Zadnjeg dana mjeseca listopada, kako je to pro�lim tarifnim sustavom i predvi?eno, Vlada je na svojoj sjednici usvojila i novi prijedlog Tarifnog sustava za proizvodnju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji ?e stupiti na snagu od 1.1.2014. godine. Tarifni sustav smo ve? dijelom komentirali u ?lanku koji se prije svega odnosi na nacionalni akcijski plan (NAP) za obnovljive izvore energije. U kona?noj verziji jedina bitna promjena je redefiniranje pojma PPC (prosje?na proizvodna cijena) u RC (referentna cijena), ali bez ikakvog stvarnog efekta.

Iako tarifni sustav zapravo i nije neko iznena?enje, te se samo nadovezuje na NAP u smislu razvojnog smjera i kvalitete napisanoga, ipak vrijedi primijetiti ve?i broj apsolutno nelogi?nih, a posebno indikativnih to?aka.

Prva stvar koja "bode o?i" je famozni PPC (prosje?na proizvodna cijena), tj. po novom RC (referentna cijena). Naime po?ev�i od ?lanka 1, stavka 16, pa jo� nekoliko puta kroz dokument, RC se jasno definira izme?u ostaloga i kao poticajna cijena. RC po samoj svojoj definiciji to nije! U cijeni od 0,53kn/kWh nema niti jedne lipe poticaja. Prema tome nazivati to poticajnom cijenom je u najmanju ruku neodgovorno. Posebno zna li se pozadina hrvatskog elektroenergetskog sustava i proizvodnih postrojenja temeljem kojih se tr�i�na cijena odre?uje. Ovakvo definiranje se tako?er nadovezuje na uredbu o naknadi za obnovljive izvore energije i kogeneraciju koju smo komentirali kada i NAP.

Me?utim, osim definiranja RC, postoji i niz drugih nelogi?nosti unutar tarifnog sustava, koje su potpuno u suprotnosti sa stanjem na tr�i�tu i trendovima koji se de�avaju na istome.

Prva u nizu tih nelogi?nosti se nalazi u ?lanku 4., stavak 3. gdje se navodi da se oprema koja se ugra?uje u bilo koje postrojenje na obnovljive izvore energije mora proizvesti, odnosno tvrtka koja ugra?uje opremu mora imati svojeg registriranog predstavnika u RH koji izdaje jamstva za vrijeme trajanja elektrane. Prvo, RH je dio jedinstvenog tr�i�ta EU i ova odredba je sama po sebi nelogi?na. Drugo, neke se stvari ne mogu jam?iti na 14 ili 25 godina, te je samim time ovaj ?lanak besmislen, i na razini jedinstvenog tr�i�ta EU upitan u svojoj odr�ivosti.

Jedan od nagovje�taja napretka tarifnog sustava se mo�e prona?i u ?lanku 6., stavku 1., gdje se navodi da je ODS (operator distribucijskog sustava) du�an osigurati uvjete za priklju?enje proizvodnih postrojenja sa potro�njom na mjestu proizvodnje na elektroenergetsku mre�u. Ovaj ?lanak odnosi se na postrojenja integriranih fotonaponskih sustava do ukupne snage 300kW. Me?utim u stavku 2 istoga ?lanka se tako?er navodi i da se PEES mora ograni?iti na iznos priklju?ne snage koju proizvo?a? ima kao kupac elektri?ne energije. A u stavku 3 se definira na?in isplate poticaja za takva postrojenja, na na?in da se definirana poticajna cijena ispla?uje isklju?ivo za vlastito potro�enu energiju, dok se razlika prema mre�i ispla?uje prema RC. Postavlja se pitanje - za�to je potrebno ograni?avati priklju?nu snagu ukoliko se proizvedena elektri?na energija koja je ve?a od potro�nje ionako ne poti?e, nego pla?a po RC? Drugim rije?ima, u mre�u se od vi�ka proizvedene elektri?ne energije dobiva ?ista energija, potpuno u skladu sa ostvarivanjem ciljeva EU, i to po tr�i�noj cijeni! Te�ko je obja�njiva potreba i logika ovakve definicije ograni?avanja priklju?ka.

Dodatno bi se dalo raspraviti i o odr�ivosti, tj. isplativost ovakvog sustava "poticanja" za realne projekte. Vrijeme ?e pokazati da li ?e ovakvi tr�i�ni uvjeti uop?e omogu?iti izgradnju daljnjih fotonaponskih sustava. Istina je da sli?an, iako zna?ajno jednostavniji sustav dobro funkcionira u Njema?koj - samo razlika u razvijenosti tr�i�ta i cijeni sustava u Hrvatskoj i Njema?koj je i vi�e nego zna?ajna. Prve procjene ka�u da ?e se isplativost fotonaponskih sustava na krovovima u Dalmaciji na ovaj na?in mjeriti u 10 i vi�e godina. I to bi bilo u redu da imamo tr�i�te sa visoko razvijenim stupnjem financijskih usluga i razvijene razine svijesti u kojoj se ovakve investicije ne gledaju samo kroz povrat sredstava. A da i ne pri?amo o stabilnosti zakonodavnog okvira. Me?utim, ni�ta od toga nemamo, te ?e biti veliko iznena?enje ukoliko tr�i�te pozitivno reagira na ovakve promjene.

Ali to nije sve. Naime, ?lanak 12., stavak 5. donosi i kvote za sun?ane elektrane. 7 MW za integrirane sustave, od ?ega 2 MW isklju?ivo za objekte u vlasni�tvu lokalne uprave. I 5 MW za neintegrirane sustave, ?ija je otkupna cijena postavljena na RC, tj. ne poti?u se. Koja se logika krije iza ograni?avanja tr�i�ta kvotama u trenutku kada poticaj ne postoji? U trenutku kada se zna da u Hrvatskoj postoji proizvodnja opreme za takve elektrane, i kada se zna da uvozimo velike koli?ine elektri?ne energije? Ako se i prona?e investitor voljan investirati u sun?anu elektranu na tlu po RC, takvima bi trebalo na sve na?ine to i omogu?iti. Radi pobolj�anja energetske bilance, udjela obnovljivih i utjecaja na lokalnu ekonomiju.

Jedan od interesantnijih apsurda koji ovakav model u ovoj verziji tarifnog sustava donosi, a koji samo pokazuje nepromi�ljenost u izradi istoga, je taj da se one koji se ipak odlu?e postaviti fotonaponski sustav zapravo poti?e na �to ve?u potro�nju elektri?ne energije! Uslijed definicije poticaja i razlike u otkupnoj cijeni i cijeni elektri?ne energije za ku?anstva. To je pak sasvim u suprotnosti sa NAP-om i te�njama prema energetskoj u?inkovitosti.

Sli?no se odnosi na vjetroelektrane. S obzirom da prema novom tarifnom sustavu nisu uop?e poticane, koliko je opravdano izbaciti ih iz energetskog miksa budu?nosti? Jer investitori koji bi pristali ?ak i na ovakve uvjete za izgradnju svojih postrojenja bi donijeli velike koristi lokalnoj ekonomiji, postizanju ciljeva EU, pobolj�anju energetske bilance, a sve to pod tr�i�nim uvjetima prodaje elektri?ne energije!

Da ne zanemarimo ni ostale izvore energije, promjene se mogu uo?iti i u poticanju malih hidroelektrana, biomase i bioplina i geotermalne energije.

Tako po novom prijedlogu kod malih hidroelektrana protok vi�e nije faktor odre?ivanja otkupne cijene, ve? je isklju?ivo bitna instalirana snaga. S obzirom na cijenu, male hidroelektrane sada imaju znatno ve?u �ansu postati izvodive, me?utim jo� uvijek ostaje veliki upitnik u smislu za�tite okoli�a i brzine implementacije takvih projekata.

Geotermalne elektrane su u ovoj verziji tarifnog sustava ostale na istoj razini kao i prije.

Elektrane na biomasu i bioplin, sukladno najavama u NAP-u, su dobile ne�to ve?u otkupnu cijenu za postrojenja snage do 5 MW, ?ime se izravno poti?e distribuirana proizvodnja, �to je pohvalno. Me?utim i jedne i druge su dobile i jedan pomalo neobi?an i neo?ekivan poticaj u smislu zadovoljavanja u?inkovitosti. Dok je u prija�njim verzijama tarifnog sustava uvjet za ostvarivanje poticajne cijene za takva postrojenja bila u?inkovitost od 50% u kori�tenju primarne energije za dobivanje korisne elektri?ne energije i toplinske energije, temeljem novog tarifnog sustava takvog ograni?enja vi�e nema. Umjesto toga uvodi se korekcijski faktor na u?inkovitost na na?in da isti iznosi 1 za u?inkovitost izme?u 45% i 50%, 0,9 za manje od 45% u?inkovitosti, te 1,2 za u?inkovitost ve?u od 50%.

?injenica je da legislativa EU i ve?ine zemalja EU ide u smjeru uvjetovanja �to ve?ih razina u?inkovitosti prilikom kori�tenja postrojenja na biomasu i bioplin, ne bi li se iskoristila i toplinska energija, te time ostvarila dodatna korist u energetskom i ekonomskom smislu. Hrvatska je u tome smislu odlu?ila u?initi korak unazad. Takva odluka ne pogoduje efikasnom iskori�tavanju doti?nih izvora energije, kao ni dodatnom lokalnom razvoju koji bi nu�no morao uslijediti ukoliko se mora iskoristiti toplinska energija. U principu, ovakva mjera je alibi mjera uslijed nesposobnosti da se u zadnjih deset godina napravi ijedan ozbiljan korak za uvo?enje toplinskih mre�a i poticanje poljoprivrede kroz cijelogodi�nje razdoblje izgradnjom staklenika. Tek tada projekti biomase i bioplina dobivaju pravi puni smisao i ostvaruju velike koristi za regionalni razvoj. Na ovaj na?in gospodarska prednost takvih postrojenja se smanjuje. Tako da, iako se s jedne strane omogu?uje izgradnja ve?eg broja projekata na biomasu i bioplin, �to je pozitivno, istovremeno se poti?e manje u?inkovito kori�tenje primarne energije �- a sve kao alibi za vlastitu nesposobnost objedinjavanja �ire smislene cjeline takvih projekata.

Tarifni sustav je tako samo nastavak lo�e definiranog NAP-a koji ?e utjecati na usporavanje razvoja pojedinih, ako ne i svih sektora obnovljivih izvora energije u sljede?oj godini. Drugu godinu za redom tarifni sustav donosi veliki zaokret na tr�i�tu, te ?e zna?ajno utjecati na projekte u visokim, ali i ranim fazama razvoja. Hrvatsko tr�i�te obnovljivih izvora energije time nastavlja biti rulet za investitore, a na �tetu doma?ih poduzetnika, industrije i gra?ana.