa Kineskom Sino-Hydro Group za razvoj hidroelektrane Karuna koja je vrijedna 1,65 milijardi dolara, a nalazi se na po?etku rijeke Nil, te ?e imati snagu od 600 MW. Sino Hydro pokriva 15% ukupnih tro�kova. Ova hidroelektrana bi trebala biti dovr�ena do 2018. godine.

SAD navodno tako?er planira investicije u Demokratskoj Republici Kongo i to u projekt hidroelektrane Inga 3 koja vrijedi 12 milijardi dolara. SAD bi navodno mogao ulo�iti do 7 milijardi dolara u projekt kroz energetski program poznat kao Power Africa. Uz ovakve projekte koji podr�avaju velike hidroelektrane u porastu su i investicije iz privatnog sektora koje su usko povezane sa povoljnim poticajnim politikama za obnovljivi sektor, odnosno hidroelektrane.

S porastom interesa za razvoj hidroelektrana su se pove?ale i investicije u istra�ivanja i razvoj tehnologija. Posebno je interesantno pove?anje investicija u oceanske tehnologije (plima i oseka i morske struje), reverzibilne hidroelektrane i hidroelektrane koje su prijateljske prema ribama. Prije dvije godine je tako instalirano otprilike 516 MW oceanskih elektrana sa otprilike 3 GW u razvoju.

Reverzibilne hidroelektrane sa varijabilnom brzinom turbina su tako?er sve zanimljivije zato �to su najisplativija tehnologija koja mo�e biti iskori�tena za spremanje energije iz varijabilnih izvora kao �to su solar i vjetar, a imaju i neke dodatne prednosti. Zbog toga su ve? sada neke reverzibilne hidroelektrane unaprije?ene, sa varijabilnom brzinom turbina, a primjer je 485 MW elektrana Le Cheylas u Francuskoj.

Naravno, kod razvoja hidroelektrana jo� uvijek ima mnogo izazova i problema, ali unato? tome ovi trendovi pokazuju da prednosti hidroelektrana daju razloga za optimizam i za veliki rast ove i idu?ih godina.

Izvor: www.renewableenergyworld.com