Prema strategiji energetskog razvitka Hrvatske iz 2009. godine (NN 130/09) kao jedan od ciljeva energetske politike navodi se upotreba obnovljivih izvora energije, uz preuzimanje obveza iz ciljeva Europske unije �20-20-20�. Prema nekim istra�ivanjima, u 2008. godini Hrvatska je uvezla 52.3% energenata, a za 2030. godinu predvi?en je uvoz od ?ak 72%. Nakon u potpunosti razvijenog plana za energetsku neovisnost Danske donosimo strategiju i predvi?anja energetske neovisnosti Republike Hrvatske. S time da se u ovome ?lanku ne ulazi pretjerano u ekonomski i socijalni efekat takvog pothvata, koji ?e biti razmotreni u sljede?im ?lancima.

Ovaj ?lanak najve?im se djelom zasniva na studiji gospodina Gorana Kraja?i?a (G. Kraja?i?, et al., Planning for a 100% independent energy system based on smart energy storage for integration of renewables and CO2 emissions reduction, Applied Thermal Engineering (2011), doi:10.1016/j.applthermaleng.2011.03.014) u kojoj je razvijena ideja o planiranju 100% neovisnog energetskog sustava koji se zasniva na pametnom skladi�tenju energije za integraciju obnovljivih izvora energije i smanjenju emisija CO₂.

Hrvatska strategija bazirana je na mjerama koje bi trebale pove?ati udio obnovljivih izvora energije i distribuiranih izvora, pove?ati u�tede energije i pobolj�ati energetsku u?inkovitost. Takve mjere pove?ale bi sigurnost dobave energenata i smanjile emisije stakleni?kih plinova. Obveze, preuzete iz ciljeva �20-20-20�, koje se nalaze u Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske predvi?aju da ?e Hrvatska do 2020. godine imati: udio od 20% obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potro�nji, upotrebu 10% udjela obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza, 20% smanjenje ukupne potro�nje energije (pove?anje energetske u?inkovitosti), te smanjenje emisija stakleni?kih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu.

Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske

Podaci o strate�kom razvoju energetike u Hrvatskoj do 2020., odnosno 2030., godine preuzeti su iz knjige �Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske�, izdane u listopadu 2008. godine, a naru?ene od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni�tva i Programa ujedinjenih naroda za razvitak (UNDP).

U Strategiji energetskog razvitka RH stoji: �Na temelju ?lanka 80. Ustava Republike Hrvatske i ?lanka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001), Hrvatski sabor je na sjednici od 19. o�ujka 2002. donio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 38/2002) - u daljnjem tekstu Strategija iz 2002. Prema Zakonu o energiji, Strategija energetskog razvoja temeljni je akt kojim se utvr?uje energetska politika i planira energetski razvoj Republike Hrvatske, a donosi se za razdoblje od 10 godina. Strategija iz 2002. obradila je razdoblje do 2030. godine.�

Temeljna na?ela strategije su: sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava i odr�ivost energetskog razvoja; a u viziji strategije stoji kako ?e Hrvatska imati pouzdan i odr�iv energetski sektor, ?iji ?e se razvoj temeljiti na iskori�tavanju svih energetskih opcija za zadovoljavanje vlastitih potreba za energijom i za stvaranje dodatnih koristi za gra?ane, u skladu s na?elima okoli�ne, gospodarske i dru�tvene odgovornosti.

Kao �to je poznato, prema strategiji, udio obnovljivih izvora energije do 2020. godine trebao bi ?initi 20% ukupne energetske potro�nje. Taj udio podijeljen je na tri energetska sektora, pa je tako u planu da bi u elektroenergetskoj potro�nji obnovljivi izvori ?inili 35%, 10% bi imali udjela u prijevozu, i 20% u sektoru grijanja i hla?enja. Navedenih 35% udjela u elektroenergetskom sektoru uklju?uje i velike hidroelektrane, za koje je predvi?ena i izgradnja novih ili porast snage u postoje?im hidroelektranama u iznosu od 300 MW do 2020. godine. Kako bi se cilj od 35% udjela (proizvodnja od 10,7 TWh) dostigao u strategiji je, do 2020. godine, planirana izgradnja i: 1200 MW vjetroelektrana, 140 MW elektrana na biomasu, 100 MW malih hidroelektrana, 45 MW sun?evih elektrana, 40 MW termoelektrana na komunalni otpad, te 20 MW geotermalnih elektrana. U strategiji, osim toga, stoji kako �pove?ana uporaba obnovljivih izvora tako?er podrazumijeva i male proizvodne jedinice smje�tene u blizini ili na mjestima potro�nje elektri?ne energije, koje se priklju?uju na distribucijsku mre�u. U tom je smislu potrebno omogu?iti prihvat distribuiranih izvora i stvoriti tehni?ke uvjete za rad aktivnih distribucijskih mre�a.�

Tablica 1: Projekcija strukture obnovljivih izvora energije prema Nacrtu zelene knjige, 2008. godine

Rezerve prirodnog plina procijenjene su na� 36,4361 Gm³, te bi, uz godi�nju proizvodnju od 2,8472 Gm³, teoretski mogle biti potro�ene u manje od 13 godina. Sli?na situacija procijenjena je i za rezerve nafte, koje su procijenjene na 11,4725 Mm³, uz godi�nju proizvodnju od 815.000 tona. Va�no je napomenuti kako su to samo hipotetska predvi?anja jer ?e cijena fosilnih goriva rasti sukladno smanjenju rezervi, �to ?e rezultirati smanjenjem potro�nje. Iz podataka o rezervama i proizvodnji fosilnih goriva, uz napomenu da ugljen u potpunosti uvozimo, mo�emo zaklju?iti kako je 100% neovisnost hrvatskog energetskog sustava gotovo u potpunosti ovisna o lokalnim obnovljivim izvorima energije, uz nu�no pove?anje energetske u?inkovitosti i smanjenje potro�nje energije.

Kada je rije? o potro�nji energije, u Strategiji stoje slijede?i ciljevi: �obuzdati porast ukupne potro�nje naftnih derivata (prosje?na stopa porasta do 2020. godine iznositi ?e -0,2%), struktura primarne energije u ukupnoj potro�nji energije biti ?e raznolikija (zahvaljuju?i visokoj stopi porasta obnovljivih izvora i nuklearnoj energiji), udio nafte i prirodnog plina (fosilnih oblika energije sa ?vrstom cjenovnom vezom) ?e se smanjiti sa 76% u 2006. na 61% u 2020. godini i udio doma?ih izvora energije u ukupnoj potro�nji ?e se pove?ati za 8% (s 35% u 2006. godini na 43% u 2020. godini).�

Tablica 2: Ukupna potro�nja energije u Hrvatskoj prema Nacrtu zelene knjige, 2008. godine

Kao i kod drugih zemalja koje razra?uju strategiju energetske neovisnosti, tako i u Hrvatskoj strategiji sektor prometa predstavlja jedan od najve?ih problema. Iako je u ovom sektoru najte�e posti?i zadane ciljeve, zbog smanjenja potro�nje energije u strategiji se predla�e dono�enje paketa mjera energetske u?inkovitosti koji uklju?uje: propisivanje stro�ih standarda za nova vozila, provedbu informacijskih kampanja o energetski u?inkovitom pona�anju u prometu, planiranje i uspostavu u?inkovitih prometnih sustava i poticanje projekata ?i�?eg prometa i kupovanje energetski u?inkovitijih vozila. Prema studiji gospodina Kraja?i?a, ukoliko Hrvatska �eli posti?i potpunu energetsku neovisnost, u razdoblju nakon 2020. godine osobna vozila na fosilna goriva trebali bi biti svedeni na minimum, a upotreba elektri?nih vozila i vozila na biodizel trebala bi progresivno rasti. Kamioni i autobusi bi u svojoj energetskoj potro�nji mogli�imati 25% udjela dizel goriva, odnosno 4,75 TWh, dok bi dodatnih 5,4 TWh mogla upotrebljavati druga te�ka vozila koja se upotrebljavaju u industriji i poljoprivredi. Pretpostavlja se da ?e potro�nja goriva u zra?nom prometu porasti za 50%, �to bi iznosilo 3 TWh, te nije zamijenjena drugim oblicima goriva.