�

Ju�na Amerika

Ju�na Amerika razli?ito razvija obnovljive izvore energije, pri ?emu neke dr�ave predvode, a druge se vi�e oslanjaju na fosilna goriva. Nekoliko dr�ava radi na reformama politike poticaja i potencijala. Paragvaj recimo radi pregled potencijalnih projekata, dok je Argentina dovr�ila svoj 2030 Plan koji se fokusira na hidroelektrane i nuklearnu energiju kako bi smanjili udio plina sa 52 na 30% u proizvodnji elektri?ne energije. ?ile je tako?er objavio svoju Dr�avnu energetsku strategiju 2012-2030 kojom se udio hidroelektrana kani pove?ati sa 34 na 48%. Osim toga se planiraju i drugi obnovljiivi izvori, uklju?uju?i one koji nisu na mre�i u ovom planu za 48%.

�to se ti?e razvoja hidroelektrana Argentina nudi dva projekta na rijeci Santa Cruz zajedni?ke snage 1.740 MW. U ?ileu se pak razvijaju projekti Alto Maipo snage 531 MW i HidroAysen snage 2.750 MW. Venezuela gradi hidroelektranu Manuel Piar snage 2.330 MW (10x233 MW) koja bi trebala biti gotova idu?e godine, te rehabilitira �est jedinica na projektu Simon Bolivar snage 10.300 MW. Bolivija radi studiju isplativosti za projekt Rositas snage 600 MW. Peru gradi hidroelektranu Chagila snage 406 MW, razvija projekte Cerro de Aguila snage 500 MW i Santa Teresa snage 98 MW, te proizvodi 65% elektri?ne energije iz hidroelektrana.

Brazil o?ekuje veliki porast potro�nje elektri?ne energije od 4,5% godi�nje, �to zna?i 443 TWh u 2011., do 736 TWh u 2021. godini. Industrija ?e tro�iti 50% te energije 2021. godine. Zbog toga Brazil promovira hidroelektrane koje ve? imaju udio od 80%, ali jo� uvijek ima i mnogo potencijala. Pro�le godine je u pogon u�ao projekt hidroelektrane Estreito snage 1.087 MW na rijeci Tocantins. U izgradnji je nekoliko ogromnih projekata u regiji Amazone: Belo Monte snage 11.233 MW, Santo Antonio snage 3.150 MW i Jirau snage 3.750 MW. U izgradnji je i nekoliko manjih projekata, a u idu?e tri godine se pripremaju aukcije za projekte hidroelektrane Sao Manoel snage 746 MW i Sinop snage 400 MW, te jo� pet projekata u regiji Tapajos. Brazil je pro�le godine u rujnu predstavio nove uvjete za koncesije za proizvodnju iz hidroelektrana i za prijenosne mre�e. Time se smanjuju cijene elektri?ne energije za potro�a?e, ali i prihodi operatora �to se trenuta?no kompenzira od strane Brazilske vlade.

Kolumbija ima potencijal od ?ak 113 GW hidroelektrana, te je time druga u Ju�noj Americi iza Brazila. Veliki potencijal ima i u vjetroelektranama, uklju?uju?i 21 GW vjetroelektrana i puno solara i geotermalne energije. Ukupna instalirana snaga elektrana u dr�avi je 14 GW od ?ega hidroelektrane imaju 9 GW. Udio hidroelektrana u proizvedenoj elektri?noj energiji je 68%, te u tendenciji pada, ali to bi se trebalo promijeniti izgradnjom dva projekta i to 2.400 MW Ituanga i 820 MW Sogamosa. Ituango ?e biti najve?a hidroelektrana u Kolumbiji kada bude izgra?ena 2018. godine. Kolumbija istra�uje i zajedni?ki razvoj vjetroelektrana i hidroelektrana u pojedinim regijama te izgradnju pametnih mre�a pri ?emu bi se energija proizvedena iz vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije spremala kroz hidroelektrane. Regionalna mre�a je tako?er prioritet, pri ?emu Kolumbija ve? isporu?uje energiju Ekvadoru, a druga potencijalna tr�i�ta su Venezuela i sredi�nja Amerika.

�

Europa

Direktiva Europske Unije postavlja ambiciozan cilj od 20% energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. Zbog toga se u Euorpi investira� u sve tipove obnovljivih izvora energije. Iako su hidroelektrane dobro razvijene u regiji, imaju potencijala za nov razvoj ili za unapre?enje postoje?ih lokacija. Nove tehnologije kao �to su morske struje ili plima i oseka se tako?er razvijaju uz reverzibilne hidroelektrane.

U Veliko Britaniji i Irskoj se razvijaju projekti elektrana na valove i plimu i oseku. Irska razvija 100 MW projekt pokraj sjeverne obale kraj mjesta Antrim. Gradi se i 400 MW projekt na plimu i oseku na lokaciji Pentland Firth u Velikoj Britaniji. Osim toga UK Crown Estate investira i u demonstracijske projekte elektrana na valove. Grenland pak �eli zamijeniti svoje elektrane na dizel sa hidroelektranama koje bi radile na vodu koje dolazi sa ledenjaka. Zadnji projekt je 22,5 MW projekt u gradu Illusat. To je tre?i takav projekt u regiji nakon 9 MW Qorlororsuaqa u 2007. i 15 MW projekta Sisimut iz 2010. godine. Zbog ovih i jo� nekih drugih projekata 70% elektri?ne energije se proizvodi iz hidroelektrana.

Od drugih zanimljivih projekata u Europi su 162 MW projekt Messorocha i 14 MW projekt Ilarionas u Gr?koj, kao i projekt Innertkirchen snage 150 MW u �vicarskoj. Albanija pak planira rehabilitaciju i modernizaciju 14 brana, te gradnju projekta Devoll snage 280 MW ove godine. Albanija je u pogon pustila projekt Ashta snage 48 MW koji se sastoji od hidroelektrana Ashta I i II. To je prvi puta da se koristi tehnologija hydromatrix na ve?oj skali. Radi se o tehnologiji koja umjesto jedne ve?e turbine koristi nekoliko manjih koje se mogu koristiti na niskim padovima vode, te tako pove?ati efikasnost kori�tenja energije.

Hidroelektrane su trenuta?no jedina tehnologija s velikim mogu?nostima pohrane energije, uklju?uju?i konvencionalnu pohranu u akumulacijama i reverzibilne projekte. Trenuta?no reverzibilnih hidroelektrana u Europi ima oko 50 GW, s time da se pove?avaju investicije u nove. U travnju pro�le godine su tako Austrija, Njema?ka i �vicarska potpisale deklaraciju za zajedni?ki razvoj takvih projekata.

Gradnja reverzibilnih hidroelektrana se planira po cijeloj Europi. Njema?ka regija Thuring je tako identificirala pro�le godine 13 lokacija sa ukupnim potencijalom od 5,1 GW. U �vicarskoj je u planu ili se gradi 4 GW projekata. Austrija razvija 430 MW projekt Reisseck i 400 MW Pfaffenboden. Poljska radi na revitalizaciji projekta Zydowo snage 156 MW. Portugal razvija projekte Venda Nova II snage 756 MW, Foz Tua snage 259 MW i Salamonde II snage 207 MW. Najve?i projekt reverzibilne hidroelektrane je u Ukrajini, a ima snagu od ?ak 1.944 MW.

Nekoliko dr�ava radi na kori�tenju nove tehnologije koja koristi varijabilnu brzinu turbine. Ona omogu?ava bolje servisne mogu?nosti za mre�u u smislu kvalitete i opskrbe elektri?nom energijom. Francuska je zapo?ela revitalizaciju projekta Le Cheylas snage 485 MW sa turbinama s varijabilnom brzinom vrtnje. Projekt bi nakon revitalizacije trebao proizvoditi dodatnih 70 GWh elektri?ne energije. Sli?ne instalacije se procjenjuju za nekoliko postoje?ih reverzibilnih hidroelektrana u Europi kako bi se pove?ala mogu?nost spremanja energije iz varijabilnih obnovljivih izvora energije.

�

�

Afrika

Ve?ina Afrike ima veliki neiskori�teni potencijal u obnovljivim izvorima energije, a postoji i mnogo udaljenih podru?ja gdje nema mre�e, te se elektri?na energija proizvodi iz dizel agregata ili biomase, dok mre�e ovise o uvozu fosilnih goriva.

Razvoj hidroelektrana je sada prioritet mnogih Afri?kih dr�ava. Zambia je zavr�ila gra?evinske radove na 2x360 MW postrojenjima na lokaciji Kariba North Bank, a radovi su po?eli i na hidroelektrani Itezhi-Tezhi snage 120 MW. Pro�le godine je dovr�ena i hidroelektrana Bujagali snage 250 MW u Ugandi, te je tamo po prvi puta proizvodnja elektri?na energije nadma�ila potro�nju. U JAR-u se nastavlja program poticanja obnovljivih izvora energije kroz javne ponude koje uklju?uju i hidroelektrane. Etiopija uvelike razvija hidroelektrane i to puno njih, a najbli�a dovr�etku je 1.870 MW hidroelektrana Gilbel Glibe III. Radi se o najve?oj hidroelektrani u Africi, a trebala bi biti gotova ove godine. Gradnja je krenula i za jedan ve?i projekt snage 6.000 MW pod nazivom Grand Renaissance Dam.

Ekvatorijalna Gvineja je u listopadu pro�le godine u pogon pustila hidroelektranu Djibloho snage 120 MW. Demokratska Republika Kongo ima izgra?eno oko 2,4 GW hidroelektrana, uz potencijal od ?ak 100 GW. U kolovozu pro�le godine je potpisan ugovor za razvoj projekta hidroelektrane Grand Inga snage ?ak 40.000 MW, a razvija se i projekt Inga 3 snage 4.300 MW.

Kamerun ima drugi najve?i potencijal nakon Konga, a iznosi mu 23 GW. Instalirana snaga hidroelektrana im je sada tek 800 MW pri ?emu ve?inu snage nose hidroelektrane Edea snage 264 MW, Songloulou 398 MW i Lagdo snage 72 MW. Sada se razvijaju tri nova projekta koji su u izgradnji, a radi se o projektima Lom Pangar snage 56 MW koji bi u pogon trebao u?i 2016., te projektima hidroelektrana Mermveele i Mekin. Osim toga Kamerun trenuta?no razmatra i druge obnovljive izvore energije kao �to su solar i vjetar.

Eastern African Power Pool (EAPP) je regionalno tijelo koje je smje�teno u Addis Ababu u Etiopiji. Cilj ovoga tijela je optimizirati kori�tenje elektri?ne energije na istoku Afrike pro�iriti dostupnost pouzdane elektri?ne energije. Isto?na Afrika sada ima problema sa nedostatkom elektri?ne energije, te ?estim nestancima iste. EAPP je osnovan 2005., a koordinira razmjenu elektri?ne energije preko granica dr�ava, te razvoj me?udr�avnih mre�a. EAPP sada ?ini devet dr�ava i trinaest elektroprivreda. Tokom zadnjeg desetlje?a je investirana velika koli?ina novaca u proizvodna postrojenja i prijenosne dalekovode. Tokom zadnje dvije godine je zahvaljuju?i EAPP-u Etiopija po?ela izvoziti elektri?nu energiju kroz 230 kV kabel u ?ibuti i Sudan. Kenija uvozi elektri?nu energiju iz Ugande kroz 132 kV kabel od 1950-ih, a sada planira pove?ati uvoz pove?anjem prijenosne snage kabela na 220 kV i spajanjem sa Tanzanijom kroz 400 kV kabel 2015. godine. Planiraju se i drugi spojevi i to iz Etiopije u Keniju i Eritreju, iz Tanzanije u Ugandu, te iz Ugande u Kongo i Ruandu. EAPP tu sudjeluje kao tehni?ki savjetnik, projektant master plana, te podr�ka za izradu studija isplativosti, utjecaja na okoli� i spoja elektroenergetskih mre�a. To se ?esto radi u koordinaciji za me?unarodnim donorima i investitorima.

�