Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije i energetsku u?inkovitost koji je vlada RH izradila i predlo�ila, a koji tek treba dobiti svoju verifikaciju iz Europske komisije i njenih tijela izazvao je razne reakcije. Kao �to je ve? postao i obi?aj, pretpostavke za NAP, kao i kasniji komentari na njega se vrte oko tri kratkovidna argumenta. Postavlja se pitanje, ako je zakonom utvr?eno da su obnovljivi izvori energije pitanje dr�avnog interesa, ako znamo da su to neosporno jedini izvori energije na kojima mo�emo bazirati svoju energetsku budu?nost temeljenu na vlastitim resursima - za�to onda nitko iz izvr�ne vlasti nema vizije, volje i potrebe ispitati �to bi takva tranzicija zna?ila na razini dr�ave, te kako bi se odrazila na kvalitetu �ivota njenih stanovnika.

Naime, sveobuhvatne studije toga tipa u Hrvatskoj nema, tako da su sukladno tome i mjere koje se donose kroz NAP i sve dokumente na kojima po?iva, kratkovidne, i dugoro?no �tetne za energetski sektor u RH.

?lanci u medijima oko NAP-a su bili razli?ito intonirani, kao i izjave u prilozima raznih televizijskih emisija. Me?utim kroz ve?inu napisa i izjava mogli su se prepoznati oni "klju?ni" argumenti protiv obnovljivih, posebno onih najprogresivnijih tehnologija koje koriste Sunce i vjetar. A to su cijena, intermitentnost izvora i zapo�ljavanje. Onima koji redovito prate stanje energetskog tr�i�ta i cijene opreme i energenata odavno je ve? jasno da su vjetroelektrane na dobrim lokacijama danas najjeftiniji izvor elektri?ne energije, da su sun?ane elektrane u ve?ini EU dr�ava, pa tako i Hrvatskoj dostigle mre�ni paritet, da elektrane na biomasu i bioplin stvaraju veliku korist za lokalnu zajednicu na puno vi�e razina od same proizvodnje elektri?ne energije, na na?in na koji drugi izvori to ne mogu. Drugim rije?ima, energetika bazirana na tim izvorima je i trebala bi biti energetika u slu�bi gra?ana i gospodarskog razvoja.

Tako?er, intermitentnost izvora mnogi iznimno vole nagla�avati kao posebno veliki problem obnovljivih izvora energije. Izjave idu toliko daleko da odre?eni visoko pozicionirani djelatnici na�e najve?e elektro energetske tvrtke tvrde da ?e velikom integracijom vjetroeletrana i sun?anih elektrana do?i do raspada elektroenergetske mre�e u Njema?koj, pa i cijeloj EU. S njima se apsolutno ne sla�e Fraunhoferov institut u Njema?koj koji provodi iznimno opse�na testiranja vo?enja elektroenergetskih mre�a baziranih isklju?ivo na obnovljivcima. Dapa?e, oni tvrde, a to je stav i ve?ine stru?njaka u Njema?koj, da ?e takvom tranzicijom cijene elektri?ne energije ostati stabilne, �to ne bi bio slu?aj kori�tenjem fosilnih goriva. Njema?ka ipak, iako ima instalirano gotovo 70 GW vjetroelektrana i sun?anih elektrana, nije ni pribli�no u postocima kori�tenja ova dva izvora elektri?ne energije na razini Danske. Danska je naime, u jednom trenutku u listopadu 2013. godine proizvodila 122% svojih potreba za elektri?nom energijom iz vjetroelektrana. Pri tome je ?ak 90 sati tokom godine proizvodnja iz vjetroelektrana prema�ivala ukupnu potro�nju elektri?ne energije. I interesantno, sustav im se nije raspao. A zbog sustavnog rada na rje�enjima, sva je prilika da ne?e ni ubudu?e. Interesantno je tako?er primijetiti da su to dvije dr�ave sa iznimno velikom kvalitetom �ivota i iznimno zdravom ekonomijom, unato? tome �to intenzivno u obnovljive ula�u ve? desetlje?ima. I dan danas postoje elektrane koje �ive na iznimno velikim poticajima sa po?etka ovoga, pa i kraja pro�log stolje?a u trenucima kada je proizvodna cijena iz vjetroelektrana bila gotovo duplo vi�a nego danas, a cijena iz sun?anih elektrana i do 7 ili 8 puta ve?a nego danas. I pri tome ih ti isti obnovljivci nisu osiroma�ili.

Dapa?e, zaklju?ak obje dr�ave je da ih samo obnovljivci mogu u budu?nosti dr�ati na dana�njoj razini �ivotnog standarda i da energetika prije svega mora bti razvijana u slu�bi gra?ana na dugoro?nim osnovama. U obje dr�ave se tako?er veliki postotak projekata obnovljivih nalazi upravo u vlasni�tvu gra?ana.

Gledaju?i energetski potencijal po glavi stanovnika u ukupnom miksu ni Danska ni Njema?ka nemaju potencijale koje ima Hrvatska. I dok Danska ima vi�e potencijala u vjetru istovremeno ima dramati?no manje potencijale sun?eve energije, biomase i vodotokova. Njema?ka s druge strane nema vi�e potencijala niti u jednom od spomenutih izvora, a posebno zaostaje u potencijalima sun?eve energije i energije vodotokova. Dodatno, obje te dr�ave moraju zna?ajno vi�e energije tro�iti na grijanje nego �to je to slu?aj u Hrvatskoj.

Zaklju?ak svega ovoga mo�e biti samo jedan. A to je da u dugoro?nom interesu hrvatskih gra?ana, makroekonomske slike ove dr�ave, razvoja novih industrija i kompetencija, ali i planiranja razvoja na odr�ivim principima i vlastitim resursima nu�no mora biti detaljno analizirana tranzicija cijele dr�ave prema energetskoj politici baziranoj isklju?ivo na vlastitim primarnim izvorima energije.

I tek nakon toga dokumenti kao �to su NAP mogu dobiti svoju kratkoro?nu vjerodostojnost. Ovako je to samo skup politi?ki odre?enih ciljeva i �elja bez ikakve dugoro?no promi�ljene osnove.

Jer, zapravo, prezentiranjem NAP-a nitko nije odgovorio na pitanje - ?ega se to Republika Hrvatska odrekla u sljede?ih nekoliko godina kada je predlo�ila ovakav dokument? Primjer broj jedan ?e biti vjetroelektrane, po�to ih je u proteklih nekoliko godina izgra?eno ili je u izgradnji 300 MW (a ukupno ?e ih na kraju sljede?e godine biti 400 MW), te su iza sebe ostavile mjerljive doprinose doma?oj ekonomiji. Tako bi za dodatnih 500 MW vjetroelektrana brojke izgledale ovako - pod pretpostavkom iste otkupne cijene elektri?ne energije koja je bila na snazi za 2013. godinu, a za koju se gotovo svi sla�u da se mo�e korigirati na ne�to ni�u vrijednost:

• Dodatno poticanje proizvodnje u iznosu 420.000.000 kn godi�nje (ili 8 kn mjese?no po ku?anstvu)
• Nove investicije u iznosu od 5.250.000.000 kn (1,59% BDP), sve ostvareno iz privatnog kapitala i bez direktnog optere?enja za dr�avu
• Novo zapo�ljavanje 1.600 osoba kroz dvije godine i 250 osoba kroz 20 godina eksploatacije
• Smanjenje uvoza elektri?ne energije za 490.000.000 kn godi�nje
• Novi prihod u prora?unu 115.000.000 kn od investicije i dodatno 372.000.000 kn godi�nje u eksploataciji
• Novi prihod lokalne zajednice od 13.000.000 kn godi�nje
• Razvoj proizvodnje u Hrvatskoj (posebno sada kada su se prvi stupovi po?eli izra?ivati u Brodosplitu i kada je Kon?ar do�ao do faze komercijalizacije svojega vjetroagregata)
• Prinos na investirani kapital od 310.000.000 kn godi�nje u Hrvatskoj

�

U svemu tome dodatno se gubi mogu?nost kona?ne komercijalizacije proizvodnje komponenti i cijelih vjetroagregata u Hrvatskoj, mogu?nost anga�iranja financijskih sredstava mirovinskih fondova za ulaganje u takve projekte, mogu?nost anga�iranja gra?ana kao partnera u izgradnji takvih projekata kroz energetske zadruge, itd.

Sli?ne osnove postoje i za sun?ane elektrane, gdje je efekat zapo�ljavanja jo� ve?i, kao i korist za lokalnu zajednicu, ali uz ve?u proizvodnu cijenu elektri?ne energije. Me?utim, sun?ane elektrane nisu dobile pravu priliku da poka�u ono �to je vjetar pokazao, iako je tr�i�te pokazalo veliki interes i iako su se na osnovi jako malih kvota razvile mnoge tvrtke, tehnologija i velika koli?ina znanja i kompetencija na tome podru?ju. Nekoliko stotina megavata sun?anih elektrana proizvele bi srazmjerne ekonomske efekte kao i vjetroelektrane, sa pone�to druga?ijom raspodjelom koristi za gra?ane i dr�avu.

Iako se povr�nim promatranjem mo�e zaklju?iti da su elektrane na biomasu profitirale novim tarifnim sustavom s obzirom na odluku o ukidanju potrebe za 50% efikasnosti postrojenja, time se ipak izravno pogoduje samo investitorima, ali se gube neke druge velike prednosti izgradnje i eksploatacije takvih postrojenja. Naime, smanjuje se potreba za sudjelovanjem lokalne zajednice u projektima, kao i mogu?nosti dodatnih pogodnosti za lokalnu zajednicu kori�tenjem toplinske energije za grijanje ili za razvoj dodatnih gospodarskih aktivnosti i dodatno zapo�ljavanje. Indikativno, ista odredba je ostala nepromijenjena za bioplinske elektrane, ?ime se �alje poruka da se jedan iznimno vrijedan resurs kao biomasa mo�e i �eli koristiti i na neu?inkovit na?in, bez potrebe za maksimiziranjem koristi toga energenta za lokalne zajednice.

I �to stoji kao alternativa takvom razvoju? Izjave o tome da ?emo postati va�no energetsko sredi�te (iako bez fosilnih energenata), nade da ?emo ostvariti velike investicije koje ne ostvarujemo i koje ne?e donijeti ni manju cijenu elektri?ne energije ni korist lokalnoj zajednici ni smanjenje tro�ka uvoza energenata. Planiramo projekte koji na razini EU nemaju dugoro?nu budu?nost, a ne stvaramo nove vrijednosti tamo gdje ih mo�emo stvoriti u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a za dugi niz godina koji je pred nama. Tvrdimo da sigurnost dobave energije, razumne cijene i obnovljivi izvori ne idu zajedno iako svakodnevno primjeri iz svijeta dokazuju suprotno. Tvrdimo da je EU energetska politika pogre�na, ali je ipak prihva?amo u na�em zakonodavstvu i tra�imo alibi da je ne ostvarimo. Tvrdimo da je uvoz elektri?ne energije bolji od investiranja u vlastite izvore primarne energije. Ili ukratko, obe?avamo a ne provodimo, i mijenjamo mi�ljenje kako vjetar puhne umjesto da imamo ?injenicama potkrijepljenu strategiju koje se dr�imo.

Ne ulaze?i u detalje od kuda i s kojim razlogom takva razmi�ljanja prevladavaju u Hrvatskoj dnevnoj politici, sasvim je jasno da se sve radi vrlo kratkoro?no, kratkovidno i sa figom u d�epu. Sasvim je jasno i da u ovoj dr�avi fali stru?njaka koji su voljni iza?i iz konzervativnih okvira i koji imaju hrabrosti, znanja i volje promi�ljati i raditi na prihva?anju novih tehnologija, trendova i mogu?nosti koje se otvaraju u globalnom okru�enju, a mogu se iskoristiti na korist lokalnog i regionalnog razvoja gra?ana.

Da ne bi bilo sve tako crno, trend osnivanja energetskih zadruga, te sve progresivnije promi�ljanje energetskog sustava postaje sve ra�irenije. Na�alost ulaskom u EU vremenski okvir unutar kojega se energetska tranzicija mo�e provesti pod na�im uvjetima uz maksimiziranje koristi za lokalni i regionalni razvoj se dramati?no smanjuje, te se postavlja pitanje da li progresivno razmi�ljanje mo�e dovoljno brzo unijeti korijenite promjene u energetski sustav.

I za kraj, u ovom ?lanku su prozvane napredne Njema?ka i Danska - i mnogi ?e re?i, lako je njima kad su oni napredni, bogati i imaju dobro ure?en sustav. Ne ulaze?i pri tome u kompleks manje vrijednosti i pitanje - a za�to mi ne bi mogli biti takvi, evo i jednog primjera sa druge strane spektra iz neo?ekivanog dijela svijeta.

Na sljede?em linku je informacija o energetskoj strategiji plemena Bantu koji su ve?inski stanovnici u Swazilandu, a koji planiraju 100 MW sun?anih elektrana, �to ?e pokrivati 15% njihovih potreba za elektri?nom energijom. To je kao da mi instaliramo 4.500 MW umjesto 52MW.

Dakle, oni su nekako uspjeli izra?unati da to dugoro?no nije skupo, a pretpostavlja se da su rje�ili i "nerje�iv" problem regulacije. A mo�da ?e im se i elektroenergetski sustav ?esto raspadati? Nijemci su s druge strane uvjereni da ?e njihov biti sasvim u redu, a kada zavr�e svoju energetsku tranziciju nadajmo se da ?e pomo?i i ostalima u svome okru�enju, ako si prije toga sami ne pomognemo.

Sasvim je sigurno da se Hrvatska i Swaziland po mnogo ?emu ne mogu uspore?ivati - primjena sun?eve energije je samo jedan od aspekata. Ali je pri?a ipak znakovita.