Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije u pojedinim dr�avama je ?esto u vijestima u zadnje vrijeme. Na nekim konferencijama danas se ve? po?elo pri?ati ne samo o 100% proizvodnji elektri?ne energije iz obnovljivih, nego i 200% do 300% proizvodnje kako bi se pokrile potrebe za grijanjem, hla?enjem i prijevozom.

U ovome tekstu prezentiran je kratki pregled penetracije obnovljivih izvora energije u pojedinim dr�avama. Podaci kori�teni u analizi su dobiveni od Energy Information Administration (EIA) Ameri?kog Odjela za energiju. Pregledavan je udio obnovljivih izvora energije u dr�avama od 1980. do 2011.(2012.). U ovoj analizi se na grafovima prikazuje ukupna penetracija obnovljivih izvora energije, te penetracija svih obnovljivih izvora energije bez hidroelektrana. U pojedinim slu?ajevima se izdvaja proizvodnja i specifi?nih obnovljivih izvora energije.

Pregled zapo?injemo sa dvije Skandinavske dr�ave koje ve? jako dugo skoro svu proizvodnju imaju iz obnovljivih izvora energije, Norve�kom i Islandom.

Norve�ka

Norve�ka koja ima malo vi�e stanovnika od Hrvatske je zadnjih 30 godina skoro svu elektri?nu energiju proizvodila iz hidroelektrana.

Od po?etka ovog stolje?a Norve�ka je po?ela graditi i vjetroelektrane i elektrane na biomasu. Danas obnovljivi izvori energije koji ne spadaju u hidroelektrane ?ine oko 1,5% ukupne proizvodnje Norve�ke. Norve�ka koristi samo 3% fosilnih goriva u opskrbi energijom.

Island

Island je proizvodio 100% svojih potreba za elektri?nom energijom iz obnovljivih izvora od 1980. godine. Iako je puno manji od Norve�ke sa svojih 320.000 stanovnika, Island je dodao puno vi�e drugih obnovljivih u sustav ?ija su osnova velike hidroelektrane.

Od kraja 1990ih Island je po?eo graditi geotermalne elektrane, te ih sada ima 26% u ukupnoj proizvodnji elektri?ne energije te zemlje.

Portugal

Portugal je 2010. i 2011. proizveo ve?i postotak elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije od Danske.

Udio obnovljivih u energetskom miksu Portugala se ipak dramati?no mijenja iz godine u godinu zbog velike ovisnosti o velikim hidroelektrana. Udio hidroelektrana u proizvodnji elektri?ne energije Portugala je uvijek bio veliki, u 1988. je bio 58%, u 1997. 40%, a 2010. jo� uvijek velikih 38%. Zbog Mediteranske klime u Portugalu nekih godina ima su�e, pa se recimo 2005. dogodilo da je iz velikih hidroelektrana proizvedeno samo 4,6 TWh elektri?ne eneregije, a u ki�noj 2010. ?ak 16 TWh.

Kriti?ari vjetra i solara ?esto govore o varijabilnosti proizvodnje iz tih izvora energije, a rijetko spominju varijabilnost drugih izvora kao �to su velike hidroelektrane. Iz ovih podataka se vidi da je varijabilnost na godi�njoj razini puno ve?a za hidroelektrane nego za solar i vjetar.

Razvoj energije vjetra u Portugalu je jedna od uspje�nih pri?a, po�to je 2002. vjetar ?inio samo 1% opskrbe elektri?nom energijom u toj zemlji od 10,6 milijuna stanovnika, a sada ?ini skoro jednu petinu. Biomasa je pro�le godine proizvodila malo vi�e od 5% potra�nje dok je solar imao udio manji od 1%.

Danska

Za razliku od Portugala, Danska prakti?ki nema potencijala za hidroelektrane, te je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije prakti?ki u potpunosti okrenuta energiji vjetra i biomase.

Proizvodnja iz OIE u Danskoj jo� jasnije od Portugala pokazuje da, iako postoji varijabilnost unutar godine, ona je mnogo manja nego kod dr�ava sa velikim udjelom hidroelektrana. Tokom pro�le godine je u Danskoj, koja ima 5,6 milijuna stanovnika 45% elektri?ne energije do�lo iz OIE. Vjetar je ?inio 30% proizvodnje dok je biomasa imala udio od 15%.

Ve?ina vjetroelektrana u Danskoj je izgra?ena tokom zadnjih �esnaest godina, te unato? konzervativcima na vlasti u zadnjih petnaest godina podr�ka za energiju vjetra i biomasu nije nikada izostala, te me?u svim parlamentarnim strankama postoji konsenzus o daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije.