Danska je jedna od zemalja s izrazitom �eljom da postane energetski neovisna, te da do 2050. godine u potpunosti koristi samo obnovljive izvore energije. Do sada smo vam predstavili energetski neovisan danski otok Sams�, i regiju Ringk�bing-Skjern, a u ovom ?lanku biti ?e predstavljena ideja u potpunosti neovisne dr�ave.

Danska svoju energiju ne uvozi jo� od 1999. godine, no 2005. godine proizvodnja nafte i plina iz Sjevernog mora dosegnula je svoj vrhunac. Prema podacima iz 2007. godine Danska ?e vlastitom proizvodnjom mo?i zadovoljiti isporuke nafte i plina jo� slijede?ih 12 godina, nakon ?ega bi, ukoliko se potro�nja energenata ne promijeni, trebala po?eti uvoziti fosilna goriva.

U posljednjih nekoliko godina prirodni plin i obnovljivi izvori energije polako izbacuju iz primarne upotrebe kruta goriva i naftu; obnovljivi izvori energije u Danskoj bilje�e konstantan zna?ajan rast u udjelu primarnog energenta, te su iznad prosjeka Europske Unije kada je rije? o njihovom udjelu u elektroenergetskom miksu. Vrlo zna?ajnu ulogu ima energija iz energije vjetra, gdje je Danska vode?a zemlja prema instaliranoj snazi po stanovniku, a njezina industrija energijom vjetra izvozi oko 1/3 udjela na ukupnom svjetskom tr�i�tu.

Jedna od najva�nijih prednosti Danske, koja joj uvelike poma�e ostvariti ciljeve za 2050. godinu, nalazi se u ?injenici da ima najni�u potro�nju energije po jedinici BDP-a u Europskoj Uniji i najve?i doprinos obnovljivih izvora u elektroenergetski miks. Tako je od 1980. do 2007. godine BDP porastao za 78%, dok je primarna energetska potro�nja porasla samo za 7.4%, a emisije CO₂ smanjene su za 20.5% po stanovniku. Za ovakva drasti?na smanjenja zaslu�na je ispravna politika koja je poticala mjere �tednje energije i uvo?enje obnovljivih izvora energije, a uvelike je pomogao i pozitivan stav prema novim energentima, pa se tako gotovo sve velike elektrane nalaze u blizini velikih gradova.

Ciljevi

U o�ujku 2012. godine u Danskoj je donesen novi energetski sporazum, koji sadr�i niz inicijativa koje bi elektroenergetski i prijevozni sektor trebale pribli�iti cilju o potpunom kori�tenju obnovljivih izvora do 2050. godine. To podrazumijeva zna?ajne investicije u energetsku u?inkovitost, obnovljive izvore i elektroenergetski sustav do 2020. godine, dok su ciljevi za istu godinu smanjenje potro�nje energije za 12% u odnosu na 2006. godinu, udio od oko 50% energije iz energije vjetra u elektroenergetskoj potro�nji, te vi�e od 35% obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potro�nji.

Veliki naglasak u sporazumu je stavljen na smanjenje potro�nje energije, pa se tako o?ekuje da ?e potro�nja u 2020. godini biti 7% manja od potro�nje u 2010. godini. Elektroenergetske kompanije moraju zadovoljiti sve zahtjeve za u�tedom energije, a u razdoblju izme?u 2013. i 2014. godine moraju pove?ati svoj napredak za 75% u odnosu na razdoblje izme?u 2010. i 2012. godine, te za 100% u razdoblju izme?u 2015. i 2020. godine. Po tom pitanju, o?ekuje se i razvoj strategije za renovaciju i energetsko pobolj�anje svih zgrada u Danskoj.

Energija vjetra najzastupljeniji je obnovljivi izvor u danskom energetskom miksu, pa je tako pro�le godine njezin udio iznosio 25%. Upravo zbog toga pridaje mu se najvi�e va�nosti i ve?ina ciljeva za 2020., odnosno 2050. godinu, vezana je za ovaj energent. Tako ?e do 2020. godine 600 MW vjetroelektrana na moru biti postavljeno na lokaciji Kriegers Flak, a 400 MW na lokaciji Horns Rev; dodatnih 500 MW biti ?e postavljeno u blizini obale prije 2020. godine. Nova strategija planiranja potaknuti ?e razvoj vjetroagregata na kopnu s ukupnim kapacitetom od 1.800 MW do 2020. godine.

Kada je rije? o ostalim obnovljivim izvorima, Sun?evoj energiji, energiji valova, biomasi i geotermalnoj energiji, u razdoblju od 4 godine 100 milijuna danskih kruna (oko 13.5 milijuna eura) biti ?e ulo�eno u razvoj i upotrebu novih tehnologija obnovljivih izvora za elektroenergetsku potro�nju, a dodatnih 25 milijuna kruna u pokazne i ispitne centre za energiju valova.

Potro�nja energenata za grijanje postepeno ?e u potpunosti biti preba?ena na obnovljive izvore energije, odnosno na biomasu, a 35 milijuna kruna biti ?e ulo�eno u promociju novih tehnologija geotermalne energije i toplinskih pumpi. Kada je rije? o grijanju u zgradama, od po?etka 2013. godine u novim je zabranjeno postavljanje bojlera na naftu i prirodni plin, dok ?e za postoje?e zgrade to vrijediti od 2016. godine, a u razdoblju od 2012. do 2015. godine za promjenu u starim zagradama biti ?e ulo�eno 42 milijuna kruna.

Kada je rije? o potro�nji energije u industriji, odlu?eno je da ?e za promociju energetski u?inkovite upotrebe obnovljivih izvora u 2013. godini biti ulo�eno 250 milijuna kruna, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine dodatnih 500 milijuna kruna.

Dugoro?no gledano, prijevozni?ki sektor ?e se, prilikom prelaska sa fosilnih goriva na biogoriva i elektri?nu energiju, suo?iti sa najradikalnijim promjenama. Kako bi se taj prelazak olak�ao, u planu je dodatna strategija, te ulaganje 70 milijuna kruna u postaje za punjenje elektri?nih vozila, infrastrukturu za vozila na vodik, te infrastrukturu za transportna vozila koja ?e koristiti prirodni plin. Do 2020. godine u ukupnoj potro�nji goriva biti ?e 10% biogoriva.

Razvoj pametne mre�e i centara za ispitivanje

Velika potro�nja elektri?ne energije u kombinaciji sa energijom vjetra nu�no zahtijeva inteligentan energetski sustav, �to zahtijeva izradu strategije razvoja pametnih mre�a i spremnost na sudjelovanje svih elektroenergetskih kompanija, a strategija po ovom pitanju o?ekuje se uskoro.

Investicije u istra�ivanje i razvoj klju?ne su za stvaranje novih rje�enja, ali i stvaranje novih radnih mjesta, pa ?e tako zna?ajni napori biti ulo�eni u razvoj ispitnih i pokaznih centara, razvoj novih tehnologija i razvoj komercijalizacije tih tehnologija. Uz to, 9,5 milijuna kruna biti ?e ulo�eno u razvoj tehnologija koje ?e s energetski neovisnog otoka Sams� u potpunosti ukloniti fosilna goriva, koja se trenutno koriste u manjoj mjeri jo� samo u sektoru prijevoza.

Nakon �to smo pisali o neovisnom danskom otoku i neovisnoj danskoj regiji, mogu?e je zaklju?iti kako Danska ima velike planove i ambicije, ali i konkretne smjernice kako ih ostvariti do 2020., odnosno 2050. godine. S obzirom da je jedna od najbogatijih zemalja u Europi, pra?enje smjernica, daljnje ulaganje i dostizanje ciljeva ne bi joj trebali predstavljati nikakav problem; a svojim primjerom ulaganja u obnovljive izvore energije, koja traju ve? dugi niz godina, svakako bi trebala biti primjer drugim europskim zemljama, i razvijenima, ali i onima u razvoju. Jer Danska je svoj �ivotni standard u tom razdoblju samo pove?ala.

nastavlja se...