Europsko vije?e za obnovljive izvore energije (EREC) je objavilo popis klju?nih pitanja i odgovora koji se odnose na tro�kove obnovljivih izvora energije. Cijeli popis pitanja i odgovora prema izboru EREC-a mo�ete prona?i u nastavku ovoga teksta.

Da li postoji veza izme?u visokih cijena elektri?ne energije i podr�ke za obnovljive izvore energije?

Velika Britanija:

U Velikoj Britaniji je 63,7% porasta cijene ra?una za energiju u tipi?nom ku?anstvu izme?u 2004. i 2010. nastao zbog pove?anja cijene plina. Samo 6,6% pove?anja je zbog podr�ke za proizvodnju energije sa niskim udjelom uglji?nog-dioksida, koji uklju?uje sustav za razmjenu emisija, reformu elektro energetskog tr�i�ta i obveze za obnovljive izvore energije. Iz ovih podataka se da zaklju?iti da je cijena plina uvjerljivo najvi�e utjecala na pove?anje cijene energije za ku?anstva.

Danska:

U Danskoj koja ima veliki udio obnovljivih izvora energije u energetskom miksu, poticaji za obnovljive izvore energije ?ine samo 3,5% zavr�ne cijene elektri?ne energije koju pla?aju potro�a?i dok ukupni porezi ?ine vi�e od 40% zavr�ne cijene.

Njema?ka:

U Njema?koj je poticajni mehanizam naknade �EEG Umlage� narastao sa 3,6 na 5,3 centa/kWh ove godine i to iz slijede?ih razloga:

• Naknada nije rasla dovoljno pro�le godine, pa se sada ta ?injenica nadokna?uje ove godine
• Industrijski potro�a?i su sve vi�e izuzeti iz pla?anja naknade (�to zna?i dodatnih 1,3 centa naknade za privatna ku?anstva ove godine)
• Sposobnost obnovljivih, odnosno solara i vjetra da smanjuju cijene elektri?ne energije se ne gleda kao smanjenje tro�kova, ali se istovremeno taj iznos dodaje kao pove?anje tro�ka u �EEG Umlage�

�

Dok slu�bena naknada (uklju?uju?i gore spomenuti poticaj za obnovljive izvore i druge elemente koji se ne mogu pripisati obnovljivima) ?ini oko 20% cijene elektri?ne energije u Njema?koj ove godine, pravi tro�ak poticaja za obnovljive izvore energije ove godine iznosi oko 8,5%.

�

OIE u odnosu na konvencionalne izvore energije

1. Koji je tro�ak novih instalacija?

U idu?em desetlje?u ?e polovina EU elektrana iza?i iz pogona. Europa mora zamijeniti svoj zastarjerli elektroenergetski sustav. To ?e ko�tati neovisno o tehnologiji koja ?e se koristiti. Gledaju?i tro�ak novih nuklearnih elektrana, a u budu?nosti i tro�ak ispu�tanja uglji?nog-dioksida, njihov razvoj bi utjecao na ve?i rast cijene elektri?ne energije.

Indikaciju o tome mo�emo vidjeti u Velikoj Britaniji gdje vlada planira uvesti feed-in-tarifu za nuklearnu energiju. Prema prijedlogu bi tarifa mogla biti 165 funti po MWh, �to je vi�e nego �to se nudi za priobalne vjetroelektrana i vi�e nego za fotonapon u malim ku?anstvima, gdje je otkupna cijena 160 funti po MWh. Jo� je ve?a razlika u odnosu na fotonaponske sustave snage ve?e od 250 kWp� (71 funta po MWh), kopnene vjetroelektrane (92 funte po MWh) i geotermalne elektrane (79 funti po MWh). Sama feed-in-tarifa za nuklearnu energiju u sebi ne bi sadr�avala nesigurnost osiguranja, dekomisiju elektrane i zbrinjavanje radioaktivnog nuklearnog goriva �to bi porezni obveznici dodatno pla?ali.

�

2. Kako se tro�ak elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije u pro�losti razvijao u odnosu na nuklearnu energiju?

Slika 1: Cijena vjetra i fotonapona u usporedbi sa cijenom nuklearne energije

Dok cijena tehnologije obnovljivih izvora energije konstantno pada, nuklearna energija samo pove?ava tro�kove proizvodnje elektri?ne energije od kada je stvorena. Tre?a generacija nuklearnih elektrana koje se grade u Francuskoj i Finskoj su ve? sada u zaostatku od pet godina, a procjena tro�kova se u me?uvremenu udvostru?ila.

�

3. Da li mo�emo usporediti prija�nje poticaje za obnovljive izvore energije i za konvencionalne energente?

Fosilna goriva i nuklearna energija su razvijeni u za�ti?enim, monopolisti?kim strukturama tr�i�ta. Izme?u 1970. i 2010. Njema?ka je tako dala 222 milijarde eura poticaja za ugljen, 186 milijardi eura za nuklearnu energiju, a obnovljivi su dobili 28 milijardi eura.

Ako se specifi?no gleda tro�enje na istra�ivanje i razvoj (R&D): nuklearna energija je dobila vi�e od 12 milijardi eura od 1984. iz EU bud�eta za razvoj, dok su tehnologije koje nisu nuklearne (fosilna goriva, spremanje uglji?nog-dioksida, obnovljivi izvori, grijanje i transport) dobile 6,5 milijardi eura. Ne postoje ujedna?ena ulaganja izme?u tehnologija.

�

4. Kako trenuta?no izgledaju �poticaji� za konvencionalnu energiju i za obnovljive izvore energije?

Prema World Energy Outlooku 2012, tro�ak za poticaje na fosilna goriva je iznosio ukupno 523 milijarde dolara u 2011. Nasuprot tome je financijska potpora za obnovljive izvore energije bila 88 milijardi dolara. Poticaji za fosilna goriva su bili �est puta ve?i nego za obnovljive izvore energije. Poticaji za plin i ugljen izvan EU ?esto imaju utjecaj na cijene u EU zato �to EU uvozi tu energiju.

Dodatno, statistike nekih zemalja jasno pokazuju da fosilna goriva dobivaju ve?i iznos poticaja u odnosu na obnovljive izvore energije; prema OECD i DECC, poticaji za obnovljive izvore energije u Velikoj Britaniji su procijenjeni na 1,7 milijardi funti, naspram 3,6 milijardi funti za fosilna goriva.

�

5. Koji je tro�ak obnovljive topline?

Vi�e faktora (veli?ina i tip zgrade, klimatska zona, dostupnost tipova goriva...) utje?e na tro�ak topline, te je stoga usporedba tro�kova izme?u dr�ava te�ka. Najbolji na?in je izra?unati tro�kove topline za standardnu zgradu (uklju?uju?i kapitalne tro�kove, energetske tro�kove i tro�kove rada i servisa).

Obnovljive toplinske tehnologije (biomasa za toplinu, geotermalna energija, solarna toplinska) imaju kompetitivni nivelizirani tro�ak topline od otprilike 0,10-0,15 �/kWh punih tro�kova za toplinu u modernim stambenim ku?ama sa oko 150 metara kvadratnih u Njema?ku u 2011., bez PDV-a, distribucije topline i solarnih komponenti u zgradi.

S druge strane postoji nepravedna konkurencija na tr�i�tu topline.�Regulirane cijene topline favoriziraju fosilna goriva, pogotovo plin. Socijalna tarifa ne uklju?uje uporabu toplinske energije iz obnovljivih. Vanjski faktori (posebno tro�kovi emisije stakleni?kih plinova) se ne uklju?uju u tro�kove fosilnih goriva. Porez na stakleni?ke plinove za kori�tenje malih toplinskih sustava bi trebali biti uvedeni da uspostave jednakost i zaokru�e sustav razmjene emisija (ETS), koja se zasada fokusira samo na velike sustave.

Tr�i�te toplinskih usluga je jedno od rijetkih tr�i�ta koje nije regulirano na razini EU. Konkurencija u ovom sektoru bi trebala zagarantirana kako bi se stvorilo pravo interno tr�i�te energije. Dokle god se ovi uvjeti ne postignu, biti ?e potrebna financijska podr�ka za toplinske obnovljive izvore energije kako bi se ispravila nepravedna konkurencija na tr�i�tu topline.

�

6. Koji je utjecaj efekta rangiranja izvora energije prema marginalnim tro�kovima�(Merit order effect) na cijenu elektri?ne energije? Da li se ovaj efekt prenosi na potro�a?e?

Neke tehnologije obnovljivih izvora energije su fleksibilne, kao �to su geotermalne elektrane, hidroelektrane ili elektrane na biomasu, te donose prednost u smislu stabilizacije mre�e. Druge, kao fotonapon i vjetar su varijabilne. Integracija varijabilne tehnologije donosi prednosti u smislu tro�kova smanjenjem ukupne cijene elektri?ne energije na tr�i�tu. Ta cijena u potpunosti ovisi o marginalnim tro�kovima, a po�to je primani energent solara i vjetra besplatan, a tro�kovi pogona i odr�avanja su minimalni, marginalni tro�kovi su izuzetno niski.

Na�alost, prednosti ovog efekta se rijetko prenose na potro�a?e. Oni koji ostvaruju njene prednosti kupuju elektri?nu energiju direktno na tr�i�tu, a to su naj?e�?e brokeri elektri?nom energijom i industrijski potro�a?i. Dodatna prednost im je �to takvi korisnici potpisuju dugoro?ne ugovore o otkupu elektri?ne energije sa fiskiranom cijenom.

�

7. Koji su eksterni tro�kovi energetskih tehnologija?

Mnogi tro�kovi koji bi trebali biti dio ne-obnovljivih tehnologija se umjesto toga zbrajaju u vanjske za ostatak dru�tva ili za poreznike:

• Tro�kovi uglji?nog-dioksida su opasno podcijenjeni pri trenuta?nim cijenama ETS-a, �to zna?i da elektrane na fosilna goriva ne pla?aju prave tro�kove proizvedenog uglji?nog-dioksida, te njegovog utjecaja na zdravlje i klimu
• Druge emisije, uklju?uju?i te�ke metale, NOx, SOx i pepeo se ne obra?unavaju u cijenama emisija. Konvencionalne tehnologije tro�e i mnogo vode koje ?e u budu?nosti biti sve manje.
• Veliki dio jo� uvijek nesigurnih tro�kova za ga�enje nuklearne energije i dugoro?no spremanje radioaktivnog otpada ?e snositi poreznici zato �to tvrtke nisu odvojile dovoljno sredstava za to. U Velikoj Britaniji je to procijenjeno na 73,6 milijardi funti 2008., a danas je 100 milijardi funti.
• Dr�ava tako?er snosi tro�ak u riziku nastanka nuklearne nesre?e. Japanska vlada je nedavno spa�avala Tepco, tvrtku koja je vodila reaktore u Fukushimi za iznos od 13 milijardi dolara koji ?e morati biti pla?eni vi�om cijenom elektri?ne energije i vi�im porezima