Me?unarodno udru�enje za hidroelektrane (IHA), neprofitna organizacija za promociju hidroelektrana, je objavila podatke za svjetske investicije u hidroelektrane za 2012. godinu.

Svjetski pregled

Prema procjenama IHA-e tokom pro�le godine je instalirano 27-30 GW hidroelektrana i 2-3 GW reverzibilnih hidroelektrana. Do ovog razvoja je ponajvi�e do�lo zbog poticaja za obnovljive izvore energije, te regionalnih shema za razmjenu emisija uglji?nog-dioksida, kao recimo u Australiji i Kini. Pro�la godina je bila i godina hidrolo�kih ekstrema sa rekordnim proizvodnjama na velikim projektima kao �to su Itaipu u Brazilu, ali i velikih su�a na pojedinim lokacijama.

Zabilje�eni su i slijede?i trendovi:

1.)��� Hidroelektrane sudjeluju u regionalnoj suradnji i povezivanjima � pove?ana potra�nja za sigurno�?u opskrbe elektri?nom energijom i vodom poti?e razvoj na regionalnoj osnovi. Sve vi�e se sura?uje izvan dr�avnih granica na menad�mentu vode i razvoju elektroenergetskih sustava. Ovo se dodatno poti?e razvojem prekograni?nih prijenosnih mre�a za sigurnost opskrbe pojedinih dr�ava.

2.)��� Novi igra?i investiraju u hidroelektrane � sve vi�e razli?itih investitora investiraju u nove regije, recimo Ju�na Koreja investira u Nepal, Pakistan i Filipine, a Kina i Indija investiraju u Afriku. Ovime se razvijaju regije koje nisu imale puno opcija za razvoj infrastrukture. Privatne investicije omogu?uju gradnju manjih projekata u kra?em vremenskom roku. Primjer toga je pu�tanje u pogon projekta hidroelektrane Djibloho u Ekvatorijalnoj Gvineji snage 120 MW. Projekt je izgra?en u ?etiri godine i pokriva 90% �potreba za elektri?nom energijom te dr�ave. Za daljnje poticanje stranih investicija planirani projekti moraju imati sigurne lokalne korisnike kako bi se smanjio rizik prodaje elektri?ne energije. Privatne investicije ipak predstavljaju i izazov za regionalni strate�ki razvoj jer treba implementirati socijalnu politiku i okoli�nu politiku koja podr�ava razvoj infrastrukture.

3.)��� Novi razvoj hidro tehnologija � razvoj hidro tehnologija je dodatno potaknuo istra�ivanja i pobolj�anja u tom sektoru. To se posebno odnosi na implementaciju tehnologija na plimu i oseku, revezibilnih hidroelektrana i infrastrukture koja je povoljna za ribe. IHA procjenjuje da je na razini svijeta trenuta?no instalirano 516 MW elektrana koje koriste oceanske tehnologije i plimu i oseku. Projekata u razvoju ima barem 3 GW pri ?emu ih je jo� vi�e u dugoro?nom razvoju. Isplativost ovakvih projekata se jo� istra�uje, te se radi na pobolj�anju tehnologije. Pro�le godine je zavr�en najve?i svjetski projekt na plimu i oseku 254 MW elektrana Sihwa u Ju�noj Koreji, te je nakon 45 godina rada obnovljen projekt La Rance u Francuskoj snage 240 MW. Puno se investira i u reverzibilnu tehnologiju i to posebno u varijabilne pumpe, a sama tehnologija se razvija jer se o?ekuje da ?e slu�iti kao back up za obnovljive izvore energije kao �to su vjetroelektrane i sun?ane elektrane. Ameri?ki Institut za istra�ivanje elektri?ne energije (EPRI) pak istra�uje turbine za hidroelektrane koje se prijateljske za ribe, odnosno turbine koje minimalno ozlje?uju ribe koje prolaze kroz njih. To nije jedino takvo istra�ivanje u svijetu.

Pregled hidro energije po regijama:

Sjeverna i srednja Amerika

Sjeverna i srednja Amerika jo� uvijek imaju nerazvijeni potencijal hidroelektrana kao i potrebu za modernizacijom starih postrojenja. Osim toga se mora investirati i u prijenosnu mre�u, odnosno njenu infrastrukturu.

U pro�loj godini je instalirano oko 2 GW hidroelektrana pri ?emu je instalirano oko 0,8 GW u Meksiku, 0,7 GW u Kanadi, 0,3 GW u Panami i 0,2 GW u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama.

Kanada je tre?i najve?i svjetski proizvo?a? elektri?ne energije iz hidroelektrana sa nekih 75 GW instalirane snage, a pro�le godine su u pogon u�le hidroelektrane: Wuskwatim snage 200 MW, unapre?enje hidroelektrane Shipshaw snage 225 MW i projekt Eastmain-1 snage 768 MW. U pripremi odnosno gradnji su projekti Muskrat Falls snage 825 MW, Romaine-2 snage 640 MW, Keeyask 695 MW, Mica-5&6 snage 500 MW i Romaine-1 snage 270 MW. Svi ovi projekti ?e biti dovr�eni izme?u 2013. i 2017. Osim toga se snaga pove?ava unaprije?enjem postoje?ih projekata kao �to se recimo radi na projektu Lower Mattagarni ?ija ?e se snaga pove?ati za 440 MW bez gradnje nove brane.

U srednjoj Americi se razvija projekt La Yesca snage 750 MW u Meksiku i projekt Reventazion u Costa Rici snage 305,5 MW. Costa Rica je krenula u razvoj jo� pet projekata, Dominikanska Republika radi na rehabilitaciji dva projekta, a Panama planira ?ak 30 novih hidroelektrana ukupne snage 720 MW. Osim toga Costa Rica, Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva i Panama rade na interkonekciji kroz jednosmjerni 230 kV prijenosni dalekovod sa 15 transformatorskih stanica. Ve?i dio je ve? izgra?en, a jo� se manji dio gradi.

U Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama se od poe?tka ove godine promi?e rast mini hidroelektrana i proto?nih hidroelektrana kroz jednostavnije isho?enje dozvola. Tako?er je produ�en PTC poticaj za obnovljive izvore energije, a 29 saveznih dr�ava ima RPS (standardni portfelj za obnovljive izvore energije) kojim se regulira koliko elektri?ne energije mora biti proizvedeno iz obnovljivih izvora energije, te uvesti poticaje za iste. Glavni izazov za najve?e operatere hidroelektrana je starost postrojenja pri ?emu je za US Army Corps of Engineers prosje?na starost postrojenja 47 godina, dok je od US Buareau of Reclamation starost postrojenja 51 godina. Oni moraju prodavati elektri?nu energiju po garantiranoj niskoj cijeni, te je stoga te�ko financirati nadogradnju projekata. Pro�le godine su u SAD-u obnovljene slijede?e hidroelektrane: 518 MW Garrison, 199 MW Folsom Dam, 428 MW Hungry Horse, 402 MW Dworshak, 1.077 MW Bonneville, 2.078 MW Hoover Dam, 980 MWQ McNary, 2.45 MW Chief Joseph i 810 MW Lower Granite. Zabrinutost zbog utjecaja na okoli�, ponajprije za nemogu?nosti migracije riba je dovela do uklanjanja nekih brana u SAD-u. Ukupno se razmatra uklanjanje 3 GW hidroelektrana ?ija je godi�nja proizvodnja 7.800 GWh.

�

�

Ju�na Amerika

Ju�na Amerika razli?ito razvija obnovljive izvore energije, pri ?emu neke dr�ave predvode, a druge se vi�e oslanjaju na fosilna goriva. Nekoliko dr�ava radi na reformama politike poticaja i potencijala. Paragvaj recimo radi pregled potencijalnih projekata, dok je Argentina dovr�ila svoj 2030 Plan koji se fokusira na hidroelektrane i nuklearnu energiju kako bi smanjili udio plina sa 52 na 30% u proizvodnji elektri?ne energije. ?ile je tako?er objavio svoju Dr�avnu energetsku strategiju 2012-2030 kojom se udio hidroelektrana kani pove?ati sa 34 na 48%. Osim toga se planiraju i drugi obnovljiivi izvori, uklju?uju?i one koji nisu na mre�i u ovom planu za 48%.

�to se ti?e razvoja hidroelektrana Argentina nudi dva projekta na rijeci Santa Cruz zajedni?ke snage 1.740 MW. U ?ileu se pak razvijaju projekti Alto Maipo snage 531 MW i HidroAysen snage 2.750 MW. Venezuela gradi hidroelektranu Manuel Piar snage 2.330 MW (10x233 MW) koja bi trebala biti gotova idu?e godine, te rehabilitira �est jedinica na projektu Simon Bolivar snage 10.300 MW. Bolivija radi studiju isplativosti za projekt Rositas snage 600 MW. Peru gradi hidroelektranu Chagila snage 406 MW, razvija projekte Cerro de Aguila snage 500 MW i Santa Teresa snage 98 MW, te proizvodi 65% elektri?ne energije iz hidroelektrana.

Brazil o?ekuje veliki porast potro�nje elektri?ne energije od 4,5% godi�nje, �to zna?i 443 TWh u 2011., do 736 TWh u 2021. godini. Industrija ?e tro�iti 50% te energije 2021. godine. Zbog toga Brazil promovira hidroelektrane koje ve? imaju udio od 80%, ali jo� uvijek ima i mnogo potencijala. Pro�le godine je u pogon u�ao projekt hidroelektrane Estreito snage 1.087 MW na rijeci Tocantins. U izgradnji je nekoliko ogromnih projekata u regiji Amazone: Belo Monte snage 11.233 MW, Santo Antonio snage 3.150 MW i Jirau snage 3.750 MW. U izgradnji je i nekoliko manjih projekata, a u idu?e tri godine se pripremaju aukcije za projekte hidroelektrane Sao Manoel snage 746 MW i Sinop snage 400 MW, te jo� pet projekata u regiji Tapajos. Brazil je pro�le godine u rujnu predstavio nove uvjete za koncesije za proizvodnju iz hidroelektrana i za prijenosne mre�e. Time se smanjuju cijene elektri?ne energije za potro�a?e, ali i prihodi operatora �to se trenuta?no kompenzira od strane Brazilske vlade.

Kolumbija ima potencijal od ?ak 113 GW hidroelektrana, te je time druga u Ju�noj Americi iza Brazila. Veliki potencijal ima i u vjetroelektranama, uklju?uju?i 21 GW vjetroelektrana i puno solara i geotermalne energije. Ukupna instalirana snaga elektrana u dr�avi je 14 GW od ?ega hidroelektrane imaju 9 GW. Udio hidroelektrana u proizvedenoj elektri?noj energiji je 68%, te u tendenciji pada, ali to bi se trebalo promijeniti izgradnjom dva projekta i to 2.400 MW Ituanga i 820 MW Sogamosa. Ituango ?e biti najve?a hidroelektrana u Kolumbiji kada bude izgra?ena 2018. godine. Kolumbija istra�uje i zajedni?ki razvoj vjetroelektrana i hidroelektrana u pojedinim regijama te izgradnju pametnih mre�a pri ?emu bi se energija proizvedena iz vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije spremala kroz hidroelektrane. Regionalna mre�a je tako?er prioritet, pri ?emu Kolumbija ve? isporu?uje energiju Ekvadoru, a druga potencijalna tr�i�ta su Venezuela i sredi�nja Amerika.

�

Europa

Direktiva Europske Unije postavlja ambiciozan cilj od 20% energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. Zbog toga se u Euorpi investira� u sve tipove obnovljivih izvora energije. Iako su hidroelektrane dobro razvijene u regiji, imaju potencijala za nov razvoj ili za unapre?enje postoje?ih lokacija. Nove tehnologije kao �to su morske struje ili plima i oseka se tako?er razvijaju uz reverzibilne hidroelektrane.

U Veliko Britaniji i Irskoj se razvijaju projekti elektrana na valove i plimu i oseku. Irska razvija 100 MW projekt pokraj sjeverne obale kraj mjesta Antrim. Gradi se i 400 MW projekt na plimu i oseku na lokaciji Pentland Firth u Velikoj Britaniji. Osim toga UK Crown Estate investira i u demonstracijske projekte elektrana na valove. Grenland pak �eli zamijeniti svoje elektrane na dizel sa hidroelektranama koje bi radile na vodu koje dolazi sa ledenjaka. Zadnji projekt je 22,5 MW projekt u gradu Illusat. To je tre?i takav projekt u regiji nakon 9 MW Qorlororsuaqa u 2007. i 15 MW projekta Sisimut iz 2010. godine. Zbog ovih i jo� nekih drugih projekata 70% elektri?ne energije se proizvodi iz hidroelektrana.

Od drugih zanimljivih projekata u Europi su 162 MW projekt Messorocha i 14 MW projekt Ilarionas u Gr?koj, kao i projekt Innertkirchen snage 150 MW u �vicarskoj. Albanija pak planira rehabilitaciju i modernizaciju 14 brana, te gradnju projekta Devoll snage 280 MW ove godine. Albanija je u pogon pustila projekt Ashta snage 48 MW koji se sastoji od hidroelektrana Ashta I i II. To je prvi puta da se koristi tehnologija hydromatrix na ve?oj skali. Radi se o tehnologiji koja umjesto jedne ve?e turbine koristi nekoliko manjih koje se mogu koristiti na niskim padovima vode, te tako pove?ati efikasnost kori�tenja energije.

Hidroelektrane su trenuta?no jedina tehnologija s velikim mogu?nostima pohrane energije, uklju?uju?i konvencionalnu pohranu u akumulacijama i reverzibilne projekte. Trenuta?no reverzibilnih hidroelektrana u Europi ima oko 50 GW, s time da se pove?avaju investicije u nove. U travnju pro�le godine su tako Austrija, Njema?ka i �vicarska potpisale deklaraciju za zajedni?ki razvoj takvih projekata.

Gradnja reverzibilnih hidroelektrana se planira po cijeloj Europi. Njema?ka regija Thuring je tako identificirala pro�le godine 13 lokacija sa ukupnim potencijalom od 5,1 GW. U �vicarskoj je u planu ili se gradi 4 GW projekata. Austrija razvija 430 MW projekt Reisseck i 400 MW Pfaffenboden. Poljska radi na revitalizaciji projekta Zydowo snage 156 MW. Portugal razvija projekte Venda Nova II snage 756 MW, Foz Tua snage 259 MW i Salamonde II snage 207 MW. Najve?i projekt reverzibilne hidroelektrane je u Ukrajini, a ima snagu od ?ak 1.944 MW.

Nekoliko dr�ava radi na kori�tenju nove tehnologije koja koristi varijabilnu brzinu turbine. Ona omogu?ava bolje servisne mogu?nosti za mre�u u smislu kvalitete i opskrbe elektri?nom energijom. Francuska je zapo?ela revitalizaciju projekta Le Cheylas snage 485 MW sa turbinama s varijabilnom brzinom vrtnje. Projekt bi nakon revitalizacije trebao proizvoditi dodatnih 70 GWh elektri?ne energije. Sli?ne instalacije se procjenjuju za nekoliko postoje?ih reverzibilnih hidroelektrana u Europi kako bi se pove?ala mogu?nost spremanja energije iz varijabilnih obnovljivih izvora energije.

�

�

Afrika

Ve?ina Afrike ima veliki neiskori�teni potencijal u obnovljivim izvorima energije, a postoji i mnogo udaljenih podru?ja gdje nema mre�e, te se elektri?na energija proizvodi iz dizel agregata ili biomase, dok mre�e ovise o uvozu fosilnih goriva.

Razvoj hidroelektrana je sada prioritet mnogih Afri?kih dr�ava. Zambia je zavr�ila gra?evinske radove na 2x360 MW postrojenjima na lokaciji Kariba North Bank, a radovi su po?eli i na hidroelektrani Itezhi-Tezhi snage 120 MW. Pro�le godine je dovr�ena i hidroelektrana Bujagali snage 250 MW u Ugandi, te je tamo po prvi puta proizvodnja elektri?na energije nadma�ila potro�nju. U JAR-u se nastavlja program poticanja obnovljivih izvora energije kroz javne ponude koje uklju?uju i hidroelektrane. Etiopija uvelike razvija hidroelektrane i to puno njih, a najbli�a dovr�etku je 1.870 MW hidroelektrana Gilbel Glibe III. Radi se o najve?oj hidroelektrani u Africi, a trebala bi biti gotova ove godine. Gradnja je krenula i za jedan ve?i projekt snage 6.000 MW pod nazivom Grand Renaissance Dam.

Ekvatorijalna Gvineja je u listopadu pro�le godine u pogon pustila hidroelektranu Djibloho snage 120 MW. Demokratska Republika Kongo ima izgra?eno oko 2,4 GW hidroelektrana, uz potencijal od ?ak 100 GW. U kolovozu pro�le godine je potpisan ugovor za razvoj projekta hidroelektrane Grand Inga snage ?ak 40.000 MW, a razvija se i projekt Inga 3 snage 4.300 MW.

Kamerun ima drugi najve?i potencijal nakon Konga, a iznosi mu 23 GW. Instalirana snaga hidroelektrana im je sada tek 800 MW pri ?emu ve?inu snage nose hidroelektrane Edea snage 264 MW, Songloulou 398 MW i Lagdo snage 72 MW. Sada se razvijaju tri nova projekta koji su u izgradnji, a radi se o projektima Lom Pangar snage 56 MW koji bi u pogon trebao u?i 2016., te projektima hidroelektrana Mermveele i Mekin. Osim toga Kamerun trenuta?no razmatra i druge obnovljive izvore energije kao �to su solar i vjetar.

Eastern African Power Pool (EAPP) je regionalno tijelo koje je smje�teno u Addis Ababu u Etiopiji. Cilj ovoga tijela je optimizirati kori�tenje elektri?ne energije na istoku Afrike pro�iriti dostupnost pouzdane elektri?ne energije. Isto?na Afrika sada ima problema sa nedostatkom elektri?ne energije, te ?estim nestancima iste. EAPP je osnovan 2005., a koordinira razmjenu elektri?ne energije preko granica dr�ava, te razvoj me?udr�avnih mre�a. EAPP sada ?ini devet dr�ava i trinaest elektroprivreda. Tokom zadnjeg desetlje?a je investirana velika koli?ina novaca u proizvodna postrojenja i prijenosne dalekovode. Tokom zadnje dvije godine je zahvaljuju?i EAPP-u Etiopija po?ela izvoziti elektri?nu energiju kroz 230 kV kabel u ?ibuti i Sudan. Kenija uvozi elektri?nu energiju iz Ugande kroz 132 kV kabel od 1950-ih, a sada planira pove?ati uvoz pove?anjem prijenosne snage kabela na 220 kV i spajanjem sa Tanzanijom kroz 400 kV kabel 2015. godine. Planiraju se i drugi spojevi i to iz Etiopije u Keniju i Eritreju, iz Tanzanije u Ugandu, te iz Ugande u Kongo i Ruandu. EAPP tu sudjeluje kao tehni?ki savjetnik, projektant master plana, te podr�ka za izradu studija isplativosti, utjecaja na okoli� i spoja elektroenergetskih mre�a. To se ?esto radi u koordinaciji za me?unarodnim donorima i investitorima.

�

�

Zapadna i sredi�nja Azija

Razvoj energije na zapadu i u sredi�njoj Aziji je prepoznat kao vrlo va�an za regionalni socio-ekonomski razvoj sa jakom potrebom za regionalnom kooperacijom.

U Kirgistanu u sredini Azije se tra�e investitori za 1.900 MW hidroelektranu Kambarata 1, dok Tad�ikistan planira projekt Rougn snage 3.600 MW. Ovi projekti su uzvodno od Uzbekistana i Turkmenistana, te stoga moraju pu�tati vodu za poljoprivredu dok proizvode dovoljno elektri?ne energije u zimskim mjesecima.

Pro�le godine je registriran i prvi projekt hidroelektrane u Butanu, te se osim toga planira razvoj jo� 3.500 MW projekata hidroelektrana. U Pakistanu se razvijaju projekti Dasu snage 4.320 MW i Kurram Tangi snage 83 MW. Osim toga se istra�uju opcije i za projekt na rijeci Golden Gol snage 106 MW.

Nepal je pro�le godine izdao dokument po kojem se ubrzava razvoj projekata hidroelektrana ve?ih od 500 MW, te se odmah koristi za ?etiri projekta Arun II 900 MW, Tamakoshi III snage 650 MW, gornji Karnali snage 900 MW i gornji Marsyangdi snage 600 MW. I u �ri Lanci se razvijaju hidroelektrane, te su pro�le godine u pogon u�li projekti gornji Kotwale snage 150 MW i Uma Oya snage 134 MW, a planira se razvoj oko 200 projekata malih hidroelektrana. Cilj tih projekata je razvoj ruralnih podru?ja.

Rusija trenuta?no proizvodi 16% elektri?ne energije iz hidroelektrana. U izgradnji ili pogonu je vi�e od 15 projekata snage 1.000 MW i vi�e, te preko 100 manjih hidroelektrana. Mnogo starih projekata se sada modernizira, te uklju?uju kaskade Volgaykarna snage 10.000 MW i projekt Zhigulevskaya snage 2.341 MW. Tri godine nakon nesre?e na najve?oj hidroelektrani Sayano-Shushenskaya snage 6.400 MW je u pogonu ponovno �est od deset turbina. Cijela hidroelektrana ?e biti u punom pogonu 2014.

Od projekata u izgradnji najve?i je 2.000 MW Boguchanskaya, gdje je ?etiri od �est turbina u pogonu, te bi sve trebale biti gotove do 2014. godine. Drugi projekti u izgradnji su 840 MW Zagorskaya, te dvije reverzibilne hidroelektrane 100 MW Gotsalinskaya u Kavkazu i 570 MW Ust-Srednekanskaya u Sibiru. Razvijaju se i male hidroelektrane i to ponajvi�e u regiji Kavkaza. Rusija razvija projekte i na dalekom istoku gdje nema mnogo stanovnika, ali ima mnogo mineralnih resursa. Tamo je vlada alocirala 1,7 milijardi dolara za razvoj hidroelektrana u Sibiru. Ukupno se u toj regiji planira dodatnih 10 GW novih hidroelektrana, koje bi djelomi?no trebale izvoziti energiju u Kinu.

Indija je pro�le godine imala velikih problema sa sigurno�?u energetske opskrbe �to je kulminiralo u srpnju kada je skoro pola stanovni�tva ostalo bez elektri?ne energije zbog prevelike potra�nje za istom. Razvoj hidroelektrana i vi�e spojeva elektroenergetskih mre�a sa susjednim dr�avama bi moglo pomo?i u rje�avanju ovih problema opskrbe. Indija trenuta?no ima 39 GW hidroelektrana, a u svom petogodi�njem planu koji je po?eo pro�le godine planira razvoj jo� 25-30 GW. Iako je to nedavno smanjeno na 10 GW Indija bi uskoro trebala krenuti u razvoj slijede?ih projekata: Baglihar (450 MW), Lakhwad (300 MW), Rattle (850 MW), Shongtong-Karcham (450 MW), Tawang 1 (600 MW), Tawang 2 (800 MW) te reverzibina hidroelektrana u Puruliji snage 1.000 MW. Indija radi i studiju isplativosti za projekt snage 9.750 MW na rijeci Brahmaputra te sura?uje s Butanom na razvoju projekata Kholongchu (600 MW) i Wangchu (570 MW). Oba projekta bi trebala biti u Butanu, ali bi izvozili elektri?nu energiju u Indiju.

Indijske regije tako?er istra�uju regionalne opcije, uklju?uju?i male hidroelektrane. Jammu & Kashmir planiraju razviti 8.000 MW u idu?em desetlje?u, a Assam planira 149 projekata malih hidroelektrana. Osim razvoja novih projekata, Indija pro�iruje prijenosni sutav interno i sa svojim susjednim dr�avama. Cilj je posti?i stabilnost mre�e u regiji, te koristiti izvore energije susjednih zemalja.

�

Isto?na Azija i Oceanija

Kroz cijelu isto?nu Aziju, dva faktora utje?u na energetsku politiku: velika ovisnost o ugljenu i nevoljkost Azijskih dr�ava da grade nove nuklearne elektrane nakon incidenta u Fukushimi u o�ujku 2011. godine. Zbog toga su obnovljivi izvori energije prioritet u mnogim dr�avama pa je Japan uveo feed-in-tarifu za sve OIE uklju?uju?i i hidroelektrane. Za hidroelektrane snage do 30 MW se garantira cijena od 0,32-0,45 USD/kWh kroz 20 godina.

Sve vi�e se grade i reverzibilne hidroelektrane koje slu�e kao back-up za vjetar i solar. Kina planira 3.600 MW reverzibilnu hidroelektranu u provinciju Hebei koja bi bila najve?a na svijetu. Indonezija tako?er planira reverzibilnu hidroelektranu 1.040 MW gornji Cisokan.� Dr�ave koje se nalaze u regiji rijeke Mekong (Kambod�a, Kina, Laos, Myanmar, Tajland i Vijetnam) su aktivne u razvoju hidroelektrana tokom zadnjih sedam godina, te ?e se iste nastaviti graditi barem do 2020. godine. U tablici ispod mo�e se vidjeti koliko su se u zadnjih nekoliko godina razvijale hidroelektrane u tim regijama. Izazovi u razvoju su internacionalni menad�ment resursa voda i strate�ko povezivanje elektroenergetskih mre�a izme?u dr�ava. To se trenuta?no rje�ava kroz regionalne radionice i posebne institucije.

Na jugoistoku Azije je Indonezija nastavila s razvojem projekata Kamara (450 MW), Batang Toru (500 MW) i Kerinci (450 MW). Filipini istra�uju mogu?nost 40ak malih hidroelektrana u ruralnim podru?jima od kojih su neke krenule u izgradnju pro�le godine. Fiji je pak pustio u pogon hidroelektranu Nadarivatu snage 40 MW. Razvoj hidroelektrana se odnedavno fokusira i na sigurnost brana od potresa, po�to je pro�le godine zbog istih do�lo do o�te?enja na hidroelektranama Stung Atay u Kambod�i (120 MW) i Song Tranh 2 u Vijetnamu (190 MW).

Vlada savezne dr�ave Sarawak u Maleziji i dalje razvija hidroelektrane kako bi implementirala inicijativu Sarawak Corridor of Renewable Energy (SCORE). SCORE, jedan od pet regionalnih koridora za razvoj koji se razvijaju u Maleziji za cilj ima isporu?iti ?istu obnovljivu elektri?nu energiju stanovni�tvu i time potaknuti ekonomski razvoj. Sarawak trenuta?no proizvodi elektri?nu energiju iz ugljena i plina. Cilj otoka je prebaciti se na obnovljive izvore energije, pri ?emu bi hidroelektrane trebale pokriti 80% potreba za elektri?nom energijom tog otoka. Projekt Murum snage 944 MW se trenuta?no gradi, a jo� je 9 projekata identificirano kao vrlo perspektivno za razvoj hidroelektrana. Pro�le godine je u pogon pu�tena hidroelektrana Bakun snage 2.400 MW. Na drugim dijelovima Malezije, Tenaga National Berhad (TNB) je nastavila gradnju hidroelektrane Hulu Terengganu snage 212 MW i Ulu Jelai snage 372 MW koje bi u pogon trebale u?i 2015. i 2016. godine.

Kina ubrzano gradi elektrane kako bi odr�ala svoj ubrzani rast. U poku�aju da se minimizira emisija stakleni?kih plinova iz termoelektrana u Kininom 12. petogodi�njem planu (2011-2015) predvi?a se 284 GW nove snage uklju?uju?i ?ak 41 GW reverzibilnih hidroelektrana. Tokom ovog perioda u gradnju bi trebalo krenuti vi�e od 60 hidroelektrana. Ako se to realizira Kina ?e iskori�tavati 71% dostupnog potencijala hidroelektrana i to 100% na istoku i centralnoj Kini i skoro 54% hidroelektrana na zapadu Kine. Samo u zadnje dvije godine je u Kini instalirano 28 GW hidroelektrana (12,5 GW 2011., i 15,5 GW 2012.). U srpnju pro�le godine je instalirana najve?a svjetska turbina za proizvodnju elektri?ne energije. Hidroelektrana Xiangjiaba se nalazi na rijeci Yangtze, te ?e se sastojati od 8 turbina snage 800 MW svaka odnosno 6.400 MW ukupno. Ona ?e biti dovr�ena 2014. godine. Kompleks hidroelektrane Three Gorges je dovr�en pro�le godine, te se sastoji od 32 turbine ukupne snage 13.860 MW. Pro�le godine je ta hidroelektrana sama pokrivala 14% ukupne proizvedene elektri?ne energije svih hidroelektrana u toj dr�avi. Ostale ve?e hidroelektrane u gradnji su 13.860 MW Xiluodu i 5.850 MW Nuozhadu. Kina je svjetski predvodnik u investicijama u obnovljive izvore energije, te je u 2011. imala udio od 20% u svjetskim investicijama, odnosno investirala je 52 milijarde dolara.

�

Razvoj hidroelektrana

Trenuta?ni program razvoja hidroelektrana (Hydropower Development Work Programme) je predstavljen od strane IHA-e krajem 2011. godine. Razvoj programa se provodi kroz pet radnih skupina i to: Klimatske promjene, Regionalni i obnovljivi sustavi, rizici i financiranje, upravljanje statistikama i znanjima i neksus voda-energija. U nastavku teksta ?emo detaljnije predstaviti svaki od tih programa IHA-e.

1. Upravljanje statistikama i znanjima

Tokom pro�le godne je IHA prili?no napredovala u razvoju svoje baze podataka hidroelektrana. Do o�ujka ove godine je u njoj registrirano vi�e od 1.100 subjekata koji su vlasnici ili upravljaju sa skoro 10.000 hidroelektrana ?ija je ukupna snaga 967 GW (uklju?uju?i 120 GW reverzibilnih hidroelektrana), te se prostiru kroz 144 zemlje. Ovo je postignuto uz pomo? opse�nog istra�ivanja i uz pomo? ?lanova IHA-e i drugih partnerskih organizacija. Za potrebe projekta je razvijena robusna baza podataka koja sadr�i sve te podatke. Kao �to je ve? ranije spomenuto procjenjuje se da u svijetu ima 985 GW hidroelektrana od ?ega je 130 GW reverzibilnih, a njihova procijenjena proizvodnja pro�le godine je iznosila 3.400 TWh. IHA i dalje kani skupljati i rafinirati podatke o snazi i proizvodnji hidroelektrani. Isto tako ?e se raditi na ja?anju veza sa vlasnicima/operaterima kako bi se dobilo vi�e podataka. IHA koristi te podatke interno te ih daje svojim ?lanovima kroz analizu cijelog sektora. Vanjsko kori�tenje je do sada uklju?ivalo davanje podataka za godi�nji REN21 Global Status Report kao i davanje podataka za ?lanke za poznate medije kao �to su New York Times, Financial Times i drugi.

2. Rizici i financiranje

IHA nastavlja nadgledati i izvje�tavati o mehanizmima �?istog� razvoja (CDM). Do po?etka o�ujka ove godine od 8.013 aktivnih projekata� u CDM-u, 2.899 (36%) su bile hidroelektrane sa potencijalnom instaliranom snagom od ?ak 138 GW.

Ako bi se projekti iz baze podataka odobrili ?inili bi skoro 50% od ukupnih kredita za projekte obnovljivih izvora energije godi�nje. U travnju pro�le godine je projekt Karcharn Wagtoo snage 1.000 MW registriran kod CDM-a, te je trenuta?no najve?i projekt u toj fazi. Najve?i projekt u fazi odobrenja je 3.750 MW Jirau u Brazilu. S obzirom da neke regije imaju premalo CDM projekata (Afrika) predstavljeni su novi regionalni centri za suradnju u Africi pro�le godine (Togo i Uganda).

3. Neksus voda-energija

Direktiva za okvir upravljanja vodama (WFD) zahtijeva od svih ?lanica Europske Unije da pripreme programe za upravljanje vodom kako bi postigle dobar ekolo�ki status ili dobar ekolo�ki potencijal za svoje vode do 2015. godine. Implementacija WFD-a je razli?ita od dr�ave do dr�ave, te je stoga IHA napravila pregled Europskih operatora pro�le godine, a poslije toga je organizirana radionica ?iji su zaklju?ci poslani EU Komisiji za okoli�. Izme?u ostalog zaklju?eno je da je potrebna ja?a komunikacija sa sektorom hidroelektrana kako bi se postigli ciljevi za vodu i energiju Europe, a u implementaciji direktive podjednako treba paziti i na socijalne i ekonomske aspekte, kao i na okoli�, te se klasifikacija svih voda treba odrediti od slu?aja do slu?aja i ako je potrebno dodatne ekolo�ke mjere moraju biti procijenjene u analizi tro�kova prije nego �to budu odre?ene. �ire gledano va�na tema na svjetskim forumima vode ostaje utjecaj proizvodnje elektri?ne energije iz voda na same potencijale vode.

4. Klimatske promjene

Tokom pro�le godine UNESCO/IHA-in projekt GHG (stakleni?ki plinovi) status rezervoara pitkih voda je izdao beta verziju programa za analizu rizika kako bi ga procijenili znanstvena i industrijska zajednica. Cilj ovog programa je pomo?i developerima da predvide potencijal emisija stakleni?kih plinova kori�tenjem jednostavnih parametara, te se time izbjegnu dugoro?ni programi mjerenja na lokacijama gdje takvih problema nema. Program ?e se dodatno razvijati tokom idu?e dvije godine, te ?e biti i pro�iren novim funkcijama. Vi�e podataka o projektu se mo�e na?i na IHA-inim stranicama na internetu.

5. Regionalni i obnovljivi sustavi

Energetski sustavi u svijetu imaju sve vi�e interkonekcija odnosno me?usobnih povezanosti uklju?uju?i kooperaciju oko potencijala energija i voda. Ve?a efikasnost integracije obnovljivih izvora energije tako?er treba ve?u kooperaciju izme?u tehnologija. U tom kontekstu na hidroelektrane sve vi�e utje?u regionalna politika i direktive. IHA tu ima jedinstvenu priliku kako bi pomogla u regionalnim kooperacijama. Stoga je IHA osnovala Radnu skupinu za regionalne sustave koja vodi IHA-u u tom sektoru, te dodatno sura?uje sa Reenwable Energy Alliance i IRENA-om (Me?unarodnom agencijom za OIE). Pro�le godine program je napredovao kroz regionalne konferencije u Maleziji i Brazilu te sudjelovanju na Odr�ivom tjednu u Abu Dhabiju i na tamo�njoj me?unarodnoj konferenciji za OIE. IHA i ove godine sudjeluje na ve?em broju konferencija drugih organizacija.

Osim svega gore navedenoga IHA-in izvje�taj se bavi protokolom za odr�ivi razvoj hidroelektrana o kojem vi�e mo�ete pro?itati na ovim stranicama. IHA ima veliki broj korporativnih sponzora i ?lanova, a jedan od njih je i iz Hrvatske, Kon?ar-KET. Ove godine je odr�an i bijenalni Svjetski kongres IHA-e koji je odr�an u Maleziji, Sarawaku.

Cijeli izvje�taj na engleskom jeziku mo�ete na?i ovdje.