Danas je u svijetu veliki hit pri?ati o zelenom razvoju, zelenoj ekonomiji, zelenom rastu kao sinonimima tranzicije prema odr�ivosti. I to je jedan od pravaca razvoja koji je ?esto i na ovim stranicama promoviran i nagla�avan kao po�eljan i nu�an.�Me?utim, makar je zelena ekonomija zami�ljena kao rje�enje svih onih problema koje je kroz stolje?e prouzrokovala i stvorila ovisnost o fosilnim gorivima, ona ponekad ne ispunjava svoju krajnju svrhu jer koristi ekonomske i poslovne modele koji promoviraju tr?anje za profitom pod svaku cijenu, te vladavinu novca nad proizvodom i osobom. Tako da danas zelena ekonomija pod svojom kapom ima i projekata koji su apsolutno samoodr�ivi i uklapaju se u sliku odr�ivosti (energetske i ekonomske), ali i puno onih za koje ispada da su sami sebi svrha, posebno u energetici gdje su projekti/tehnologije na?elno odr�ivi, ali se to ne prenosi i na ekonomsku sliku projekta. Dobar primjer toga mogu biti pojedine elektrane na biomasu, koje prirodni resurs biomase ne koriste na odr�ivim principima, ali ponekad i veliki fotonaponski sustavi ili velike vjetroelektrane, koje ne stvaraju uvijek dovoljnu ekonomsku korist za lokalnu zajednicu.

Plavu ekonomiju prihvatila je nedavno �panjolska vlada kao svoj put izlaska iz duboke krize, nakon �to su bili impresionirani u?incima koje je ovaj pristup ostvario na otoku El Hierro. Indonezija je tako?er krenula u izradu strategije razvoja temeljem plave ekonomije. Tako?er, guverneri centralnih banaka Afrike su zatra�ili prezentaciju plave ekonomije radi redefiniranja financijskog sektora koji bi trebao slu�iti ljudima, a ne kapitalu.

Pa �to je onda Plava ekonomija (osim naziva), i kako je zami�ljena, te �to poku�ava napraviti druk?ije. Evo �to Ina Matijevi?, koordinatorica aktivnosti Plave ekonomije u Hrvatskoj ka�e u uvodu knjige Plava ekonomija:

Plava ekonomija po?ela je kao projekt pronala�enja 100 najboljih prirodom inspiriranih tehnologija koje bi mogle utjecati na ekonomiju svijeta,te pru�iti ljudske osnovne potrebe na odr�iv na?in - pitku vodu, hranu, posao, energiju� i dom. Dr. Pauli i njegov tim� prona�li su 340 inovacija koje funkcioniraju na na?in kako ekosustav funkcionira izme?u po?etnih 2.231 potencijalnih inovacija. Izabrane inovacije dodatno su prou?ene od strane korporativnih stratega, stru?nih financijera i kreatora javnog interesa. Daljnji sastanci sa poduzetnicima, financijskim analiti?arima, poslovnim novinarima i profesorima korporativne strategije reducirali su tu brojku na 100. Inovacije su navedene u dodatku knjige Plava Ekonomija.

Mnoge inovacije inspirirane prirodom toliko su interesantne same po sebi da se mo�e lako zaboraviti kako je cilj knjige njihova integracija u realnu svjetsku ekonomiju kao na?in da se osigura odr�iva dobrobit svima. Plava Ekonomija prezentirana je u 14 poglavlja, svako poglavlje posve?eno je jednom aspektu svjetske ekonomije, te nudi seriju inovacija koje mogu u?initi aspekt ekonomije odr�ivim.

1 � Vje?ni izvori za izazove na�eg vremena

Prvo poglavlje govori o tome kako priroda funkcionira pod univerzalnim zakonima fizike koji imaju prednost �to u takvim sustavima nema potrebe za vanjskom, dodanom energijom. Klju?no na?elo Plave Ekonomije je ideja kaskade nutrijenata i energije na na?in kako to rade ekosistemi. Kaskada je vodopad. Vodopad nema potrebe za energijom, on te?e snagom gravitacije. On transportira nutrijente izme?u biolo�kih kraljevstva � apsorbirani minerali hrane mikroorganizme, mikroorganizmi hrane biljke, biljke hrane druge vrste, sa otpadom jedne vrste hrani se slijede?a vrsta. Kaskada energije i nutrijenata vodi� do odr�ivosti reduciraju?i ili eliminaraju?i otpad i njegov tro�ak, ne samo kao zaga?enje ve? i kao neefikasno kori�tenje materijala. U ekosustavima nema otpada zato �to su nus proizvodi jednog procesa ulazna sirovina drugog procesa.

2 �Opona�anje ekosustava kao put prema Plavoj ekonomiji

Drugo poglavlje govori o tome kako doista posti?i istinsku ekonomsku odr�ivost. Rije�enja le�e u povezivanju procesa u zaokru�enu cjelinu. Priroda neprestano pokazuje istinsku ekonomiju � i istinsku odr�ivost. Kad bismo svoju ekonomiju razvijali po uzoru na prirodu, energiju i sirovine koristili bismo u?inkovito i bez otpada te stvarali stotine milijuna radnih mjesta. Modeli ekosustava nude klju?eve obilja i sredstva koja je potrebno dijeliti sa svima. Ekonomski sustav nadahnut ekosustavima funkcionirao bi s onime �to je lokalno dostupno, kao �to su prirodno ponavljaju?i izvori energije koji prije svega o?ituju zakone fizike.

3 - Nature's Resource Efficiency

Tre?e poglavlje opisuje kako rije�iti slo�eni problem s kojim se suo?avamo, bilo u na�em ku?anstvu,� dr�avi ili Zemlji op?enito. Budu?e Uspje�ne industrije ?e se vratiti temeljima znanosti i tra�iti inspiraciju za inovativna rije�enja koja uklju?uju prvo fiziku a zatim kemiju. Ako shvatimo temeljne sile i uvjete sistema koji daju predvidljive rezultate bazirane na fizici, tada ?emo shvatiti za�to se kemija u prirodi toliko razlikuje od kemije koja danas dominira na�im �ivotima.

4 � Predvo?enje primjerom za tr�i�ne vo?e

U Poglavlju ?etiri uvidjet ?emo kako standardne MBA analize ?ine nemogu?im za velike kompanije� inovirati zbog ''razmi�ljanja unutar kutije'' koju zahtijevaju korporativni sistemi i ponekad razli?iti stavovi dioni?ara i poslovodstva. U biti, korporacije su isklju?ene iz odr�ivog napretka logikom njihovog na?ina dono�enja odluka. Bogatstvo inovacija pred nama nedvojbeno pru�a poticaj na tu neodgodivo potrebnu ekonomsku promjenu. Zamislite ekonomiju bez sindroma neima�tine. Zamislite ekonomiju koja obuhva?a dostatnost, u kojoj nas trenuci pritiska usmjeravaju prema obilju, u kojoj je neprestano prisutan poticaj na ostvarenje jo� kreativnijih na?ina stimulacije inoviranja. Zamislite ekonomiju koja nove nara�taje poti?e na uspjehe ve?e od onih koje su postigli njihovi roditelji � ve?e no �to su njihovi roditelji mogli i zamisliti.

5 � Priroda i njezin magisterij brilijantnih prilagodbi

Poglavlje 5 pro�iruje primjenu Plave konomije na planetarnu odr�ivost. Cilj prikazivanja inovacija je bolje odgovoriti osnovnim ljudskim potrebama. Zamjenjuju?i toksi?ne procese sa manje toksi?nim alternativnim moglo bi se nazvati ''rade?i manje lo�e'' od rade?i dobro''. To je upravo pristup u industriji manje toksi?nih baterija koja traju puno du�e u koje je ulo�eno milijarde dolara. Ipak, ?ak i manje toksi?ne baterije oslanjaju se na rudarenje, toksi?nu kemiju. Radit ?e manje otrova ali opet ne dovoljno dobro. Velika koli?ina baterija odbacuje se u okoli�, truju?i na� ekosistem izazivaju?i dugoro?ne posljedice na na�e zdravlje. Da li je dovoljno raditi ''manje lo�e''? Pod starim poslovnim modelom kompanije zaga?uju manje, smanjuju toksi?ni otpad u okoli� i dobivaju za to nagrade! Inovacije Plave Ekonomije pokazuju kako mo�emo jednostavno lo�e zamijeniti dobrim.

6 � Kaskadni modeli, vi�estruki nov?ani tokovi

Poglavlje 6 pokazuje kako u doba krize pozitivni umovi tra�e rije�enja gdje god to mogu. Me?udjelovanje prirodnih sustava mo�e osigurati kaskadu bjelan?evina iz mnogih izvora pa je stoga slobodno od oslanjanja na jedan jedini izvor. To pru�a uvid u na?in na koji mo�emo u ?itavom svijetu ostvarivati sigurnost hrane pomo?u onoga �to je lokalno dostupno. Gljive pretvaraju biljni otpad u jestiva plodi�ta. Dio gljive koji ostaje u supstratu nakon berbe je micelij, koji je iznimno hranjiv za �ivotinje. �ivotinje daju gnoj koji bakterije razgra?uju, oboga?uju?i tlo kako bi biljke i mikroorganizmi napredovali. Kaskada hranjivih tvari od jedne vrste iz jednog kraljevstva do druge vrste iz drugog kraljevstva ?udo je ekosustava. Zato u ekosustavu nema ni gladovanja ni nezaposlenosti. Svatko radi na davanju svojega najve?eg doprinosa, hrane?i se ne?ime �to je drugoj vrsti otpad i zadovoljavaju?i osnovne potrebe sviju.

7 � Ispredanje svilene pri?e

Poglavlje 7 raspravlja o zamjeni titanijuma sa svilom. Titanijum je deveti po redu element u Zemljinoj kori po svojoj koli?ini. Proizvodnja titanijuma koristi velike koli?ine magnezija, klora i plina argona kao i veliku koli?inu energije. Industrija brijanja sada ima mogu?nost izbora. Umjesto volumenskog rasta na tr�i�tu mo�e djelatnost proizvodnje britvica pretvoriti u ne�to �to ?e pridonositi rje�avanju ekolo�ke krize i� krize nezaposlenosti te istodobno ponuditi ne�to bolje i jeftinije. Britvica na?injena od svile prerezat ?e keratin (dlaku), ali ne?e zarezati ko�u jer po njezinoj povr�ini valja stotine finih niti, sli?no minijaturnoj ina?ici ru?ne kosilice. Tehnologija je na raspolaganju. Njezino prilago?avanje i proizvodnja samo su pitanje vremena i novca. ?injenica da je svilom mogu?e zamijeniti rudarenje, �to bi znatno smanjilo emisiju i ?ak sekvestraciju ugljika, otkriva idealnu strukturu tro�ka i zarade. Uz cijenu od 100 dolara za pola kilograma prera?ene svile svaka britvica stajala bi manje od dolara, ali bi u?inkom i osje?ajem na ko�i bila jednaka najnovijim industrijskim ina?icama.

8 � Od golemog do si?u�nog

Poglavlje 8 Na� industrijski sustav usredoto?en je na golemu veli?inu i mo?. Stoga ne iznena?uje da se slabi elektri?ni naboji, koje stvaraju prirodni sustavi, odbacuju kao bezna?ajni. Satovi koji se sami navijaju i bljeskava svjetla u potplatima dje?jih cipela u u�em su izboru poznatih komercijalnih primjena. No, na�e srce i mozak funkcioniraju uz takve mikrostruje. Nitko nije umre�en i ne nosi bateriju, osim onih kojima je kirur�ki implantiram elektrostimulator srca ili slu�ni ure?aj. Jednostavna, prirodna struja dovoljno je jaka da neprestano, svakodnevno regulira protok krvi kroz srce. Energija koju tijelo u �ivotu proizvede od osnovnih elemenata iz hrane bila bi dovoljna za podizanje brodskog kontejnera visokog 12 metara iz luke u Mumbaiju (Indija) na vrh Mt. Everesta!

9 � Duga mogu?nosti

Novi pristup bojenju i kozmetici

Poglavlje 9 Pigmenti su kemijske tvari koje proizvode �ivi organizmi i koji se doimaju kao boje jer selektivno apsorbiraju i reflektiraju odre?ene valne duljine svjetlosti. Pigmenti ne mogu dodati, nego samo oduzeti valne duljine iz izvora svjetlosti. �aba nije zelena zato jer ima zeleni pigment, nego zato jer odra�ava plavu svjetlost iz �utog pigmenta. Bijelo krzno polarnog medvjeda ili zimsko krzno arkti?ke lisice zapravo su prozirni. U njima nema pigmenata koji bi apsorbirali ni struktura koje bi reflektirale odre?ene valne duljine. Stoga reflektiraju cijeli spektar pa se �ivotinja doima bijelom.

10 � Zami�ljanje novih energetskih mogu?nosti

Poglavlje 10 Zaokupljeni dobivanjem elektri?ne energije iz elektri?ne mre�e, nismo svjesni da je na�em srcu potrebno samo 0,2 volta, postignuto kombinacijom sedamdeset milivoltnih naboja, za reguliranje dnevnog protoka od otprilike 7.570 litara krvi kroz sve ?etiri sr?ane komore. Njegov izvor energije sastoji se samo od kalija, natrija i kalcija. Nema baterija i ni�ta nije povezano �icama. Metali nisu potrebni. �tovi�e, zahvaljuju?i selektivnoj prehrani koja se razvijala tisu?lje?ima, konzumiramo mje�avinu molekula koja, izme?u ostalih funkcija, osigurava redovitu opskrbu biokemikalijama kako bi na�e srce, mozak i �iv?ani sustav radili bez odr�avanja � pravilno, nadajmo se, desetlje?ima ili ?ak dulje. Ni jedna ?ovjekova elektrana ne daje energiju toliko pouzdano kao jednostavne biokemijske reakcije u tijelu.

11 � Istinsko zlato: rudnici kao platforme iscjeljivanja

Poglavlje 11 Pretvaranje rudnika u konkurentnu djelatnost koja obnavlja obradivu zemlju i biolo�ku raznolikost, proizvodi biogoriva, otvara radna mjesta za zajednicu, u?inkovito iskori�tava energiju koriste?i raspolo�ive resurse i inovativne tehnologije te proizvodi vodu za prodaju, ali i za potrebe lokalnih zajednica, posao je koji bi u�ao u konkurenciju za tr�i�no vrijedan brand. Posrijedi nije skupa inicijativa odnosa s javno�?u s ciljem postizanja naklonosti i povjerenja zajednice. �tovi�e, posrijedi je pristup koji je neizostavan dio svakodnevne menad�erske odgovornosti pove?avanja nov?anog toka srezivanjem tro�kova i pobolj�avanjem prihoda. Sa stajali�ta menad�era, dru�tveni kapital stvoren uslijed smanjivanja tro�kova i stvaranja prihoda samo je glazura na torti. Za�to ne? Ako takav pristup postane sastavni dio rukovoditeljske kulture, pitanja na koja su rukovoditelji u pravilu gubili vrijeme vi�e nisu ?imbenici stresa, nego sastavnica u?inkovitog iskori�tavanja resursa i stvaranja prihoda.

12 � Zgrade projektirane u skladu s tokovima

Poglavlje 12 Ocean, s pH vrijedno�?u od 8,2, kolijevka je �ivota na Zemlji. Ekosustavi i njihove mo?i podr�avanja �ivota napreduju u lu�natom okru�enju. Pa ipak, veliki dio na�ega okru�enja � unutarnjeg i vanjskog � dosegnuo je visoku razinu kiselosti. Prekomjerno tro�enje fosilnih goriva i golema koli?ina uglji?nog dioksida koja se svakodnevno ispu�ta u atmosferu, zrak ?ine vrlo kiselim. Tome nije mogu?e pobje?i nigdje u industrijaliziranom svijetu ni u bilo kojem gradu na kugli zemaljskoj. Oni koji �ive u ruralnim podru?jima ili nedaleko od obale, mo�da su donekle po�te?eni. Ako �ivite nedaleko od megalopolisa kao �to su New York, Los Angeles, London, Paris, Sao Paolo, New Delhi ili Johannesburg, atmosferska pH vrijednost je tek ne�to iznad 4. Sjetite se da se pH mjeri na logaritamskoj ljestvici, �to zna?i da je pH vrijednost 5 deset puta ve?a od 4, a pH vrijednost 6 je stotinu puta ve?a nego 4.

13 � Kaskada plave ekonomije

Poglavlje 13 Iako se predvidljivost smatra preduvjetom ekonomskog uspjeha, stvara privid koji nas ?ini slijepima za posljedice na�ih postupaka. Ustrajanje u osnovnoj djelatnosti i oslanjanje na linearne kalkulacije te znanstvene apstrakcije ostvaruje monopolisti?ki ekonomski model koji vodi sve ve?em transportu i potro�nji energije kako bi se stiglo do potro�a?a na kraju lanca opskrbe. U�e upravljanje opskrbnim lancem i sastavljanje "u pravo vrijeme" stvaraju globalnu i me?uovisnu ekonomiju koja potro�a?ima isporu?uje sve vi�e proizvoda i sve jeftinije proizvode. Globalna slobodna trgovina smatra se pogonom rasta, oru?em koje ve?u u?inkovitost ?ini dostupnom svima na svijetu.

Svi igra?i u ekosustavu daju svoj skroman doprinos ovisno o dostupnosti hranjivih tvari, energije i poticaja na zadovoljavanje osnovnih potreba. Sve se razvija, a kad se dogodi kriza, svatko se prilago?ava. U prirodnim sustavima nikome nije dopu�teno predugo ostati izvan uskla?enosti s okru�enjem. U prirodnim okru�enjima nema velikih igra?a koji dominiraju. Mnogo je vi�e mjesta za male davatelje doprinosa.

�

Autor ove knjige je Gunter Pauli, a knjigu je u Hrvatskoj izdala Katarina Zrinski d.o.o.

Knjiga se mo�e kupiti na http://www.kz.hr/proizvod-100311765-plava_ekonomija.html.

Facebook stranica plave ekonomije: http://www.facebook.com/plava.ekonomija