Metodologija i scenariji razvoja FN-a

FN tr�i�ta u Europi i svijetu postaju kompetitivna u energetskom sektoru, te se taj moment zove �mre�ni paritet�, a reflektira se u jakom padanju cijene FN tehnologije zadnjih godina �to se pogotovo dogodilo 2011., u kombinaciji sa sve vi�im cijenama elektri?ne energije u Europi.

Dinami?ki mre�ni paritet je trenutak kada trenuta?na cijena dugoro?nih neto prihoda elektri?ne opskrbe preko FN instalacije bude jednaka dugoro?nim tro�kovima primanja tradicionalno proizvedene i isporu?ene energije preko mre�e. Taj trenutak postaje sve bli�i u nekim EU dr�avama, ali zasada tr�i�te ostaje ovisno o poticajima, s tim da su neka tr�i�ta kao Njema?ka i Italija u tranzicijskoj fazi prema post poticajnom dobu. Zbog toga je prili?no komplicirano procijeniti evoluciju tr�i�ta u budu?nosti. Situacija je jo� kompliciranija u dr�avama gdje nema poticaja nego se FN oslanja na u�tede u cijeni elektri?ne energije ili u potencijalnoj prodaji na otvorenom tr�i�tu. EPIA je u o�ujku ove godine zavr�ila prikupljanje velike koli?ine podataka iz cijele FN industrije, elektroprivreda, dr�avnih asocijacija i energetskih agencija, te je pomo?u posebnih metodologija procjene tr�i�ta napravila dva scenarija za budu?i razvoj FN industrije:

Umjereni scenarij predvi?a prili?no pesimisti?no pona�anje tr�i�ta bez jakih poja?anja postoje?im mehanizmima potpore, ili jakog pada/limitiranja postoje?ih shema. U zemljama blizu tranzicije, klijenti lo�e reagiraju na FN tr�i�te bez poticajne tarife.

Scenarij vo?en poticajima predvi?a daljnje predstavljanje odgovaraju?ih mehanizama potpore popra?ene sa jakom politi?kom �eljom za promoviranjem FN-a kao bitnog izvora elektri?ne energije. Ovo zna?i i uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera i procedura za spajanje na mre�u. U ekstremnim slu?ajevima to ?e uklju?ivati i ogromni rast na tr�i�tima sa neadekvatnim mehanizmima potpore.

Ova studija analizira po ova dva scenarija svaku dr�avu pojedina?no od povijesnog razvoja FN tr�i�ta, postoje?ih scenarija potpore, atraktivnosti istih, i o?ekivanog razvoja, te potencijala samog FN-a. Realno je za o?ekivati da ?e od danih predvi?anja pravi rezultat biti negdje izme?u umjerenog scenarija i scenarija vo?enog poticajima. Drugi rezultati su isto mogu?i.

Instalacija i spajanje na mre�u

EPIA-ina metodologija uklju?uje samo sustave spojene na mre�u, bez onih koji su instalirani, ali jo� nisu spojeni. Stoga ukupna instalirana snaga daje podatke o instalacijama koje mogu dati pravi doprinos energetskim potrebama. To je u skladu sa pogledom samih energetskih sustava i regulacije po�to sustav dobija poticajnu cijenu samo kad je spojen na mre�u i proizvodi elektri?nu energiju. Razlika izme?u instalirane snage i snage spojene na mre�u u nekim slu?ajevima mo�e biti prili?no velika.

Uklju?ivanje instalacija koje nisu spojene na mre�u

Fotonaponski sustavi su se koristili za napajanje udaljenih podru?ja puno prije pokretanja poticaja za spajanje na mre�u. U Europi takvih sustava dodu�e ima malo (manje od 1%), ali u SAD-u ih je 2009. bilo skoro 10% sa tendencijom opadanja, dok se u Australiji i Koreji i dan danas postavlja vi�e desetaka MW koji se ra?unaju u ukupno instaliranoj snazi tih zemalja. U Indiji se isto o?ekuje pove?ana instalacija sustava koji nisu spojeni na mre�u. Zbog toga je izvan Europe prili?no problemati?no odrediti to?nu koli?inu instaliranog solara.

Usporedba podataka za istosmjernu i izmjeni?nu struju

FN paneli proizvode istosmjernu struju, dok elektri?ni sustavi koriste izmjeni?nu struju. To zna?i da se pri konverziji struje u inverterima gubi oko 5% energije. Ve?ina zemalja ra?una istosmjernu struju kada zbraja instaliranu snagu FN sustava, ali ima i onih koje daju izmjeni?nu kao referencu za instaliranu snagu. U povijesnim podatcima EPIA koristi podatke kako ih je pojedina dr�ava dala, ali u slu?aju procjena se procjenjivala istosmjerna energija, dok se pri procjeni proizvedene elektri?ne energije ubacio gubitak od 5% zbog konverzije.

Povijest i evolucija FN tr�i�ta

Fotonapon je tokom zadnjeg desetlje?a pokazao da ima potencijal postati bitan izvor elektri?ne energije u svijetu. Krajem 2009. bilo je 23 GW instaliranih FN sustava, a godinu kasnije ih je bilo 40 GW, dok je na kraju pro�le godine ta brojka ve? sko?ila na 69 GW, koji godi�nje proizvedu i do 85 TWh elektri?ne energije. To je dovoljno za opskrbu 20 milijuna ku?anstava. Fotonapon je tre?i najve?i obnovljivi izvor energije na svijetu nakon hidroelektrana i vjetroelektrana, a imao je uvjerljivo najve?i godi�nji rast od ?ak 70%.

�to se ti?e ukupno instalirane snage i instalirane snage godi�nje vidi se (slika 1) da je uvjerljivo najja?e tr�i�te Europa koja dr�i otprilike 75% ukupno instalirane snage na svijetu. Prate je Japan, SAD i Kina. Europa se razvila od tr�i�ta sa manje od 1 GW godi�nje (2003.) do ?ak 21,9 GW instaliranog FN-a 2011. Taj postignuti rezultat je iznad svih, pa i najoptimisti?nijih o?ekivanja.

Slika 1: Ukupno instalirana snaga na svjetskoj razini od 2000. do 2011.

Italija je 2011. po prvi puta postala najve?e FN tr�i�te sa 9,3 GW, a Njema?ka je bila druga sa 7,5 GW. Francuska je bila tre?a sa 1,7 GW, a Velika Britanija je instalirala 784 MW. Izvan Europe su samo Kina, Japan i SAD instalirali vi�e od 1 GW. Regionalno gledaju?i Europu prati regija Azija-Pacifik, a nakon nje Sjeverna Amerika. Srednjero?no gledano veliki potencijal rasta imaju Sjeverna Afrika i Bliski Istok, dok bi dugoro?no najvi�e mogle rasti Ju�na Amerika i Afrika.