Odmah tjedan-dva nakon zimskog solsticija i ponovnog bu?enja Sunca nakon najkra?eg dana u godini, kada se u Hrvatskoj �eljno o?ekivao nastavak solarizacije dr�ave, pripremali se novi projekti, vadili novci iz ?arapa, kada je odre?ena jasna kvota, pravilnici pojednostavili procedure, a smanjena tarifa, koliko god je mi kritizirali u vrijeme njenog nastajanja, na kraju ipak pokazala da ?e ljudi uvijek ra?e ulo�iti novce u Sunce nego u banke (�to samo pokazuje koliko ljudi vjeruju u tehnologiju i stvarne projekte) - desio se hladan tu�. Kvota za 2013. godinu je potro�ena, tj. HROTE je objavio da je izdao 15MW ugovora za integrirane fotonaponske elektrane. Tako je godina aktivnosti u fotonaponskom sektoru u Hrvatskoj zavr�ila i prije negoli je slu�beno po?ela.

HROTE je na svojim stranicama objavio da je priklju?na snaga iz zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu koji su u postupku rje�avanja sada 15,01 MW. Budu?i je na dan 31.12.2012. godine sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu elektri?ne energije iz integriranih sun?anih elektrana dosegnuta kvota ograni?ena prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava (NN br. 121/2012), HROTE ?e sklopiti ugovore samo za postrojenja za koja su do toga dana zaprimljeni zahtjevi. Sukladno navedenome, HROTE ne?e zaprimati nove zahtjeve za otkup elektri?ne energije iz integriranih sun?anih elektrana nakon 04. sije?nja 2013. godine, a dostavljene zahtjeve nakon navedenog datuma ?e vratiti po�iljatelju.

U samoj vijesti je nevjerojatno da je kvota za sun?ane elektrane za godinu koja tek po?inje ve? popunjena, i to samo preko zahtjeva za sklapanje pri ?emu nijedan ugovor zapravo nije sklopljen, a kamoli da je ne�to u�lo u pogon. �to se ti?e neintegriranih solarnih elektrana za njih jo� nije zaprimljen niti jedan zahtjev temeljem kvote za 2013. godine, jer jo� nije iskori�tena ni kvota za 2012. godinu, te je kvota od 10 MW (pa i vi�e) u potpunosti slobodna.

Svatko razuman se mora zapitati - kako je to mogu?e? Te �to zapravo ne valja u sustavu? Pa se postavlja pitanje gdje se mo�e pratiti razvoj projekata sa izdanim ugovorima? Ho?e li svi biti realizirani u zadanom roku? Te ako ne?e, i ako nekima od njih istekne rok va�enja od godine dana kada se izdani ugovori moraju aktivirati (�to zna?i i postrojenje sagraditi i pustiti u pogon), �to ?e se desiti s novootvorenom kvotom?

Naravno, ako ?emo stvari gledati optimisti?no, onda valja istaknuti da je fantasti?no povjerenje ljudi u ovu tehnologiju, kao i �elja da se ulo�i novac u fotonaponske projekte. To budi optimizam i nadu da su gra?ani kona?no prepoznali vrijednost i va�nost energetike za svoj �ivot. Tako?er, veseli podatak da ?e u sljede?ih godinu dana biti izgra?eno vi�e od 15 MW novih fotonaponskih sustava (uklju?ivo i one koji su ugovor o otkupu dobili prema staroj kvoti za 2012., a u me?uvremenu nisu sagra?eni).

No, istovremeno jako puno zahtjeva koji su pripremljeni ili su u pripremi ?e ovime ostati skupljati pra�inu. Mnoge start-up tvrtke, pa i one koje su du�e na tr�i�tu, i koje su ra?unale na "dugoro?nu energetsku politiku" ?e ovime staviti klju? u bravu. Jer tko si nije unaprijed osigurao posao za 2013. godinu, taj sigurno ne mo�e pre�ivjeti godinu ?ekaju?i novu kvotu i tarifu, ne znaju?i kada ?e iste biti donesene (pretpostavka je, sukladno pravilniku krajem listopada), niti koliko ?e iznositi. I kada do?e, ho?e li kvota opet biti potro�ena prije nego i krene u primjenu?

Zanimljivo bi bilo pogledati i strukturu integriranih fotonaponskih projekata, tj. vidjeti da li su izgra?ene i prijavljene elektrane prete�no male na obiteljskim ku?ama, ili se pak prete�no radi o ve?im elektranama snage nekoliko stotina kilovata na krovovima industrijskih postrojenja. No na�alost, u pregledu registra projekata pri Ministarstvu gospodarstva do takvih se podataka trenutno ne mo�e do?i, tj. podaci nisu dostupni, �to samo po sebi dodatno pobu?uje sumnju u transparentnost cijelog postupka. Pogotovo zna li se neslu�beni podatak o 7 do 9 MW novih zahtjeva negdje do 20. prosinca pro�le godine. Neke vrlo aktivne tvrtke u sektoru se pitaju kako je mogu?e obraditi 6 ili vi�e megavata zahtjeva za integriranim sustavima prakti?ki u vrijeme blagdana?

Kako bilo da bilo, i ova trenutna politika se pokazala kao proma�aj, jer ne omogu?ava odr�ivi razvoj niti poti?e prijeko potrebnu gospodarsku aktivnost, a koja je bila iznimna u ovom sektoru u proteklih nekoliko mjeseci. No, pokazalo se i opet da nema dovoljno sluha za �elje gra?ana i mogu?nost vlastitog razvoja. Ili ima?

�to dalje? Pesimisti?na, ali i realna varijanta mo�e biti da dr�ava jednostavno ka�e - znali ste pravila igre, kvota je ispunjena, pre�ivljavajte kako znate do nove kvote, a onda opet juri� uslijed kojeg se javlja nezdrava i nelojalna konkurencija (kako zamjeriti ljudima koji se bore za svoj kruh i pla?u), i masovne frustracije potencijalnih investitora/vlasnika ku?a koji bi na ovaj na?in htjeli dugoro?no oplemeniti te�ko zara?eni novac.

Ili, optimisti?na varijanta - dr�ava kona?no popusti pod pritiskom i iska�e malo sluha za tr�i�te, te potpuno ukine kvotu na one najmanje, sustave do 10kW, pa i 30 kW (ili je barem izvanredno dodatno pove?a za ovu godinu, s obzirom na trenutne aktivnosti, mo�da za dodatnih 20MW). Jer upravo na takvim sustavima najvi�e ulo�enog kapitala ostaje u dr�avi, a gra?ani izravno profitiraju od istih.

Naravno, osim pove?anja kvote, ostaje mogu?nost da i gradovi i op?ine putem Fonda za za�titu okoli�a i energetsku u?inkovitost zna?ajno vi�e subvencioniraju na svome podru?ju fotonaponske sustave, uz toplinske sustave koji se ve? subvencioniraju, ali koji ?e se koristiti za pokrivanje vlastitih potreba za elektri?nom energijom. To bi bila jedna hvalevrijedna akcija i jo� jedna poruka kako nam upravo ti i takvi lokalni poslovi nu�no trebaju.

Ako se dr�ava ve? obvezala i zakonom propisala obnovljive izvore kao one od strate�ke va�nosti za svoj razvoj, za�to onda ne dopusti svojim gra?anima ulaganje u iste? Po principu Hrvatska lisnica za Hrvatsku energiju. U primjerima iz stvarnog �ivota, kako objasniti pomorcu koji se nakon �est mjeseci lutanja svjetskim morima odlu?io te�ko zara?eni novac ulo�iti u 10kW na svojoj ku?i i u svojoj domovini ne bi li time i sebi osigurao odre?enu sigurnost i dugoro?ni izvor prihoda, da to sad eto ne mo�e uraditi jer su postavljena ograni?enja na ulaganja koja tako o?ajni?ki zazivamo. Ili ugostitelju koji �eli postaviti 30kW na svoj mali obiteljski hotel kako bi lak�e prebrodio one godine kada turisti odlu?e zaobilaziti Jadransku obalu, i kako bi pove?ao konkurentnost svoga poslovanja, a za to je ve? dobio i odobren kredit. Tko ?e njemu objasniti da ne mo�e realizirati ve? odobreni kredit?

Svi koji zazivaju velike investicije bi se trebali prisjetiti da one ne stvaraju ba� puno lokalnih radnih mjesta, a kamoli na odr�ivi na?in. Fotonaponske elektrane to ?ine, i kada bi se to dopustilo, bile bi to iznimno vrijedne investicije u ovu dr�avu. Trenutno samo fali mogu?nost da se takva ulaganja mogu planirati i realizirati na jedan odr�iv i tr�i�no zdrav na?in, sukladno iskazanom interesu.